Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu događanja u Jemenu te mogućnostima okončanja rata u toj državi. Iz opsežne analize "Jemen 2019.: Balkanizacija rješavanja jemenskog rata" objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Snage južnog Prijelaznog vijeća (Vlade) 10. kolovoza ove godine, uz podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), zauzele su privremeni glavni grad Jemena, Aden. Samo tri dana nakon vojne pobjede nad snagama aktualnog predsjednika Jemena Abdrabbuha Mansura Hadija (koje predvodi predsjednik Hadi) preuzele su nadzor nad predsjedničkom palačom Maashik. Pobunjenici su protjerali legalnu vladu, koju podržava Saudijska Arabija.
Istovremeno, unutar Saudijsko-emiratske koalicije, koja se u Jemenu zajedno bori protiv pokreta Ansar Allah (Houthi), vode se borbe za dominaciju. Početkom kolovoza 2019. Prijelazno vijeće optužilo je stranku Islah, koja uživa podršku Saudijske Arabije, za sudjelovanje u raketnom napadu na vojnu paradu nacionalnog vijeća u kojemu je ubijeno na desetke vojnika, uključujući i brigadnog generala Munira Al-Yafeija, jednog od najpoznatijih zapovjednika snaga Sigurnosnog pojasa (The Security belt forces su paravojne snage sa sjedištem u južnom Jemenu i vrijede za elitne vojne jedinice Prijelaznog vijeća).
Riječ je o neposrednom ratu između dva glavna saveznika (Proxy war) - Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. To je odraz tihog spora između njih, koji se okončao tako da je UAE povukao svoje snage iz Jemena, koje su bile dio protivničke koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije. Emirati su nagovijestili da će zaustaviti sve vojne operacije protiv pokreta Huti u sjevernom Jemenu. Ujedno su poslali vojno-sigurnosnu delegaciju u Teheran, koji je glavni saveznik pokreta Huti. UAE je u šturoj izjavi naglasio da je s Iranom raspravljao o zajedničkim sigurnosno-obrambenim izazovima, i to bez ikakvog usuglašavanja sa saudijskim saveznikom.
Zanimljiva je činjenica da su UEA i njihov lider, prijestolonasljednik Mohammed Bin Zayed Al-Nahayan, bili najveći huškači administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana. Time je UAE posljedično ugrozio stabilnost u Perzijskom zaljevu.
STALNE NAPETOSTI
Odnosi između arapskih država kreću se od beskrajne ljubavi i savezništva do ekstremnog antagonizma i mržnje. Čini se da to pravilo vrijedi za trenutne odnose između Saudijske Arabije i Emirata.
U suprotnosti sa saudijskim interesima o očuvanju jedinstvenog Jemena (bar deklarativno), UAE podržava odcjepljenje južnog Jemena, koji je bio samostalna država između 1967. i 1990. godine. Utjecajni savjetnik emiratske dinastije Abdulkhaliq Abdullah otvoreno je rekao da Jemen nikada neće biti jedinstven kao nekada.
UAE i Saudijska Arabija faktički su izgubili gotovo pet godina na trajući rat u Jemenu. UAE se prvi odlučio za povlačenje, da bi smanjio gubitke, a Saudijska Arabija još traži rješenje za izlazak iz tog prljavog rata. Pokret Huti prodire preko granica Saudijske Arabije i bombardira aerodrom na jugu, čak aerodrom King Khalid u glavnom gradu Riadu, a redovito napada i naftna nalazišta. Tako su u svibnju ove godine napali plinovode u Afifu inal Duwadimi, a sredinom kolovoza napali su naftno polje Al Shaybah neposredno na granici s UAE-om, i to iz jemenskog glavnog grada Sane, udaljenog više od 1000 km. To je bila više nego očita poruka poslana Saudijskoj Arabiji i UAE-u, da su na dosegu njihovih dronova i bespilotnih letjelica.
POBJEDNIČKA STRANA
Možda je prerano tvrditi da su iranski saveznici Huti za sada pobjednička strana u tom građanskom ratu. Huti su jedinstveni i ustrajni, njihovi protivnici su se raspali kao posljedica unutrašnjih konflikata između političkih frakcija. Zauzimanje Adena uz podršku UAE-a još je jedan od dokaza da su Huti pobjednička strana i važan faktor i sudionik u rješavanju ratne jednadžbe u Jemenu.
No Huti na jugu nemaju nikakvih utjecajnih sfera jer tamo prevladavaju naoružane milicije koje imaju oko 90.000 boraca iz obalnog područja naoružanih i obučenih od strane UAE-a. Dolaze prije svega iz južnih separatističkih frakcija i boraca iz obalnog područja. Ali južno Prijelazno vijeće, koje vodi separatiste izvan Adena, nema značajnije podrške. To može potaknuti ratovanje između različitih militantnih grupa na jugu te posljedično dovesti do jačanja radikalnih grupa, kao na primjer Al-Kaide, koja je nekada bila vrlo aktivna upravo u Jemenu.
Na prvi se pogled čini da je opasan razvoj događaja posljedica strateških i ideoloških neslaganja između UAE-a, koji podržava južne snage, i Saudijske Arabije, koja podržava priznatu Hadijevu vladu. Nastojanja su da se ponovno uspostavi jedinstveni Jemen poslije sloma Hutija. Njihovi napadi, koji su sve bliži granicama UAE-a te diverzantske akcije prema brodovima u emiratskim lukama pridonijeli su povlačenju iz Jemena i jačanju suradnje s Iranom pri osiguranju brodskog prometa u Perzijskom zaljevu. U zamjenu su dobili obećanja Hutija da neće napadati ciljeve u UAE-u. Samo jedan napad na aerodrom Dubai, koji je u prvoj polovini 2019. godine imao rekordnih 83,4 milijuna putnika, nanio bi golemu štetu Dubaiju, koji se još uvijek nije u cijelosti oporavio od krize koja je bila povezana s nekretninama.
VAŽNA ULOGA UN-a
UAE je tražio od posebnog izaslanika UN-a za Jemen, britanskog diplomata rođenog u Adenu Martina Griffithsa, da provede pritisak na obje strane za postizanje primirja. Korištenje separatističkih grupa na jugu Jemena od strane UAE-a još uvijek je neka vrsta igranja vatrom. Iznenađujuće je da Emirati čekaju baš na posebnog izaslanika i smatraju da bi upravo on mogao riješiti nastalu situaciju.
Ujedinjeni narodi mogu pokrenuti shuttle diplomaciju, u kojoj će posredovati između sukobljenih strana i pokušati postići primirje. Griffiths je nastojao i još uvijek nastoji spasiti dogovor postignut u Švedskoj iz prosinca 2018. godine, koji predviđa povlačenje Hutija iz pristaništa Al Hudaydah. Također pokušava umanjiti napetosti između Saudijske Arabije i Hutija.
Ako sukobljene strane budu spremne prihvatiti prijedlog za započinjanje širih političkih razgovora za formiranje privremene vlade, morat će u svakom slučaju u te razgovore uključiti više jemenskih frakcija, uključujući i južne separatiste i Iran, kao glavnog saveznika Hutija.
NAJVEĆI GUBITNIK
Saudijska Arabija je u posljednjem desetljeću pretrpjela četiri značajna vanjskopolitička neuspjeha, koji su je koštali nekoliko milijardi dolara i gubitka ugleda u međunarodnoj zajednici, a da ne spominjemo gubitak strateške pozicije u susjedstvu u korist suparničkog Irana. Započela je s neuspjehom u Siriji, kada je financirala pobunjenike protiv Al-Asadova režimu od 2012. do 2016. godine i naoružavala ih za borbu. Na kraju je u sirijskom ratu pobijedio Al-Asad uz podršku Rusije. Drugi poraz je sadašnji rat u Jemenu od 2014. godine, treći poraz je blokada Katara 2017., koji je preživio sankcije službenog Riada. Posljednji poraz, najteži i s najvećim odjekom, pobjeda je proiranskih sunitskih stranaka u iračkom parlamentu, jer iz njihovih redova dolazi predsjednik iračkog parlamenta. Prosaudijske sunitske stranke, koje su imale snažnu financijsku i političku podršku Saudijske Arabije, bile su poražene. Tako su tri najvažnije funkcije u Iraku (predsjednik republike, predsjednik vlade i predsjednik parlamenta) preuzeli tijesni saveznici Irana.
Neuspjeh u Jemenu računa se kao najveći i najkatastrofalniji poraz do sada. Potrošili su milijarde dolara za troškove rata. Napali su suverenu državu i izazvali humanitarnu krizu u kojoj je 80 % jemenskih građana potisnuto na rub gladi. Rat u Jemenu pokazao je slabost njihove moderno naoružane vojske i strateške pogreške saudijske politike.
SJEVER vs. JUG
Brojni južni Jemenci vjeruju da bi bez sjevera bili u boljem položaju i da bi ponovna nezavisnost juga vodila državu u blagostanje. Tome bi pridonijelo više od 1000 km duge obale i strateški Adenski zaljev, koji kontrolira pomorske putove između Indijskog oceana, Afrike i Crvenog mora. Južni Jemen ima bogat ribolov, koji ima važnu ulogu u izvozu i prehranjivanju stanovništva. Ipak, ribolov više nije tako važna gospodarska grana zbog divljeg izlova stranih ribarskih brodova. U Adenu nema više velikih tvornica za preradu ribe. Tijekom građanskog rata 1994. godine većina tvornica bila je opljačkana od strane vojske sjevera.
Plin i nafta otkriveni su upravo na jugu. Čak 80 % naftnih nalazišta nalazi se u regijama Shabwa i Hadramoutu, koje se upravo nalaze u južnom Jemenu.
"Novonastala" država južni Jemen (PDRY) imala bi približno dva puta veći teritorij od sjevera, a na jugu živi samo petina stanovništva. Južni Jemenci su progresivniji jer je država bila socijalistički uređena pod utjecajem Sovjetskog Saveza, za razliku od sjevera u kojemu prevladavaju vjerska i plemenska pravila te tradicionalna hijerarhija.
Ako bi došlo do ponovnog razdruživanja Jemena, onda bi se bogati južni Jemen povezao s UAE-om, koji bi imao goleme koristi od njegovih luka. Razmišljaju i o tome da bi zajedno s Kinom investirali u svoje luke. Razdruživanje Jemena dugoročno bi ugrozilo stabilnost Saudijske Arabije. Ne smijemo zaboraviti da je upravo Saudijska Arabija tijekom burne povijesti toga područja podržavala podjelu Jemena, posljednji put u građanskom ratu 1994. godine.
RAT ILI MIR
Analitičari također upozoravaju da rješavanje odnosno zaustavljanje rata u Jemenu snažno podsjeća na pokušaje zaustavljanja ratova na Balkanu u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Naime, u rat su upleteni brojni akteri, velesile, a posebno su izraženi i involvirani interesi susjednih država. Međunarodna zajednica je podijeljena kao što je bila u vrijeme ratova na Balkanu. Traženje rješenja je u rukama svih, što dodatno komplicira i zaoštrava odnose i odgađa rješenje odnosno okončanje rata u Jemenu.
Drugim riječima, Jemen je postao poligon za međusobni obračun drugih država, prije svega susjednih dok su unutrašnji akteri u funkciji drugih država i stranih interesa. Zbog toga rješavanje konflikta odnosno zaustavljanje rata u Jemenu predstavlja svojevrsnu balkanizaciju u Jemenu, jer nije moguće ostvariti odnosno zadovoljiti interese svih ključnih sudionika i zbog toga se rješenje još uvijek ne nazire.
Priredio: Darko JERKOVIĆ/IFIMES
Plin i nafta otkriveni su upravo na jugu. Čak 80 % naftnih nalazišta nalazi se u regijama Shabwa i Hadramoutu, koje se upravo nalaze u južnom Jemenu.
Međunarodna zajednica podijeljena je kao što je bila u vrijeme ratova na Balkanu. Traženje rješenja je u rukama svih, što dodatno komplicira odnose.
Utjecajni savjetnik emiratske dinastije Abdulkhaliq Abdullah otvoreno je rekao da Jemen nikada neće biti jedinstven kao nekada.
Velika ofenziva
Prošlog tjedna jemenski pobunjenici Hutiji objavili su da su zarobili stotine Saudijaca u velikoj ofenzivi protiv arapske koalicije predvođene Saudijskom Arabijom koja ratuje protiv njih. Hutiji su zarobili tisuće pripadnika “stranih snaga”, uključivo stotine saudijskih vojnika, u operaciji koja je bila usmjerena na jugozapadnu pokrajinu Najran, objavio je vojni glasnogovornik Hutija Yahia Sarie. “Ovo je najveća operacija otkako je počela agresija na našu zemlju”, ustvrdio je Sarie. Nije iznio pojedinosti o tome kada je počela ofenziva. Prethodno u rujnu Hutiji su preuzeli odgovornost za napade na saudijska naftna postrojenja, no službeni Riad i Sjedinjene Države krivnju su pripisali Iranu, regionalom suparniku Saudijske Arabije. Jedna od najsiromašnijih arapskih zemalja Jemen od 2014. poprište je rata između šijitskih pobunjenika Hutija i sunitske vlade koju podupire Rijad. Saudijci strahuju da će Hutiji omogućiti Iranu strateški pristup Arapskom poluotoku... (D.J.)
Svi okrivljuju sve
Napadi dronovima na dva postrojenja saudijske naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu izazvali su velike požare i znatno smanjenje proizvodnje. Podsjetimo, odgovornost za napade preuzeli su jemenski pobunjenici Huti koje podupire režim u Iranu, no Teheran niječe svaku odgovornost. Neimenovani američki dužnosnik kazao je da su mete pogođene na 19 mjesta i da su napadi došli iz smjera zapad-sjeverozapad, što ne odgovara poziciji teritorija u Jemenu koji drže Huti, koji se nalaze jugozapadno od saudijskih naftnih postrojenja. U reakcijama na napade Sjedinjene Države su za napad okrivile Iran, koji to niječe, a Rusija je u upozorila da ne treba brzati s optužbama. Nakon napada koji su smanjili globalnu opskrbu naftom za pet posto, a cijene nafte porasle za više od 10 posto, Sjedinjene Države objavile su satelitske snimke i pozivaju se na obavještajne informacije koje, kako tvrde, podupiru njihove optužbe da je Iran odgovoran za napade na važna saudijska naftna postrojenja. Inače, Saudijska Arabija proizvodi oko 10 milijuna barela nafte na dan, a zbog napada smanjila je proizvodnju za 5,7 milijuna barela na dan. Dnevno izvozi više od sedam milijuna barela nafte. (D.J./H)