VINKOVCI

Grb Grada Vinkovaca, koji je dizajnirao skupljač starina i osnivač vinkovačkog Gradskog muzeja, Mato Medvedović, u svom donjem dijelu ima kameni stol i mnogi Vinkovčani ne znaju zašto je on uvijek na svom mjestu, čak i kada su ostali dijelovi grba doživjeli sitnije promjene, poglavito iz političkih i ideoloških pobuda.

Grb je podijeljen u tri dijela – vodoravna, deblja crta predstavlja Bosut, a okomita, tanja, jest Ervenica, u lijevom polju su tri grozda (crven-bijeli-plavi), a u desnom tri klasa što simbolizira bogatstvo i rodnost vinkovačkog kraja. U donjem dijelu tri rode lete što simbolizira močvarno tlo kojega je nekada bilo puno, ali i podsjeća na to da je na kući u Dugoj 71 bilo gnijezdo roda što se povezuje s močvarnim krajem i dugom tradicijom postojanja grada. Ispod jata roda je kameni stol ravne površine koji se u donjem dijelu proširuje. U nekoliko verzija grba Vinkovaca, koje je izradio Medvedović, sve se donekle mijenjalo, ali je kameni stol uvijek bio tu, u donjem dijelu.

Za ovim je kamenim stolom, kaže mr. sc. Zlarko Virc, povjesničar i magistar arheologije, general Josip barun Neustädter 17. kolovoza 1848. pozivao vinkovačke graničare da se pridruže banu Josipu Jelačiću u borbi protiv Mađara, a pitanje je koliko ima u toj priči o kamenom stolu povijesne istine. Virc dodaje kako je na prikazu noge kamenoga stola uklesana 1848. godina, iako danas ne znamo kada je i tko dao isklesati kameni stol.

- Brodska pukovnija dala je velik doprinos pobjedi nad Mađarima, što je u kasnijim vremenima utjecalo na javno mnijenje i značaj toga doprinosa postao je ponosom stanovnicima Vinkovaca. Stol, prema prvoj – najstarijoj fotografiji, stajao je u glavnom parku nasuprot zgradi, danas sjedištu Crvenoga križa, gdje je bilo sjedište Gradskoga poglavarstva. Kasnije je stol udaljen od ruba parka više prema unutrašnjosti i bio je čitav dok mu nije 80-ih pukla ploča. Nakon 1991. nestručno je restauriran i postavljen na neuglednu lokaciju. Morali bismo se prema tom kamenom stolu odnositi s puno više poštovanja jer on je danas jedini javni spomenik koji govori o vojnim uspjesima i doprinosu prethodnih generacija blistavoj povijesti hrvatskoga naroda – kaže mr. sc. Virc i nada se da će Vinkovci vratiti taj stol u prvotno stanje te da će on odigrati značajnu ulogu i ispričati priču o velikom doprinosu vinkovačkih graničara u borbu za Hrvatsku.

Dodaje kako je u razgovoru s kolegom Danielom Petkovićem došao do zaključka kako pred generalom Neustädterom vjerojatno nije bio kameni već drveni stol, s obzorim na to da su šume okruživale vinkovački kraj.

Može se pretpostaviti da su se za tim stolom, prekoputa Poglavarstva, današnjeg Crvenog križa, donosile neke važne odluke poput dobivanja statusa grada 20-ih godina prošlog stoljeća. Kameni stol u svijesti Vinkovčana ima veliko i duboko simboličko značenje i bilo bi lijepo kada bi ga gradska uprava vratila u park na Trgu bana Šokčevića gdje i pripada.

Danas je stol, okrenut naopako, s tijelom i dodatkom koji ulazi u zemlju, prema gore, pohranjen u dvorištu vinkovačkog muzeja gdje kažu kako oni samo čuvaju stol, a na njima nije i vraćanje u javni prostor. Ni u gradskoj upravi nismo mogli dobiti decidirani odgovor što namjerava i kada će biti postavljen jedan od simbola grada.

- Mi u Hrvatskom sokolu nismo mjerodavni da odlučujemo gdje se ima postaviti stol. Čini nam se da bi o tome trebalo odlučiti na nekom stručnom tijelu. Možda predstavnik Muzeja, konzervatora, HAZU-a, pa možda i nas, ali konačnu odluku treba donijeti Grad. Kada bude odabran projekt postolja i okolice i kada bude novca, stol može biti postavljen gdje je bio - u parku ispred Gradskog muzeja. Mi u Hrvatskom sokolu planiramo za Vinkovačke jeseni otvoriti izložbu o 100 godina kako su Vinkovci postali treći put gradom. Možda bi to bila dobra prilika za otkrivanje stola. Stol koji je u dvorištu Muzeja je replika jer, koliko smo uspjeli utvrditi, original je bio drven. U neku ruku je i original ako se gleda na materijal. Naime, kameni okrugli stolovi bili su uobičajeni u srednjovjekovnim zamkovima - burgovima. U svakom slučaju, ako su ga Vinkovčani odlučili staviti na svoj grb, stol zaslužuju poštovanje i čuvanje – zaključuje mr. sc. Zlatko Virc, predsjednik Hrvatskog sokola Vinkovci.