Sa smjenom godišnjih doba sezona ljetovanja je iza nas, a turističke agencije već su istaknule ponude odlazaka na adventske sajmove. Pojavile su se i neke nove adrese, što raduje svakoga tko voli putovati. Našu je pozornost privukao jedan - tipfeler. U izlogu jedne turističke agencije uočili smo obavijest: "Advent u Szegegu". Baš kada smo pomislili da bismo mogli upoznati neki egzotični grad u Sedmogradskoj, Gagauziji ili Besarabiji, malo boljim pogledom na plakat bilo je jasno da se radi o mađarskom gradu Szegedu koji Hrvati i ostali Južni Slaveni nazivaju Segedin.

Odavno smo naviknuli na stare, ali još uvijek aktualne hrvatske nazive mađarskog grada Pečuha (mađ. Pécs) i glavnog grada Budimpešte (Budapest). No, redovito se ustručavamo naših naziva kada je riječ o ostalim mađarskim gradovima za koje su naši stari, ili pak hrvatski sunarodnjaci koji žive u Mađarskoj, imali i imaju vlastite nazive. Mađarski se Debrecen na hrvatskome naziva Debrecin, razlika je u jednome slovu, ali je u ovome kontekstu bitna. Nadbiskupijsko središte Esztergom je Ostrogon, a podjednako važne duhovne adrese Kalocsa i Veszprém nose hrvatske nazive Kalača i Vesprim. Slijede potom Jura (Győr), Velika Kaniža (Nagykanizsa), Kečkemit (Kecskemét), Stolni Biograd (Székesfehérvár), Jegersek (Zalaegerszeg), Senandrija (Szentendre) i Siget (Szigetvár). Hrvatska je toponimija u Mađarskoj iznimno bogata naročito kada je riječ o manjim mjestima uz granicu kao što su Komlov (Komló), Saboč (Drávasabolcs), Viljan (Villány), ili Brime (Beremend). Dokaz je to vrlo bogatih višestoljetnih odnosa Hrvata i Mađara, o čemu svjedoče bogata egzonimija s obiju strana Drave. Ti su nazivi utjecali i na hrvatska prezimena kao što su Segedinac, Ostrogonac ili Sentivanac.

Segedin je važan grad (treći po veličini) u Mađarskoj i središte Čongradske županije. Bliži je Osijeku nego Zagreb za stotinjak kilometara, ali je vjerojatno većini Osječana nepoznat. U njemu su Hrvati, ondje poznatiji kao Dalmatini (Bunjevci), ostavili dubok trag. O ovoj je temi mnogo pisao dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina. Najveću slavu stekao je segedinski sveučilišni profesor, matematičar, romanopisac i redovnik pijarist András Dugonics, čiji se spomenik nalazi u središtu Segedina. Početkom 18. stoljeća ondje bjesni lov na vještice, a nesretne su žrtve spaljivane žive na obali rijeke Tise. Slično kao i u Zagrebu, ovu epidemiju zaustavlja tek Marija Terezija. Zanimljivi su povijesni nazivi segedinskih četvrti: Gornji grad, Donji grad, Kraljica (Királica), Novi Segedin i Rókus, koji pomalo podsjećaju na Osijek. Oba grada vezuje i nazočnost secesije u arhitekturi. U središtu grada atraktivna je zavjetna crkva i katedrala Naše Gospe Mađarske, ali i cijeli niz vrlo zanimljivih građevina poput gotičke franjevačke crkve, gradske vijećnice, zgrade sveučilišta, velebne sinagoge i kazališne palače. Ovo kulturno središte južne Mađarske treba svakako posjetiti bez obzira na adventski povod, no u GPS navigator treba upisati “Szeged”, a nikako Szegeg. D.Celing