Prema "Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2019.", Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među sto četrdeset i jednim gospodarstvom svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu prema prošloj godini. To je najveći pomak u regiji koji je neka zemlja napravila, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti.

Na ljestvici globalne konkurentnosti najviše smo napredovali u stupu makroekonomske stabilnosti gdje smo na 43. mjestu, što je skok za 63 mjesta u odnosu prema prošloj godini. Također smo u odnosu prema 2018. bolje rangirani u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.). Nasuprot tome, Hrvatska slabije stoji u području institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamike (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).

Kao konkurentne prednosti RH izdvajaju se stopa inflacije (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (13.) i prava radnika (14.). Slično kao i prijašnjih godina, najslabije pak stojimo kada je riječ o efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenju Vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženju kvalificirane radne snage (137.) te zapošljavanja i otpuštanja radnika (136.).

Najkonkurentnija zemlja svijeta ove je godine Singapur, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska. Istraživanjem je obuhvaćeno 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije. Od za Hrvatsku referentnih zemlja najbolje su plasirane Češka koja je na 32. mjestu, Slovenija (35.) te Poljska (37.). Ispred nas su i Slovačka (42.), Mađarska (47.), Bugarska (49.), Rumunjska (52.) i Grčka (59.), a iza nas Srbija (72.), Crna Gora (73.) i Albanija (81.). Ovogodišnje izvješće pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.

Metodologija određivanja pozicije zemalja na ljestvici konkurentnosti temelji se na analizi 12 stupova konkurentnosti, koji su grupirani u četiri skupine - poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem. Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9, što znači da smo za 38,1 bod udaljeni od idealnog stanja (ocjena 100).