ĐAKOVO

Slavonija je pred sezonom svinjokolja koja ove godine protječe u znaku bojazni od širenja afričke svinjske kuge (ASK) iz pojedinih država u okruženju poput Srbije, pa je na farmama svinja prioritetna, jedna od najjačih mjera protiv te bolesti, za koju cjepiva nema, no nije opasna za čovjeka, osiguranje biosigurnosti. Đakovština će prve svinjokolje, kaže direktor Veterinarske stanice Đakovo Ante Strmotić, imati već oko 8. studenoga. “Tada kolje brdoviti dio Đakovštine, Levanjska Varoš i okolica. Taj kraj uvijek prvi kolje jer je zbog brdovitog terena ondje hladnije”, kaže Strmotić. Veliki farmeri ozbiljno su shvatili situaciju i provode biosigurnosne mjere – od dez-barijera, ograda, posebne odjeće i obuće na farmi, kontrole ulaza/izlaza ljudi i vozila, pa do toga da im djelatnici ne smiju biti lovci i dr.

Svinjogojci “na malo” i ovlaštene veterinarske organizacije u iščekivanju su nove Naredbe o mjerama za sprečavanje pojave i ranog otkrivanja unosa ASK na području RH, a čija se objava očekuje u Narodnim novinama ovoga tjedna. Njome će, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, na području cijele zemlje biti određeni predujveti koje moraju ispuniti gospodarstva koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim mjerama i svrstana su u kategoriju “1”. Podsjetimo, minimalne biosigurnosne mjere za uzgajivače “na malo” zatvorena su vrata na objektu, posebne čizme za farmu, da im svinje imaju ušne marke... Za navedena gospodarstva obvezan je klinički pregled svinja od strane ovlaštenog veterinara unutar 24 sata prije premještanja i kliničkog pregleda prilikom klanja za osobnu potrošnju na gospodarstvu.. “Posjednik je dužan najaviti klanje za osobnu potrošnju nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji najmanje 72 sata prije njegove provedbe. Klinički pregled za predmetno gospodarstvo vrijedi 7 dana od dana pregleda. Neće ga biti potrebno provoditi ako se svinje premještaju izravno u odobrenu klaonicu. Sva su gospodarstva, bez obzira na to ispunjavaju li biosigurnosne mjere ili ne ispunjavaju, ili to čine parcijalno, registrirana u Jedinstveni registar domaćih životinja. Posjednici čije farme sada ne udovoljavaju biosigurnosnim mjerama, kada te nedostatke isprave, više neće morati plaćati klinički pregled prije otpreme svinja i klinički pregled prije klanja za osobnu potrošnju”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Mjere biosigurnosti treba ozbiljno shvaćati jer pojava ASK može ugroziti čitavo svinjogojstvo jedne zemlje - jedna zaražena životinja znači eutanaziju cijelog uzgoja te druge mjere unutar tri odnosno deset kilometara. A brojke u ovom trenutku kažu da se u RH svinjogojstvom bavi 62.260 gospodarstava, koja u uzgoju imaju 1.119.650 svinja, od čega je gotovo 105.000 krmača. I predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo ima poruku za male uzgajivače - bez obzira na to imaju li jedan, dva, deset… komada svinja za svoje potrebe, svi se, sukladno broju životinja, moraju pridržavati biosigurnosnih mjera.

- Postoji pravilnik o farmama koji je na snazi deset, možda i više godina, dosad se to malo zenamarivalo, no zbog realne opasnosti od ulaska virusa ASK apel je na držatelje svinja da vode računa o biosigurnosnim mjerama - poručuje Jančo.

No dok raste oprez od širenja ASK, u Đakovštini, ističe Ante Strmotić, pada broj svinjokolja.

- Godišnje je taj pad 5 - 12 posto. Razlog - iseljavanje i napuštanje dosadašnjih navika kolinja te kupovanje dijelova mesa, a nema vam više tko ni klati - kaže Strmotić.

Uz Đakovo, najveći pad svinjokolja VS Đakovo bilježi u Gorjanima i Drenju. RH je dodatno pojačala preventivne mjere čim je Srbija u kolovozu potvrdila pojavu ASK. U Ministarstvu poručuju da će naredbe koje je ono donijelo ostati na snazi sve dok se rizik od mogućeg unošenja virusa ASK ne smanji.