Objavljeno 5. listopada, 2019.
Glasanje o cijeloj EK predviđeno je 23. listopada na sjednici u Strasbourgu
Dubravka Šuica, hrvatska kandidatkinja za potpredsjednicu Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju, nakon saslušanja u Europskom parlamentu ima potrebnu većinu za pozitivnu ocjenu. Odmah nakon što ju je saslušao Odbor za ustavna pitanja, pojačan članovima Odbora za rad i socijalna pitanja te Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova, sastali su se i koordinatori političkih skupina, a prema izvorima iz Europskog parlamenta Šuičinim nastupom zadovoljni su u njezinoj političkoj skupini EPP-u, zatim socijaldemokrati (S&D), liberali (RE), i europski konzervativci i reformisti (ECR). Protiv su bili krajnja ljevica, Stranka europske ljevice (GUE), i krajnja desnica Identitet i demokracija (ID) te Zeleni.
Važne teme
Podsjetimo, svi predloženi kandidati moraju proći saslušanja pred nadležnim odborom Europskog parlamenta. Koji odbor, ili više njih, saslušava pojedine kandidate, ovisi o resoru koji im je dodijeljen. U četiri dana saslušano je 19 kandidata za povjerenike od kojih je, zasad još neslužbeno, njih 16 dobilo prolaz, troje će morati na popravni, a dvoje je otpalo prije saslušanja.
Konferencija predsjednika parlamentarnih odbora 15. listopada ocijenit će ishode svih saslušanja i dostaviti zaključke konferenciji predsjednika Europskog parlamenta koja donosi konačne procjene i odlučuje koji su kandidati zadovoljili, za koje traže novo saslušanje, a za koje alternativne kandidate. Bude li potreba za dodatnim saslušanjem nekih kandidata, ono će se organizirati 14. i 15. listopada. Glasanje o cijeloj EK predviđeno je 23. listopada na sjednici u Strasbourgu i ako sve bude u redu, nova komisija preuzima dužnost 1. studenoga.
Premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima podsjetio je da je Vlada RH nominirala Šuicu za članicu Europske komisije, a buduća predsjednica EK-a Ursula von der Leyen definirala je Šuičin resor. Radi se o dvije izrazito važne teme za Hrvatsku i cijelu Europu, demokraciju i demografiju, kazao je Plenković, dodajući kako je demografija prvi put u opisu posla jedne povjerenice u povijesti europskog projekta. "Ta je tema za nas posebno važna zbog negativnog prirodnog priraštaja Hrvatske, a Dubravka Šuica pokazala je visok stupanj poznavanja tematike kojom će se baviti", rekao je premijer, dodajući da od tog velikog problema nisu imune ni brojne druge članice EU-a.
Dobra praksa
Tako je, unatoč činjenici da se pitanje Šuicine imovine pokušalo isproblematizirati u dijelu medija, ali i od strane nevladinih udruga, točnije Gonga, pa i istupima pojedinaca iz suprotstavljenih političkih opcija, procjena utemeljenosti njezine kandidature završila je povoljno za Hrvatsku. Vjerojatno i zato što su te javne prozivke ostale bez argumenata da je učinjeno nešto nezakonito ili nemoralno. Prema pravilima EU-a u imovinskoj kartici dužnosnici moraju prijaviti samo nekretnine u svom vlasništvu i u vlasništvu supružnika, no ne i ostalu imovinu koja glasi na supruga, osim ako ne postoji sumnja u potencijalni sukob interesa. Drugim riječima, u imovinskoj kartici Šuica je objavila sve ono što je od nje traženo.
Politički analitičar Davor Gjenero naglašava kako je Hrvatskoj izuzetno važno što je izboreno mjesto koje znatno nadilazi naše značenje unutar Europske unije, dodajući kako je u takvim okolnostima izuzetno dobro da svi sudjeluju u potpori takvom projektu. Jedanput je to Hrvatska, kaže, doista i doživjela, a to je bilo kod kandidature Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe, gdje su hrvatski socijaldemokrati doista odigrali važnu ulogu i europski socijalisti tu kandidaturu podržali. "To je primjer dobre prakse. Ja shvaćam da je za Hrvatsku pitanje rizika od korupcije jedno od ključnih, ali doista ne shvaćam da netko u političkoj areni nije svjestan kako treba imati mjere i u situaciji zajedničke koristi stati na istu stranu i u jednom trenutku zaustaviti unutarnje sukobe. Jer da je Dubravka Šuica ‘pala‘ na tom saslušanju Hrvatska bi, doduše, dobila drugog povjerenika, ali u nekom irelevantnom resoru, a netko drugi preuzeo bi taj portfelj koji je izrazito relevantan za hrvatske interese", zaključuje Gjenero.
Igor Bošnjak
Andrej Plenković
hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a
VELIKI USPJEH ZA HRVATSKU, OSNAŽILI SMO NAŠ UTJECAJ U EU-u
Premijer Andrej Plenković riječima: “Veliki uspjeh za Hrvatsku!”, na Twiteru je čestitao Šuici na pozitivnoj ocjeni. “Vlada je predložila Šuicu koja je u proteklih šest godina bila izravno izabrana u EP. Vjerujemo da će nova Europska komisija, posebice njezina potpredsjednica Dubravka Šuica, napraviti iskorake koji će Hrvatskoj i ostalim članicama pomoći u rješavanju problema demografije. Šuica je jedna od osam potpredsjednika, smatram da je to sjajan uspjeh. Osnažili smo naš utjecaj u EU-u”, kazao je poslije premijer. Na pitanje novinara je li bilo potrebno napadati Gong, Plenković je rekao da ne zna tko se tu osjetio napadnutim. “Šuica je prošla na Odboru za pravna pitanja i sve je kazala u svim dokumentima. Spremna je na sva ta pitanja odgovarati non-stop”, rekao je na pitanje o njezinoj imovini, dodajući kako je indikativno da nitko nije otvarao problem njezine imovine kada je bila kandidatkinja na izborima za EP u tri navrata. “Ovdje se radilo o političkoj želji da se upravo sada od toga napravi otvoreno pitanje”, zaključio je.
CIVILNO DRUŠTVO POD UTJECAJEM POLITIKE
“Hrvatska ima problem što naše civilno društvo nije samoniklo, nego je izrazito pod političkim utjecajem. Ta povezanost između nevladinih organizacija, koje bi trebale brinuti o zaštiti ljudskih i političkih prava, i nekih političkih stranaka, izrazito je zabrinjavajuća pojava. I Plenković u komentaru o Gongu nije rekao ništa što već ne znamo. Ta veza pokazala se evidentnom kod prelaska jednog čovjeka iz upravne strukture Gonga u uži tim političke stranke, a nije prvi indikator te povezanosti. I tako dugo dok se u Hrvatskoj ne stvori u neku ruku politički neutralno civilno društvo, takvo u kojemu njegovi aktivisti nisu samo privremeno u civilnom društvu, tako dugo dok im se ne otvori izvorna politička ‘niša’, tako dugo dok će relevatnan dio aktera civilnog društva biti samo nerealizirani političari, mi ćemo imati ovaj tip problema. On se može događati i s ljevice i s desnice, tu nema neke velike razlike”, kaže Gjenero.
19
kandidata za povjerenike dosad je saslušano, od kojih je, zasad još neslužbeno, njih 16 dobilo prolaz, troje će morati na popravni, a dvoje je otpalo prije saslušanja