VINKOVCI - Budući da je ove godine u šolu upisano osjetno manje učenika pa je nastao problem viška nastavnog osoblja, a taj je problem posebice izražen u slavonskim županijama – Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Ove godine 137 hrvatskih škola nije upisalo nijednog prvašića, u 14 ih je odbijen zahtjev za ustrojavanjem razreda s manjim brojem učenika, a čak 12 područnih škola zatvoreno je. Isto toliko osnovnih škola u najistočnijoj županiji nije upisalo nijednog učenika u prve razrede. Ove školske godine u Hrvatskoj je upisano 45.000 učenika manje nego prije šest godina, a najveći manjak učenika upravo je u ove dvije slavonske županije, a u Vukovarsko-srijemskoj najveći broj nastavnika koji su proglašeni tehnološkim viškom, čak njih 32, od čega 12 s punim radnim vremenom.U državnom uredu Vukovarsko-srijemske županije kažu kako su svi učitelji razredne nastave zbrinuti, ali prijave za promjenu mjesta rada stižu kontinuirano. Povjerenstvo za viškove i manjkove na razini županije uspjelo je zbrinuti 11 osoba, od čega 4 na neodređeno radno vrijeme, a 7 je privremeno zbrinuto na određeno radno vrijeme. Iz Sindikata hrvatskih učitelja upozoravaju da je stanje vrlo ozbiljno te da će povjerenstvo koje zbrinjava učitelje s ugovorima na neodređeno, bez obzira na satnicu kakvu imaju, imati težak posao ove jeseni. U postupku bodovanja uvažavaju se godine staža, starosti, ali i broj uzdržavanih osoba. Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, objašnjavajući kako pomoći nastavnicima da zadrže svoja radna mjesta unatoč negativnim trendovima, poručuje da "gdje ima volje, ima i načina", ali drži kako zatvaranje škola nije dobro za socio-ekonomski razvoj i prosperitet Hrvatske.

- Ako želimo vratiti život u Slavoniju, mora se omogućiti opstanak škola. Ove su godine najviše učenika izgubile najistočnije županije. Odluke o statusnim promjenama škola donose osnivači, a oni se u donošenju odluke moraju držati Smjernica za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja. Te Smjernice propisuju preispitivanje opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga uzimajući, između ostalog, u obzir geografske specifičnost, te demografska kretanja i pokazatelje. Osnivači imaju uporište u ključnim kriterijima za zadržavanje postojećih škola s ciljem dugoročnog opstanka, ali i budućeg razvoja lokalne jedinice. Naime, rad na demografiji nema smisla ako se djeca neće moći obrazovati u mjestima gdje žive njihovi roditelji - kaže Sanja Šprem dodajući kako Sindikat hrvatskih učitelja sustavno radi na osvješćivanju ovog problema te upravo pripremaju okrugli stol o zbrinjavanja tehnoloških viškova koji će se održati u Osijeku za područje cijele Slavonije, a sve kako bi se pronašla najbolja moguća rješenja.