Objavljeno 14. listopada, 2019.
Ipak, stalno raste količina robe prevezene hrvatskim prugama, a ponajviše je riječ o masivnim teretima
Nekoliko dana nakon objave izvješća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) o željezničkom prometu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je u povodu 150. obljetnice početka izgradnje željezničke pruge Zagreb - Rijeka najavio kako će u obnovu i gradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine biti uloženo oko 3,5 milijardi eura.
Prednosti cesta
Naime, dok Butković, s fokusom na teretni prijevoz, ističe kako se najveći potencijal željeznice krije u boljoj povezanosti Zagreba i Rijeke, da je dio pruge od Zagreba prema Mađarskoj u izgradnji, te da se do kraja godine očekuje potpisivanje ugovora za realizaciju dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, HAKOM-ovo tromjesečno izvješće o željezničkim uslugama, s druge strane, pokazuje trenutno stanje željezničkog prometa, koje je u sferi prijevoza putnika u lošoj situaciji. Tako je zabilježen pad prevezenih putnika od tri posto u odnosu prema drugom tromjesečju 2018. godine dok je, istovremeno, uočeno i smanjenje broja ostvarenih putničkih kilometara za četiri posto. Kako je oporavak hrvatskog željezničkog prometa možda u teretnom prijevozu, govori i činjenica da je u proteklom tromjesečju ostvareno pet posto više vlak-kilometara, broj tonskih kilometara se povećao za 9,1 posto dok je količina prevezene robe veća 12 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Da količina prevezene robe na hrvatskim prugama raste iz godine u godinu, zaključuje i stručnjak Tomislav Prpić, izvršni potpredsjednik Hrvatskog društva željezničkih inženjera (HDŽI), ujedno dijagnosticirajući razloge pada broja putnika u vlakovima.
- Opće stanje i kupovna moć stanovništva uvelike određuju generiranje putovanja te se čini da putuju samo oni koji moraju, a to su najvećim dijelom takozvani dnevni migranti koji putuju na posao i s posla te u školu ili na fakultete. Cestovni javni prijevoz također je imao veliku ulogu u preuzimanju dijela putnika sa željeznice koristeći svoju tehnološku i organizacijsku prednost. Pri tome nacionalnom putničkom željezničkom prijevozniku dodatno otežava situaciju i infrastruktura koja je u lošem stanju ili se obnavlja pa stvara poteškoće i narušava kvalitetu transporta - objašnjava Prpić ipak podsjećajući kako postoje hvalevrijedne inicijative prijevoznika kroz suradnju s lokalnim i regionalnim samoupravama te Ministarstvom znanosti i obrazovanja u vidu stimuliranja srednjoškolaca i studenata za prijevoz vlakom. Ovaj željeznički inženjer vjeruje kako i potpisivanje desetogodišnjeg ugovora o pružanju usluge od javnog značenja s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture govori u prilog činjenici da država računa na javni željeznički prijevoz dok, istovremeno, ukazuje i na potencijale teretnog prijevoza željeznicom.
- Treba uzeti u obzir kako je na nacionalnom prijevoznom tržištu danas prisutno deset željezničkih prijevoznika tereta i to je rezultat liberalizacije tog tržišta. Zasigurno da konkurentski odnosi na tržištu prijevozne ponude imaju značajnu ulogu u kvaliteti usluge i velikim je dijelom to rezultat povećanja prijevoznog učinka željeznicom, a i povećanje rada riječke luke i njezina modernizacije (kontejnerski terminal na Brajdici) pridonose tom povećanju - zaključuje Prpić otkrivajući kako se željeznicom u Hrvatskoj najčešće prevoze masivni tereti, kao što su drvo, nafta i njezini proizvodi te rudača, dok je i izuzetno velika zastupljenost i prijevoza intermodalnih prijevoznih jedinica, takozvanih kontejnera, u kojima je veliki potencijal daljnjeg razvoja željezničkog teretnog prijevoza.
Dugoročne potrebe
Upravo u tom smjeru kreće se prometna strategija Europske unije jer se što više tereta svakako želi prevoziti željeznicom, ali kako bi se omogućila interoperabilnost i visoka kvaliteta prijevozne usluge, potrebno je ulagati u cjelokupan sustav, što Hrvatska nije provodila dovoljnom dinamikom, zbog čega i cijela nacionalna željeznička infrastruktura već godinama rapidno propada.
- Temeljno je pitanje ovog trenutka - je li postojeća željeznička infrastruktura ograničavajući faktor za prijevoz tereta iz luke Rijeka prema unutrašnjosti Europe? Odmah možemo kazati da nije. Naime, sadašnja trasa pruge ima brojne eksploatacijski nepovoljne elemente, no u stanju je pružiti dovoljan kapacitet da se sadašnji tereti iz Rijeke prevezu prema drugim europskim zemljama te postoji još prostora u postojećem kapacitetu pruge. To ne znači da se za oporavak ne trebaju razmatrati razne mogućnosti poput koncesije ili izgradnje s pomoću EU fondova, no potrebno je djelovati danas, jer promet se odvija svakog dana, kao što se razvijaju i lučki kapaciteti. Nikako ne smijemo zanemariti sadašnje stanje neprestano razmišljajući o budućnosti - o takozvanoj ravničarskoj pruzi prema Rijeci govorimo već pedesetak godina, ali ipak tokove tereta nismo izgubili samo zbog njezina nepostojanja - kaže Prpić naglašavajući kako će određivanje novih trasa pruga i revitalizacija postojećih biti uvelike određeni stabiliziranjem uloge Hrvatske u europskom prijevoznom sustavu, jer bi nacionalna infrastruktura trebala zadovoljiti zahtjeve domaćeg transporta, ali ponajviše i dugoročne potrebe EU-a.
Marko Mandić
PRIMJENA INTEGRIRANOG PRIJEVOZA
Izvršni potpredsjednik Hrvatskog društva željezničkih inženjera u kontekstu putničkog prijevoza upozorava kako razvijene europske zemlje već odavno primjenjuju integrirani prijevoz, odnosno sjedinjenje željezničkog i cestovnog prijevoza u svim njegovim dimenzijama, od prilagođenih točki prijelaza s jednog sredstva na drugo, preko zajedničke prijevozne karte, do usklađenih voznih redova. “Ključ ovog principa je da prijevoznici nisu konkurenti, nego partneri u prijevozu. Dobra je vijest da se i u Hrvatskoj to počinje polako primjenjivati, i to na inicijativu željeznice i resornog ministarstva, no autobusni prijevoznici takve modele teško prihvaćaju. Vjerojatno će Zakon o integriranom prijevozu, koji se očekuje u 2020. godini, pospješiti ove napore i ubrzati proces”, zaključuje Prpić.
POVEZIVANJE SA ŠPANJOLSKOM?
Na forumu “Hrvatska i Španjolska, poveznica između Europe i Sredozemlja: Razmjena iskustva u razvoju prometnog sektora” nedavno su otkriveni planovi Mediteranskog koridora, koji bi željeznicom povezao te dvije zemlje, a koji predviđa i 400 kilometara pruge kroz RH. Ondje je, uz povezanost ADIF-a (državne španjolske željezničke tvrtke) s hrvatskim prijevoznicima, istaknuto da se ustaljenu trasu od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte želi produžiti do luke Ploče. “Hrvatska može mnogo naučiti od Španjolske, prije svega zato što je ta država prije desetak godina donijela odluku da željeznicu učini ključnim javnim kopnenim prijevoznikom te ozbiljno prionula njezinu razvoju. Razvoj se reflektirao kroz modernizaciju postojećih i gradnju novih (brzih) pruga radi povezivanja najvećih gradova vlakovima velikih brzina”, otkriva Tomislav Prpić.