U 2020. plaće će javnim i državnim službenicima porasti za 6,12 posto
Premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po dva posto, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan posto, koje je bilo planirano od 1. siječnja 2020.
- Istodobno, svjesni smo da su brojni koeficijenti nepravedni i da su se godinama nekonzistentno mijenjali. Želimo riješiti i to pitanje, i za to ćemo angažirati stručnjake koji će na temelju detaljne analize precizno utvrditi realnu složenost svih poslova - rekao je premijer u Saboru, i poručio kako je Vlada otvorena za dijalog o tome sa socijalnim partnerima kako bi se pronašlo rješenje za godinama nagomilane probleme koji su uzrok brojnih nelogičnosti. "Isto tako, osobni odbitak, kao neoporezivi dio dohotka, podižemo s 3800 na 4000 kuna. Ujedno, najavljujem daljnje značajno povećanje minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima", naglasio je Plenković.
Podsjetio je kako je Vlada povećala osnovicu za izračun plaće državnih i javnih službenika koja se nije povećala za kunu od 2012. do 2016., za 587 kuna, odnosno za 11,5 posto. "Iako smo bili obećali i povećanje mirovina za pet posto do kraja mandata, već smo ih sada povećali za 12 posto", kazao je. "Zdravim gospodarskim rastom i smanjenjem poreza građanima i poduzećima osigurali smo u svega tri godine triput veće povećanje prosječne plaće i dvaput veće povećanje minimalca i mirovina nego u mandatu prethodnih triju vlada", istaknuo je te izrazio razumijevanje za nestrpljenje zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim službama, poštujući njihov stav da bi plaće trebale biti još veće. "Međutim, držimo da nakon povećanja plaća svim državnim službenicima od 11,5 posto u tri godine i ponude za dodatno povećanje od četiri posto - štrajk učitelja nije bio opravdan", kazao je premijer.
Ostvarili obećanja
- Kao Vlada koja probleme rješava, svakog trenutka spremni smo ići pred birače, pa neka oni odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece - onima koji se u svakom rješenju trude pronaći problem, a nemaju mogućnost okupiti većinu i voditi Hrvatsku, ili onima koji su pokazali da nisu kadri voditi odgovornu ekonomsku politiku i podizati standard građana - kazao je Plenković, podnoseći Saboru godišnje izvješće o radu Vlade. Istaknuo je da je Vlada u protekle tri godine, unatoč pokušajima destabilizacije i lažnim optužbama, predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja na dobrobit građana. "Bilo je onih koji su imali priliku voditi Hrvatsku na put gospodarskog oporavka, ali nisu se pokazali na visini zadatka: Podijelili su društvo, nisu znali iskoristiti članstvo u EU-u za razvoj Hrvatske i jačanje njezinog položaja, zamrznuli su plaće i mirovine i postigli rekordnu nezaposlenost, povećali poreze, a istodobno zadužili Hrvatsku. Tako da je jedini rezultat njihova mandata bio da su svakog hrvatskog građanina zadužili za dodatnih 17.500 kuna", kazao je Plenković, kritizirajući prethodnu SDP-ovu vladu.
"Za razliku od njih mi znamo kamo vodimo Hrvatsku i kako se vodi država. U svojem djelovanju vođeni smo domoljubljem, solidarnošću prema najpotrebitijim, vrijednostima slobode i odgovornosti svakog pojedinca", naglasio je premijer.
Ocijenio je kako je u mandatu ove Vlade postignut značajan napredak u smanjenju broja neriješenih pravosudnih predmeta s 530 tisuća, na današnjih 350 tisuća, a ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika i proces donošenja odluka prepušteni isključivo struci, bez mogućnosti političkog utjecaja.
Ekonomska stabilnost
Plenković je poručio i kako birokratizirana javna uprava odlazi u povijest, jer Vlada gradi učinkovitu i digitaliziranu upravu na usluzi građanima. Broj korisnika sustava e-Građani dosegnuo je 750.000, istaknuo je. Također, na inicijativu Vlade od početka mandata doneseno je 585 zakona. Kada je riječ o blokiranima, problemu koji su zatekli, premijer je podsjetio kako je kao posljedica Vladinih mjera broj blokiranih smanjen s 325 tisuća u ožujku 2018., na 251 tisuću u kolovozu ove godine.
Naveo je i da je u tri kruga porezne reforme postignuto porezno rasterećenje od 6,5 milijardi kuna te postižemo jedno od najbržih smanjenja javnog duga u EU-u koji bi do kraja godine trebao pasti na 71,7 posto, a do 2021. i na 65 posto BDP-a. Ističe da je bolja "krvna slika" gospodarstva RH omogućila povoljnija refinanciranja, tako da su kamate na javni dug pale s 12 milijardi na manje od devet milijardi kuna, a smanjene su i na kredite građanima i poduzetnicima, a Vlada očekuje nastavak tog trenda. Kaže da o povjerenju u ekonomsku stabilnost RH najbolje govori to što je ove godine u kolovozu prvi put izdan trezorski zapis Ministarstva financija s negativnom kamatnom stopom od -0,05 posto. Zaključio je i kako je podizanjem kreditnog rejtinga ostvaren još jedan strateški cilj koji je najavio te uklonjena važna prepreka za privlačenje stranih ulaganja.
Igor Bošnjak/H
zahtjevno
NAJAVLJENA ANALIZA SVIH KOEFICIJENATA
Davor Gjenero
politički analitičar
PRAVI PUT ZA RJEŠENJE VEĆINE NESPORAZUMA
Politički analitičar Davor Gjenero pretpostavlja da bi ovaj prijedlog mogao biti pravi put za razrješenje većine nesporazuma sa sindikatima javnih i državnih službi. Smatra da je to jako dobro i bolje nego ono što je inicijalno bilo na stolu, gdje se generacijski odvajalo rasterećenje plaće. "S neoporezivim dijelom koji bi rastao na 4000 kuna znatno bismo povećali plaće. A tih 1 posto PDV-a ionako se ne bi vidjelo, tako da su svi bili za to. HDZ-u to nije bilo lako, jer je to bio dio njihovog plana s kojim su ušli u izbore, ali s jednim racionalnim razlogom sada odustaju od toga. Ono što je loše jest što će im sada netko za godinu dana nabijati na nos da nisu smanjili PDV, ali mislim da je to sve skupa dobro osmišljeno. Ministar financija Zdravko Marić na ovome mjestu premijeru je ‘dar s neba‘, jer njegova ekipa jako ozbiljno vodi sektor financija i vidi se kako je riječ o grupi ljudi koja zna makroekonomiju i ozbiljno računa", kaže Gjenero. Kada je riječ o reakcijama sindikata, kaže kako je problem jer su aspiracije sada narasle, a učitelji i nastavnici traže i poboljšanje svog položaja u relativnom smislu. "Dakle, ne toliko veću plaću koliko bolji položaj među javnim službama, i to je ono što može biti osjetljivo, iako treba istaknuti kako su sada najavljeni i analiza i izmjene priče o koeficijentima. No, to će onda značiti i šest mjeseci, ili godinu dana, odgode tih promjena, a sindikati najčešće hoće sve ‘ovdje i sada‘. Vjerojatno će tu biti i raslojavanja među sindikatima, no i ovo je već put za izlaz iz krize", ističe Davor Gjenero.
Andrej Plenković
premijer
MAKROEKONOMSKI REZULTATI DONEDAVNO SU BILI NEZAMISLIVI
Plenković je poručio da Hrvatska ima makroekonomske rezultate kakvi još nedavno nisu bili zamislivi, dok gospodarski rast, za razliku od ranije, ima zdrave temelje, ne temelji se više na zaduživanju, nego na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju EU fondova. Kaže da BDP raste uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko tri posto godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance. Podsjetio je da se RH donedavno nalazila u europskoj proceduri prekomjernog proračunskog manjka i zaduživala se, a kako je Vlada to preokrenula "odgovornim vođenjem javnih financija, provedbom Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije". "Temeljita fiskalna konsolidacija omogućila nam je da unatoč isplati državnih jamstava Uljanik Grupi uspijevamo smanjivati javni dug. Cilj je zadržati brodogradnju, ali na tržišnim načelima", kazao je Plenković.
RAD NA RAVNOMJERNOM RAZVOJU
Plenković je najavio i da će Vlada nastaviti raditi na ravnomjernom razvoju zemlje. "Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i ustupanjem svih prihoda od poreza na dohodak, lokalni proračuni u prvoj godini povećani su za 18,4 posto, odnosno više od dvije milijarde kuna", istaknuo je. Osim toga, u devet mjeseci ove godine lokalni prihodi prema ovoj osnovi rastu dodatnih devet posto, odnosno 900 milijuna kuna, kazao je, i najavio da će nastaviti raditi na fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji. Tome je pridonijelo, kaže, deset sjednica Vlade održanih diljem Hrvatske i na kojima su u korist razvoja tih županija, gradova i općina ugovoreni projekti vrijedni 25,6 milijardi kuna. Nagovijestio je i intenziviranje rješavanja 2300 zaprimljenih zahtjeva, kojima gradovi i općine traže određenu državnu imovinu radi razvoja svojih projekata visoke financijske vrijednosti. Srednjoročni ekonomski potencijal te mjere procjenjuje se na pet milijardi kuna, rekao je Plenković.