Posljednjih nekoliko godina postaje epohalno za razvoj tehnologije uopće. Napredak u razvoju umjetne inteligencije, tehnologije baterija, svemirske tehnologije, financijske... nevjerojatan je. Povrh svega toga svijet se drastično promijenio od posljednje velike krize iz 2008. godine.Azijska tržišta, na čelu s Kinom i Indijom, sada su glavni pokretač rasta globalnog gospodarstva. Tradicionalna financijska tržišta su nemirna, suočavaju se sa svakodnevnim rizicima trgovinskog, valutnog i cyber rata između Kine i Rusije, i Sjedinjenih Američkih Država. Također, čini se kao da nema kraja moći tehnoloških kompanija, koje disruptiraju čitave industrije i oblikuju život milijardi ljudi diljem svijeta.

Doista, vrhunac najveće tranzicije u povijesti čovječanstva je pred nama. Upravo zbog nezaustavljivog razvoja tehnologije, čovječanstvo će se u sljedećih 30 godina iz korijena promijeniti, tj. evoluirat će.
Sukladno s tim, već se pojavljuju novi “open source” poslovni modeli i organizacijski oblici koji to i dokazuju. Svakako najzanimljiviji primjer su kriptotržišta, gdje su napredni pojedinci s pomoću nove blockchain tehnologije stvorili globalnu financijsku infrastrukturu, koju sada dijele gotovo svi akteri u svijetu; od država i korporacija do hackera, specijalnih službi pa sve do običnih pojedinaca.

Najveći protokoli te vrste su Bitcoin i Ethereum. Sve je nastalo kada je Satoshi objavio glasoviti white paper “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System”. S Ethereuma je nastalo 90 posto svih ostalih blockchaina, a preko Ethereum Entreprise Alliancea najveće svjetske korporacije spojene su na Ethereum. Ukratko, ERC-20 standard je najrasprostranjeniji blockchain protokol na svijetu, nešto kao HTTP za internet. Međutim, neki kažu da je blockchain tek u začetcima i nerazvijen kao tehnologija. Upravo tu i jest prilika.

“Pametni ugovor”

Ovaj feljton pišemo za sve geekove koji rade na startup projektima negdje u svojim garažama, na faksu ili po hubovima. Prenosit ćemo vam najnovija događanja iz srca Kriptodoline u Švicarskoj, s globalnih blockchain konferencija i evenata, te poruke najvećih igrača na kriptosceni.
Nadam se da će vam nešto od tih informacija pomoći. Periodično ćemo pisati o tehnologiji, analizirati najznačajnije događaje i njihov učinak na stvaranje novog globalnog financijskog sustava. Stoga, krenimo dublje u analizu što se to zapravo dogodilo ovoga ljeta u Švicarskoj i zašto je to bitno za nas ovdje u Hrvatskoj.
Prije negoli dođemo do događaja od ovoga ljeta, bitno je da napravimo korak unatrag i da objasnimo što to Švicarska znači u kriptosvijetu.
U gradu Zugu 2015. godine, u maloj kući koja se zvala “The Spaceship” (Svemirski brod), tim kodera grozničavo je radio na dovršetku svojeg projekta. Ekipu je vodio Vitalik Buterin. Projekt je bio Ethereum. The Spaceship sada je legenda, kolijevka zaklade Ethereum, rodno mjesto Kriptodoline. Švicarska je fascinantno mjesto gdje narod doista može utjecati na odluke države. Tako su u gradu Zugu odlučili prihvatiti inovacije koje je donio Ethereum i da se brendiraju kao Kriptodolina. Najveća inovacija koju je Ethereum omogućio bio je tzv. pametni ugovor, a Kriptodolina je zbog toga postala centar budućeg globalnog financijskog sustava. To nisu moje riječi, nego ni manje ni više nego američkog kongresa u dokumentu koji su izdali prije nekoliko mjeseci kako bi upozorili na opadanje značenja američkog dolara kao svjetske rezervne valute.

Kada sam počeo raditi u Švicarskoj, 3. srpnja 2017., ukupna kapitalizacija industrije fluktuirala je između 10 i 20 milijardi dolara, a sada fluktuira između 200 i 300 milijardi; dakle, ukupna vrijednost narasla je više od 10 puta u samo dvije godine. Sjećam se vremena kad gotovo ni jedna banka nije htjela dati korporativne račune za bilo koji kriptoprojekt, dok je šačica entuzijasta fascinirana tehnologijom gradila temelje današnje industrije. Onda su krenuli ICO-ovi (Initial Coin Offering) gdje je FINMA (Švicarska HANFA) odigrala ključnu ulogu. Oni su cijelo vrijeme bili u kontaktu s ključnim projektima i uvelike utjecali na razvoj cijelog ekosustava tako što su objavljivali upute koje smo bili obvezni poštovati. ICOi su na vrhuncu dosegnuli šest milijardi dolara prikupljenog kapitala preko blockchain tehnologije u 2018. godini. Tada je početkom godine tržište počelo padati i ubrzo je mjehur puknuo. Uslijedilo je bear tržište i čišćenje industrije od sitnih prevaranata i kojekakvih piramida projekata koji nisu imali više motiva za nove mahinacije.

Glavno pitanje koje je sada mučilo industriju bilo je: Može li se blockchain primijeniti na velike platne ili burzovne sustave s obzirom na to da protokoli imaju premalen broj transakcija po sekundi? Odgovor na to pitanje nenadano je došao iz Facebooka kada je najavljeno da lansiraju vlastitu kriptovalutu, libru iz, gle čuda, Švicarske. Budući da Facebook ima dvije milijarde korisnika, vrlo brzo je postalo jasno da bi ta valuta postala velika konkurencija svemoćnom dolaru. S tog momenta kreću saslušanja kongresa SAD-a i sastanci guvernera centralnih banaka, sve ne bi li se Facebook ukrotio i regulirao na neki način. Vrijeme će pokazati što će na kraju biti s tim projektom, međutim Facebook je dokazao da je blockchain tehnologija spremna za masovnu upotrebu.

U sljedećem nastavku pisat ćemo o CZ-u, momku koji je stvorio Binance, najmoćniju kriptoburzu na svijetu, i o tome kako izgleda Ethereum meetup u Parizu.

Tekst nije ni u kojem slučaju financijski savjet i odražava isključivo mišljenje i stavove autora.