Uz objavu najboljih gospodarskih rezultata u posljednjih deset godina, sa sjednice Gospodarskog vijeća HGK-a Županijske komore Osijek čula su se i razmišljanja da se treba okrenuti sadašnjosti, a još više budućnosti.A ovdje je riječ o najavi nove svjetske gospodarske krize. Da je ona pred vratima, na primjeru belišćanskog Harburg-Freudenbergera (HF-a), na sjednici je govorio član Uprave Zoran Uranjek.
Razdoblje od lipnja prošle do lipnja ove godine najbolje je razdoblje u poslovanju belišćanskog Harburg-Freudenbergera, koji se, podsjetimo, bavi proizvodnjom hidrauličnih preša za proizvodnju autoguma. Sve što proizvedu namijenjeno je izvozu, već smo pisali da se svaka treća automobilska guma proizvede na strojevima koji su proizvedeni upravo u Belišću. No, nažalost, u HF-u procjenjuju da sljedeće razdoblje ne nudi nastavak optimizma.
Uranjek kaže kako njihovi inonaručitelji jednostavno čekaju da vide što će se događati - sve je to dobrim dijelom povezano s geopolitičkom situacijom, čeka se ishod Brexita, najava je recesije u Njemačkoj, čekaju se i predsjednički izbori u SAD-u.
- Cijena naših sirovina, metala, na svjetskom tržištu je niska, nama je to znak da i potražanja opada - kaže Uranjek, napominjući kako su zbog izostanka narudžbi smanjili vrijednost planiranih investicija, što je izravno vezano i uz broj zaposlenih. On je u HF-e već smanjen za 20 posto, na svu sreću, riječ je o djelatnicima koji su imali ugovore na određeno, pa im nisu produženi. Ali ovo je i primjer apsurdnosti situacije domaćeg gospodarstva.
- U HF-u smo do prije koju godinu imali nedostatak raspoložive radne snage, pa smo započeli tzv. trening-centar kod nas, u koji učenici srednjih škola dolaze na praktičnu nastavu. U opremanje tog centra investirali smo 200 tisuća eura. Sada je upravo krenula druga generacija, zanimanje je toliko da smo uveli rad u dvije smjene, čak i plaće za učenike. No u situaciji koja je pred nama, nećemo imati metode kako zadržati ta buduća radna mjesta, pa očekujemo i reakciju državnog aparata - upozorava Uranjek.
Poziva se pri tome na njemački model fleksibilnosti radnog vremena - primjerice, radniku je u razdoblju kada ima posla dopušteno prikupiti do 300 prekovremenih sati, koji su na njegovu svojevrsnom kontu i troši ih kada nema posla, radnik tada jednostavno ostaje kod kuće.
- Drugi je model skraćenog radnog vremena - primjerice, ako nema ugovorenih poslova, tvrtka prijavi krizu i radni tjedan s pet skrati na četiri, čak i tri, dana, i tako čuva radna mjesta. Naše zakonodavstvo, nažalost, još uvijek ne prepoznaje takvo što - upozorava Uranjek.
A stvar je u tome da radnici koje su školovali, ako ostanu bez posla u Belišću, brzo do posla dođu u inozemstvu (za što su primjer oni kojima nisu produžili ugovor), pa tako HF-u ne preostaje ništa drugo nego opet ispočetka osposobljavati nove radnike. I tako se zapravo cijelo vrijeme vrtjeti u krug. Dario Kuštro