Polovinom je srpnja ove godine izrađena nova Strateška karta buke, odnosno akcijski plan upravljanja bukom okoliša grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2023. godine.R

Riječ je o dokumentu koji, u skladu s odredbom Europske unije, imaju obvezu izraditi svi gradovi s više od 100.000 stanovnika, i to svakih pet godina, pa je posljednja takva karta za naš grad izrađena 2014. Kao i tada, i ovaj je put projekt vodio dr. sc. Alan Štimac, iz samoborske tvrtke DARH 2, a cijela je izrada obuhvaćala analize cestovnog, željezničkog, tramvajskog i zračnog prometa, kao i industrijske pogone i postrojenja. U skladu s predloženim područjima upravljanja bukom na području grada, ovim je akcijskim planom obuhvaćeno otprilike 25.229 stanovnika grada Osijeka, što čini 22,8 % od ukupnog stanovništva. Nakon izrade navedene dokumentacije, provedeno je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti tijekom čega su zaprimljene dvije pisane primjedbe, od kojih je jednu uputila fizička osoba i odnosila se na odabir prioritetnih područja upravljanja bukom u okolini južne obilaznice grada Osijeka, odnosno zahtjeva za dodatnim mjerama zaštite od buke. Drugu je primjedbu uputila pravna osoba, Saponia d.d., a odnosila se na potrebno usklađenje kartografskih oznaka zona namjene i korištenja prostora s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova u pogledu definiranja zona mješovite namjene. Projektni je tim, poštujući prijedloge, uvrstio prostor u okolici obilaznice kao dodatno područje analize koje uključuje primjenu četiriju mjera upravljanja bukom.

Neka od područja na kojima su zabilježeni najveći indeksi buke jesu križanje Vukovarske ulice i Ulice kneza Trpimira, zatim područje Umaške i Stonske ulice koje su u neposrednoj izloženosti tramvajskog i cestovnog prometa, ali i industrijskog postrojenja, potom Divaltova ulica, također izložena buci cestovnog i tramvajskog prometa i, naravno, prostor uz južnu obilaznicu. Veliki je indeks buke zabilježen i u blizini Tvornice šećera Osijek, na kraju Divaltove, zbog činjenice da onuda prolaze i tramvaji, međutim, ona je okarakterizirana kao "sezonska" vrsta buke, a kao mogući scenarij rješenja odabrana je primjena tiših tehnologija.

Ipak, dr. sc. Alan Štimac kao najveći izvor buke označava cestovni promet. “Ona područja koja su identificirana u akcijskom planu, područja su gdje su lokalno zabilježeni najveći indeksi buke, ali to nisu prekoračenja. To su dijelovi grada na kojima se javlja svojevrsno sjecište nekoliko izvora buke, poput tramvajskog ili željezničkog prometa, zbog čega je teško neki dio grada, ili gradsku četvrt, ocijeniti kao najtišu ili najbučniju. Mi smo u razradi akcijskog plana detektirali više desetaka točaka s najvećom razinom buke u kojima smo opisali moguća rješenja s postotkom vjerojatnosti umanjenja problema buke. U usporedbi s gradovima slične veličine, Osijek je čak nešto tiši, ali je dominantan uzorak buke cestovnog prometa, čak deset puta viši od prvog sljedećeg izvora buke, tramvajskog prometa”, pojasnio je Štimac.