Nedavno objavljeno godišnje izvješće Državnog zavoda za statistiku upućuje na izrazit pad broja prekršaja u Hrvatskoj, ali je uz dobar razlog za optimizam prikazano i mnogo zabrinjavajućih podataka, naročito kada je riječ o prometnim prekršajima, nasilju u obitelji i gospodarsko-financijskim malverzacijama.

Riječ je o Izvješću o počiniteljima prekršaja u 2018. godini, u kojemu je, uz manje klasifikacijske izmjene, istaknuto kako su prošle godine u Hrvatskoj zabilježena 110.162 punoljetna okrivljenika, što se kao znatni pad u odnosu prema prethodnoj godini, od 17,9 posto, uklapa i u trend smanjenja broja prekršaja u posljednjem desetljeću, jer je, primjerice, 2009. zabilježeno čak 283.168 prekršitelja - više od 150 posto više nego 2018. godine.


- Od ukupno okrivljenih punoljetnih počinitelja prekršaja 88.443 osobe proglašene su krivima, odnosno 17,9 posto manje nego u prethodnoj godini. Prošle je godine od ukupno okrivljenih zabilježeno 17,6 posto žena, a najviše prekršaja bilo je iz područja sigurnosti prometa na cestama (47,8 %), slijede prekršaji iz područja javnog reda i mira te javne sigurnosti (33,4 %), gospodarstva (10,6 %) i financija (8,2 %). Od ukupnog broja izrečenih sankcija bilo je 83,9 posto novčanih kazni, slijede zatvor (7,3 %), opomena (6,7 %) i osobe proglašene krivima a oslobođene od kazne (2,1 %) - stoji u izvješću DZS-a, s dodatkom da je 2018. godine zabilježeno i 2956 maloljetnih počinitelja prekršaja, 13,2 posto manje nego godinu prije, koji su za kaznu najčešće dobivali sudske ukore (1941), a starijim je maloljetnicima izrečeno 14 kazni maloljetničkog zakona (8 uvjetnih) te 48 novčanih kazni.


U kontekstu prekršaja u prometu, kojih je ukupno zabilježeno više od 52.600, očekivano je najviše počinitelja upravljalo vozilom pod djelovanjem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava - 10.329, a dok se nepropisnom brzinom kretalo njih 5267, više od 4000 prekršitelja prošle je godine uhvaćeno u prometu bez izdane vozačke dozvole. Od svih okrivljenika za počinjenje prekršaja u prometu samo je njih 13.185 dobilo zabranu upravljanja motornim vozilom. Međutim, najporažavajuće brojke ipak dolaze iz segmenta prekršaja protiv javnog reda, mira i javne sigurnosti, kojih je registrirano gotovo 37.000 u 2018. godini. Naime, uz povrede propisa o oružju, kojih je bilo gotovo 1200, nešto manje od 5000 počinitelja zlouporabilo je opojne droge, a gotovo je 13.000 prekršaja evidentirano za drsko i nepristojno ponašanje te za svađu i galamu.

U svemu tome najviše zabrinjava broj prekršaja vezanih uz nasilničko ponašanje u obitelji, kojih je zabilježeno 10.636, pri čemu je čak 8426 počinitelja proglašeno krivima, a jedino pozitivno djeluje činjenica kako je samo 18 tužitelja odustalo od kaznenog progona nasilnika, iz čega proizlazi da je u hrvatskom društvu ipak donekle stvorena atmosfera koja potiče žrtve nasilja da istupe i bez straha pokušaju pronaći spas kod nadležnih institucija. Rezultat je to i 2540 zaštitnih mjera za nasilničko ponašanje u obitelji, gdje je gotovo 590 nasilnika dobilo mjeru obaveznog liječenja od ovisnosti, više od 500 obavezan psihosocijalni tretman, 418 zabranu uznemiravanja, a dok ih je 118 udaljeno iz kućanstva, izrečeno je i gotovo 600 zabrana približavanja žrtvi. Uz činjenicu da je gotovo 4500 prekršitelja već kažnjavano, treba napomenuti kako je nasilje u obitelji najzastupljenije bilo kod prekršitelja u dobi od 30 do 39 godina - 2570 slučajeva, kao i u dobi od 40 do 49 godina - više od 2500 slučajeva.

Naposljetku, izvješće Državnog zavoda za statistiku pokazuje i kako je, ovisno o nadležnosti gradskog prekršajnog suda, najviše počinitelja prekršaja, očekivano, zabilježeno u Zagrebu - gotovo 18.000, a slijede Split s gotovo 11.730 prekršitelja te Rijeka s više od 8550 počinitelja. Osječki prekršajni sud evidentirao je gotovo 5340 počinitelja prekršaja, od čega najviše za nepristojno ponašanje (gotovo 900) te za nasilje u obitelji - 717.