Riječni kruzing jedan je od važnih segmenata turizma na području hrvatskog Podunavlja. Zaključak je to, između ostalog, i konferencije koju su u rujnu u Osijeku na Ekonomskom fakultetu organizirali Hrvatska turistička zajednica i Glas Slavonije.

Riječni kruzing turizam ima velik rast na našim prostorima. Primjerice, 2004. godine u Vukovar je uplovilo 57 kruzera, a lani čak 231. Prošle godine u hrvatskim pristaništima u Batini, Osijeku, Aljmašu, Vukovaru, Iloku te Slavonskom Brodu, pa i u Sisku, pristalo je 380 kruzera koji su doveli 51 tisuću gostiju u obilazak najviše slavonskih, baranjskih i srijemskih odredišta.


Ove godine još će porasti broj kruzera koji će pristati u našim lukama, što upućuje na značenje riječnog kruzinga u razvoju kontinentalnog turizma. Riječni kruzing zapravo hrvatsko Podunavlje svrstava na kartu svjetskog turizma jer su gosti na kruzerima stranci - Amerikanci, Australci, Britanci, Novozelanđani, Nijemci, Francuzi...

Jedna od teškoća koja bi mogla utjecati na poželjan rast broja kruzera i gostiju s tih brodova u Slavoniji, Baranji i Srijemu jest moguće uvođenje turističke pristojbe za kruzere. Naime, do kraja 2020. godine jedinice lokalne samouprave u kojima se nalaze pristaništa mogu donijeti odluku i od početka 2021. naplaćivati tu turističku pristojbu. Ona je određena prema broju putnika, tako da bi kruzeri s 50 do 200 putnika, kakvi plove Dunavom, plaćali turističku pristojbu do najviše dvije tisuće kuna općinama i gradovima u kojima pristaju. Na tu činjenicu upozorila je Božana Matoš, panelistica na konferenciji, koja je i ekspert za riječni kruzing, jer je 17 godina radila u Lučkoj upravi Vukovar, s tim da je četiri godine bila ravnateljica te ustanove.


- Znam koliko smo se namučili da bismo uspjeli doći do toga da nam godišnje pristaje 500 kruzera. Lokalna zajednica često se žali da od kruzinga nema izravne koristi. Istina je. Gosti s kruzera ne plaćaju boravišnu pristojbu, jer spavaju na brodu, a brodar plaća samo lučku pristojbu lučkoj upravi od 15 kuna po putniku. Zakonska mogućnost uvođenja turističke pristojbe za kruzere inicirana je iz jadranskih luka, prvenstveno Dubrovnika, koji je zagušen kruzerima i njihovim gostima. No to kod nas nije slučaj. Brojke kruzera koje u destinaciji možemo prihvaćati su mnogo veće od sadašnjih i želimo privući što više kruzera. A što ćemo napraviti - uvest ćemo novu naknadu za brodara. Nove naknade nikada nisu dobro došle, posebice ako onaj tko ih plaća zauzvrat ne dobiva ništa - upozorava Matoš.

Mogućnost uvođenja naplate turističke pristojbe imaju općina Draž, za pristanište u Batini, Osijek, općina Erdut te Vukovar i Ilok, ali i Županja, Slavonski Brod... Takvu turističku pristojbu nemaju pristaništa u Mađarskoj ili Srbiji.


Direktorica TZ Vukovara Marina Sekulić kazala nam je da, koliko joj je poznato, u Gradu Vukovaru ozbiljno razmišljaju o uvođenju turističke pristojbe, premda još nije poznato u kojem iznosu. U Vukovar pristaje najviše riječnih kruzera kod nas. Ako bi, recimo, Gradsko vijeće Vukovara donijelo odluku da turistička pristojba za kruzere bude s maksimalnim zakonskim iznosom, Grad bi po toj osnovi imao prihod od 600 tisuća kuna godišnje.
- Prema zakonu, naplaćena sredstva od turističke pristojbe najvećim dijelom odlaze općini ili gradu, a manji dio županiji. Sredstva se moraju namjenski utrošiti na unaprjeđivanje turističke infrastrukture i poboljšanje boravka gostiju u destinaciji. Informacije agencija s kojima surađujemo govore da pristojba brodarskim kompanijama ne bi trebala biti problem, no njima je važno imati sve informacije na vrijeme, kada se kreiraju turistički paketi, kako bi troškove mogle ukalkulirati u svoje cijene - pojasnila je Marina Sekulić.