U najvećem dijelu dvaju posljednjih stoljeća životni vijek ljudi produžavao se ubrzanim i postojanim tempom.

Četrdesetih godina 19. stoljeća ljudi su prosječno živjeli nešto duže od četrdeset godina, no nakon toga su, ranih 1900-ih, tijekom viktorijanskog razdoblja, bolja prehrana, higijena, uvjeti življenja i razvoj sanitarnog sustava donijeli produljenje životnog vijeka do šezdeset godina. Kako je 20. stoljeće odmicalo, uz izuzetak ratnih godina, ostvaren je daljnji napredak, uvođenjem opće zdravstvene zaštitite i cijepljenjem u djetinjstvu, piše BBC. Novi je napredak ostvaren sedamdesetih godina prošlog stoljeća nadalje, zahvaljujući zdravstvenim postignućima u načinu liječenja, osobito pacijenata koji su doživjeli moždani i srčani udar.

Ti krupni koraci bili su toliko važni da je do početka 21. stoljeća očekivani životni vijek pri rođenju iznosio 80 godina za žene i 75 za muškarce. Trend se nastavljao, tako da su demografi stanovnicima dodavali još godinu dana života otprilike svake četiri godine.No potom je taj trend odjednom stao ili, preciznije, prilično se naglo usporio, a prekretnica se dogodila 2011. godine.

Isprva su se stručnjaci pitali je li riječ o nekoj devijaciji. Naime, godina 2015. bila je iznimka. Broj smrtnih slučajeva naglo je porastao, osobito tijekom zime, kada je svijetom kružio vrlo snažan soj gripe. No danas je jasno da se tu dogodilo i nešto više osim kratkoročne anomalije. Prema posljednjim podatcima Nacionalnog zavoda za statistiku za 2016. - 2018., isključene su posljedice teške zime. I premda se u međuvremenu dogodilo manje poboljšanje, brojke su još uvijek niže nego što je to bilo prije. Aktualni trendovi upućuju na to da će trebati proći više od 12 godina da stanovnici Velike Britanije "dobiju" još jednu godinu života.

Neki znanstvenici smatraju da su, nakon toliko godina napredovanja, ljudi jednostavno dosegnuli gornju granicu životnog vijeka. Najstarija živa osoba u službenoj evidenciji bila je Francuskinja Jeanne Calment, koja je umrla u dobi od 122 godine, no to je bilo prije više od 20 godina. Prema studiji čije je rezultate objavio znanstveni časopis Nature, granica životnog vijeka čovjeka je, ako isključimo ekstreme poput Calment, oko 115 godina.

Drugi to pak osporavaju. Jedan od njih je i američki genetičar David Sinclair, koji je napisao knjigu "Životni vijek", a u njoj piše o tomu da bi poboljšanjem gena povezanih s dugovječnošću ljudi možda mogli živjeti i duže od Jeanne Calment.

Stručnjak za pitanja starenja engleskoga Nacionalnog ureda za statistiku Edward Morgan smatra da se iza ovog trenda vjerojatnije skriva složen raspon čimbenika. Kaže da bi volio proširiti istraživanje.Engleski Zavod za javno zdravstvo već je proveo dio istraživanja. Prema jednome objašnjenju, u posljednjih nekoliko desetljeća nije bilo većih medicinskih ili zdravstvenih otkrića. Ljudi, primjerice, ne umiru više u tolikoj mjeri od jedne bolesti, no njihovo mjesto zauzimaju druge. Uz veći broj ljudi koji uspijevaju preživjeti srčane i moždane udare i rak zabilježen je porast smrtnih slučajeva kao posljedica demencije.

I dok medicinska zajednica nastoji otkriti na koji način usporiti razvoj te bolesti, rast očekivanog životnog vijeka je zaustavljen.

Zavod za javno zdravstvo Engleske proučavao je i utjecaj siromaštva na dužinu životnog vijeka, a bivši savjetnik WHO-a Michael Marmont vjeruje da ono igra određenu ulogu.