Objavljeno 16. listopada, 2019.
Petina država članica Europske unije dala je dosad takvo glasačko pravo mladima
Klub zastupnika Nezavisne liste mladih otvorio je javno savjetovanje o svom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima - a čime žele sniziti dob za biračko pravo s 18 na navršenih 16 godina. Konkretno, traže da se maloljetnicima već od šesnaeste godine omogući glasovanje na lokalnim izborima, lokalnim referendumima i referendumima za opoziv (grado)načelnika i župana. To bi značilo oko 100.000 novih glasova, koliko je mladih u dobi od 16 do 18 godina u Hrvatskoj.
"Davanje biračkog prava mladima s navršenih 16 godina kod mladih potiče razvoj demokratske političke kulture te razvoj znanja i vještina potrebnih za aktivno sudjelovanje u političkom i društvenom životu, potiče rano uključenje mladih u političke procese te pridonosi izgradnji lokalnih zajednica koje vode brigu o potrebama mladih", stoji u obrazloženju predlagatelja Kluba zastupnika Nezavisne liste mladih.
Podsjećaju na slučaj Austrije u kojoj mladi od 16 godina imaju biračko pravo već 10 godina te se pozivaju i na Opću uredbu o zaštiti podataka - koja predviđa da mladi od 16 godina mogu samostalno dati privolu za obradu osobnih podataka, odnosno mogu samostalno dati privolu političkim izbornim akterima da ih kontaktiraju i informiraju o svojim aktivnostima.
Ističu da su europske zemlje svjesne niskih razina političke participacije mladih i, slijedom toga, nastoje ju poticati na različite načine. Pa je tako jedan od pristupa upravo davanje prava glasa mladima s navršenih 16 godina - a čime se otvara mogućnost za njihovo izravno sudjelovanje u političkim procesima i drugim procesima donošenja odluka. Tako danas čak petina država članica Europske unije omogućuje mladima od 16 godina glasovanje na lokalnim izborima. "U Austriji i Malti dobna granica za glasovanje na svim izborima je upravo 16 godina, a u Grčkoj 17 godina. U Estoniji, Škotskoj i nekim pokrajinama Njemačke mladi u dobi od 16 godina imaju pravo izlaska na lokalne izbore", kažu predlagatelji.
Jasenka Pejaković
PRAVO GLASA TREBALI SU DOBITI JOŠ PRIJE 11 GODINA
U Hrvatskoj su se još od početka ovog stoljeća vodile povremene rasprave o proširenju biračkog prava na mlade, starije od 16 godina. U prvom Nacionalnom programu djelovanja za mlade, početak 2008. bio je određen kao krajnji rok do kada je osobama s navršenih 16 godina trebalo omogućiti glasovanje na izborima za lokalna tijela vlasti. Promjenama Ustava RH od 16. lipnja 2010. opća odredba o glasačkom pravu s navršenih 18 godina ograničena je na izbore za Hrvatski sabor, predsjednika Republike i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu. "Navedenom izmjenom stvorene su pretpostavke da se ovim predloženim izmjenama Zakona o lokalnim izborima snizi dobna granica biračkog prava na 16 godina na lokalnim izborima i referendumima", ističe u svom prijedlogu Klub zastupnika Nezavisne liste mladih osnovan početkom rujna ove godine.