SLATINA

Ogranak Matice hrvatske Slatina, jedan od članova Festivalskog odbora 25. dana Milka Kelemena, organizirao je predavanje poznatog i nagrađivanoga književnog prevoditelja, ali i publicista i pjesnika Seada Muhamedagića, pod nazivom Kelemen i književnost. Na Dan bijeloga štapa taj slijepi profesor naglasio je svoju povezanost sa Slatinom činjenicom da je njegov profesor Viktor Žmegač, koji ga je filološki oblikovao i koji mu je ukazao na Kelemena, rođeni Slatinčanin.

Na prvi susret Slatinčana s avangardnim skladateljem Milkom Kelemenom 1994. i prerastanje toga susreta u glazbeni festival podsjetila je predsjednica Ogranka Zorica Varga:

- Matica hrvatska objavila je 1999. knjigu Milka Kelemena Svjetovi zvuka s izborom tekstova iz knjige Labirinti, koju je 1995. objavila Koncertna direkcija Zagreb, a obogaćena je i proširena nekim novim sadržajima. Dvojezičnu knjigu Poruka pateru Kolbu, na hrvatskom i engleskom, kojoj je težište zapažanja na glazbi, objavili smo 2002.

U svom izlaganju Sead Muhamedagić opisao je koji su to veliki uzori za Kelemena bili i na koji su način oni pomogli ovom velikom glazbeniku da stvori svoj glazbeni svijet, svoj svjetonazor i opus koji će ostati iza njega. Naglasio je Kelemenovo cjeloživotno bavljenje Friedrichom Nietzscheom i način na koji je na njega utjecao veliki psiholog i tvorac arhetipova Carl Gustav Jung, govorio je o Kelemenovim profesorima Bogoslavu Šuleku, Olivieru Messiaenu i Wolfgangu Fortneru, a potom i o velikim pjesnicima koji su ga svojim djelima poticali u glazbenu stvaralaštvu. Osim Nietzschea, spomenuo je Goethea i Heinea, a poseban osvrt odnosio se na dugogodišnje proučavanje i bavljenje američkim pjesnikom Waltom Whitmanom, kojega je Kelemen smatrao svojim najznačajnijim životnim učiteljem:

- Kelemen je primao hvalevrijedne poticaje s raznih strana. Svoje životno djelo, operu, oratorij, simfoniju Salut au Monde (Pozdrav svijetu), Kelemen je napisao upravo na stihove Walta Whitmana, čiju dvjestotu obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine. No Kelemen je shvatio da intervale na koje smo naučili (terce, kvarte, kvinte) treba ponovno vratiti u glazbu, vratiti nešto što će ljudi moći čuti, da je lijepo biti u "labirintu", ali da ne možemo vječno u tom labirintu ostati.

U pratnji poznatog prevoditelja bila je Dušanka Janković Jablanović, likovna umjetnica iz Slatine koja već dugo živi izvan Hrvatske, a čiju je knjigu Muhamedagić preveo s njemačkog jezika i prošle godine predstavio u Zavičajnom muzeju.