Regija
BAKIN ŠPAJZ I FORUM O LOKALNIM PROIZVODIMA

Baranja mora nuditi ono po čemu su Baranjci prepoznati
Objavljeno 5. listopada, 2019.
Misao vodilja cijele jučerašnje manifestacije afirmacija je domaćih proizvoda
BELI MANASTIR

Bakin špajz, naziv je radionice (manifestacije) koja je, u sklopu Dana hrvatskog turizma, u organizaciji Turističke zajednice Baranje, jučer održana u belomanastirskom Etnološkom centru baranjske baštine.

Premda je manifestacija bila planirana znatno ranije, posebnu draž dala joj je činjenica da je Baranja, drugi put, od strane središnjih državnih turističkih institucija i ustanova proglašena najuspješnijom destinacijom ruralnog turizma.

- Riječ je o drugom Bakinom špajzu. Prvi je održan 2016. godine, i nakon kraćeg prekida osjetili smo potrebu za njegovim ponovnim organiziranjem - kaže Jasmina Doboš iz TZ Baranje, naglašavajući kako je zadovoljna s odzivom prilično velikog broja baranjskih OPG-ova, ali i slučajnih posjetitelja koji su nekoliko ugodnih trenutaka odlučili provesti u prostoru ECBB-a, kušati autohtone baranjske proizvode i na izložbeno-prodajnom sajmu ponešto kupiti.

- Bit cijele priče jest očuvanje baranjske tradicije i običaja, u ovom slučaju onih koji su vezani uz baranjsku gastronomiju, prožetu utjecajima s raznih strana svijeta, što joj daje neku posebnu, gotovo neopisivu draž - nastavlja Doboš, dodajući kako su posjetiteljima predstavljena brojna jela, poput kulena i ostalih kolinjskih proizvoda, pilećeg paprikaša, langošica, raznih kolača, delicija od dunja, ali i kuhanih kukuruza koji su se u Baranji stoljećima jeli, a na nekim drugim destinacijama u posljednje vrijeme dostižu ‘‘bajkovitu‘‘ cijenu. Ne treba zaboraviti ni na baranjska vina, rakije, začinsku papriku, sir... Isto tako, predstavnici OPG-ova prezentirali su pripremu domaćeg pekmeza, ajvara i slične zimnice, koja je vjekovima bila sastavni dio baranjskih ‘‘špajzeva‘‘.

- Afirmacija domaćih proizvoda, u stvari, misao je vodilja organiziranja cijele manifestacije, kojoj je potporu dao Grad Beli Manastir - podvlači Doboš. Sastavni dio jučerašnjeg događaja bio je i tematski forum, čiji je cilj bio pokazati mogućnosti gospodarskog napretka Baranje, utemeljenom na razvoju lokalnih proizvoda kroz povezivanje, umrežavanje i prodaju domaćih proizvoda korištenjem mjera iz Programa ruralnog razvoja i provedbom lokalne razvojne strategije.

- Domaći proizvod itekako može utjecati na gospodarski razvoj Baranje. Uz poljoprivrednu proizvodnju, to je ključ uspjeha i upravo na razvoju domaćih proizvoda i te kako se može utjecati na razvoj gospodarstva - rekla je Lidija Dabić, voditeljica LAG-a Baranje, naglasivši kako Baranja mora nuditi i prodavati ono što Baranjci znaju proizvoditi i što vjekovima rade. Drugim riječima, ono što je prepoznato, kako diljem Hrvatske, tako i diljem Europe.

Stoga, dodala je, treba poticati domaće OPG-ove koji, uz sve spomenuto, moraju uvoditi sustav kvalitete koji zahtijeva Europska unija. Kako je istaknuto na tematskom forumu, značajnu ulogu u cijeloj priči ima i brendiranje vlastitih proizvoda.

Ivica Getto
Kako uklopiti domaće proizvođače u dobru priču prepoznatu diljem Hrvatske i Europe, sudionicima jučerašnjeg foruma o ulozi lokalnih proizvoda u ruralnom razvoju, pokušali su objasniti predstavnici poznatih toplica Sveti Martin, u istoimenom međimurskom mjestu gdje turistička sezona gotovo i ne prestaje. Tvrde, naime, kako su ključ za uspješno poslovanje upravo domaći proizvodi koji su najzastupljeniji u njihovoj ponudi te njihovo dobro brendiranje, u čemu, očito je, imaju popriličnog uspjeha. O svojim iskustvima sudionicima tematskog foruma pričali su i predstavnici eCekera, koji su razvili internetski prodaju proizvoda slavonskih OPG-ova, svoja su iskustva predstavili i predstavnici centra dr. Rudolf Štajner, a nazočnima su se obratili i iz Agencije za plaćanje.
Možda ste propustili...

POTPORA OSOBAMA S AUTIZMOM

Predstava Aut Male scene iz Zagreba

ŠIRI SE PONUDA

Nova trgovina

NA KROVOVE POGONA POSTAVLJENA SUNČANA ELEKTRANA, JEDNA OD NAJVEĆIH U SLAVONIJI I BARANJI

Grad-Export na struji će godišnje uštedjeti 140.000 eura

Najčitanije iz rubrike