Objavljeno 12. listopada, 2019.
Gjenero: U BiH je tendencija da se migranti guraju što bliže granici s Hrvatskom
Hrvatska ulaže velike napore u uspješnu zaštitu najdulje vanjske kopnene granice EU-a, istaknula je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u Ateni odbacujući navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprječavanju ilegalnih migracija iz BiH. Aktivnosti policije u sprječavanju tih migracija svako se malo nađu na udaru zbog navodne uporabe prekomjerne sile koji uglavnom dolazi od nevladinih organizacija.
Obavještajna igra
S druge strane, čelnici Europske unije šalju poruke kako Hrvatska vrlo dobro obavlja posao na granicama EU-a, pa joj je ulazak u Schengen bliži nego ikada prije, a jedina potencijalna prijetnja tome je slovenska politička vlast, ali iz posve drugih razloga. Kako proturječje o postupanju hrvatskog MUP-a u tim situacijama traje već duže vrijeme, za mišljenje o razlozima i opravdanosti takvih tvrdnji, kao i o tome odakle one stižu, pitali smo političke analitičare.
Prema riječima političkog analitičara Davora Gjenera, riječ je o obavještajnoj igri koja se dijelom igra iz Beograda i po njemu je posve prozirna, a koristi se uvijek u vrijeme krize odnosa između Zagreba i Beograda. Da je doista riječ o svojevrsnoj igri, pokazuje nam, ističe, i razlika između izjava bosanskohercegovačkih dužnosnika, ministra Mektića i direktora granične policije BiH Galića, koji je rekao da s hrvatskom policijom nemaju zabilježen ni jedan incident te da su jedini koji optužuju policiju pojedini migranti, a praksa je pokazala kako se njima ne može uvijek vjerovati na riječ. Uostalom, sjetimo se priče o ocu iz Sirije koji je tvrdio da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri, a koja se kasnije pokazala neistinom.
- Istovremeno, ljudi iz političkih struktura sustavno optužuju Hrvatsku za slučajeve kršenja graničnog režima. Hrvatska policija se u cijeloj priči ponaša, čini mi se, vrlo racionalno i vrlo oštro, tamo gdje mora biti oštra, a vrlo humano uvijek kada treba spašavati ljudske živote - kaže Gjenero.
Politički analitičar Pero Maldini pak smatra kako je to višeslojan problem. Ako taj problem gledamo s aspekta interesa RH, onda, kaže, treba reći da je ona u postupku ostvarivanja uvjeta za ulazak u Schengen. To, prema njegovim riječima, znači vrlo strogu kontrolu granica i graničnih prijelaza.
- Imamo dugu granicu s BiH. Činjenica je da je BiH disfunkcionalna država i nestabilno društvo te nije sposobna upravljati ni vlastitom situacijom, a kamoli migrantskom krizom. Stoga tamo postoji tendencija da se namjerno ili nenamjerno migranti guraju što bliže granici s RH, a to onda donosi povelik pritisak na našu policiju. S te strane očigledno nemamo suradnju niti mogućnost razumijevanja BiH vlasti iz niza razloga. Druga razina je pitanje strukture migranata. Vrlo je vjerojatno da su možda i 90 posto njih ekonomski migranti koji žele pošto-poto prijeći granicu, služeći se logikom "ako prođe - prođe". A bar je i jedan postotak njih koji su uz to i nasilni, bezobzirni u želji da na bilo koji način dođu u EU - ističe Maldini.
On pojašnjava da je, ako migrantske skupine eklatantno krše zakon ili pribjegavaju prijevari i nasilnom upadanju u Hrvatsku, sigurno posao policije da djeluje na način da ispunjava svoju funkciju, a to je obrana granica RH. Tu, kaže, postoji i sigurnosna dimenzija jer je vrlo moguće i da se potencijalni teroristi kroz migrantske skupine provuku i uđu u Hrvatsku ili dalje u EU.
Nisu strojevi
- Treće je da vjerojatno postoje, a uvjeren sam da su to izdvojeni slučajevi, i primjeri pojedinačnog nasilnog postupanja, više kao odgovor i reakcije na nasilne pokušaje da se nelegalno prijeđe granica. Ti policajci nisu strojevi nego ljudi i ni njima se sigurno ne primjenjuje sila tek tako. No, ako i bude takvih događanja, oni imaju svoje ime i prezime te vjerujem da je svaki takav eventualni primjer sankcioniran. Znamo i kakve su politike naših susjeda, i BiH i Srbije. U posljednjih nekoliko godina ti odnosi su zahladnjeli, no uzrok tome nije hrvatska politika, nego to što obje te države proživljavaju ekonomsku i političku krizu, a u BiH možemo govoriti i o konstitucionalnoj krizi. Stoga je njihovim političarima, za unutarnjopolitičke potrebe, Hrvatska idealan krivac kojim skreću pozornost domaće javnosti. Toga smo se nagledali, a bojim se da ćemo i ubuduće. Ono što hrvatska politika treba jest ignorirati to i što manje reagirati - zaključuje Maldini.
Igor Bošnjak
Pero Maldini
politički analitičar
PRETJERIVANJE RADI SAMOPROMOCIJE
"Moguće je da je dio navodnih sukoba između migranata i snaga policije došao u središte javnosti jer razne skupine, promocijske i interesne, za zaštitu ljudskih prava tu nalaze povoda za svoje reakcije zbog navodne brutalnosti. S jedne je strane to i razumljivo, s ljudske strane i prihvatljivo jer većina migranata granicu pokušava prijeći zbog neke muke i potrage za boljim životom. No, posve je izvjesno da i u tim reakcijama ima puno pretjerivanja kako bi te skupine promovirale sebe u javnosti na primjerima koje one ‘seciraju‘ kao kršenje ljudskih prava. I pitanje je od slučaja do slučaja što bi se eventualno doista pod to moglo podvesti, a koliko je riječ tek o primjeni odgovarajućih represivnih metoda u poslu zaštite granica od nezakonitih upada migranata. I tu je liniju ponekad vrlo teško jasno odrediti, no potpuno je jasno da na svaki način treba razumjeti, a i ohrabriti hrvatske policijske snage u toj nimalo ugodnoj zadaći", rekao nam je Pero Maldini, koji je uvjeren da hrvatska policija neće sebi dopustiti bilo kakvo nasilje bez povoda.
GJENERO: DJECU SU NOSILI NA RUKAMA
"Imali smo nekoliko situacija, od zalutalih migranata po snijegu i u planinama do automobila u vodi, gdje ih je policija spašavala. Tako da je moj dojam kako nema razloga za sumnju u korektno ponašanje hrvatske policije. Konačno, to je ista ona policija koja je u onoj najvećoj migrantskoj krizi nosila djecu na rukama. No iz mnoštva različitih interesa i izvan Republike Hrvatske u isto se vrijeme pojavljuju i priče poput onih koje su i po nekoliko dana znale biti predmet prijepora u javnosti. Jedan dio civilnog društva u Srbiji i danas radi za režim na vlasti vrlo marljivo i vrlo poduzetno. Dio tamošnjih humanitarnih organizacija pod kontrolom je vlasti, pa je to posao koji one fantastično odrađuju za predsjednika Srbije Vučića", zaključuje Gjenero te dodaje kako se iz mnoštva tih različitih interesa onda pojavljuju i priče o policijskoj brutalnosti.
90
posto migranata više ne bježi od rata nego svoje zemlje napušta zbog ekonomskih razloga