Svake godine krajem rujna HZZO objavi podatke o stopi bolovanja na razini zemlje za prvih šest mjeseci u godini te, ako se pokaže da su postotci viši od onih godinu prije, najavi pojačane kontrole bolovanja. Kako su bolovanja u Hrvatskoj u stalnoj uzlaznoj putanji, pojačane kontrole najavljene su i ovog ponedjeljka, nakon 45. redovite sjednice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Naime, ovlašteni kontrolori HZZO-a u prvom polugodištu 2019. godine proveli su 2612 kontrola bolovanja pri ugovornim subjektima i pritom pregledali 4391 osiguranika te zaključili 1412 bolovanja ili 32 posto. Istovremeno posebna povjerenstva za kontrolu bolovanja pregledala su 2678 osiguranika i zaključila 1241 bolovanje ili njih 46 posto. U prvom polugodištu 2019. godine ukupno je pregledano 7069 osiguranika i zaključena su 2653 bolovanja ili 38 posto kontroliranih bolovanja. Točnije, kontrola je smatrala kako je 38 posto kontroliranih bolovanja lažno. Gledajući prema godini prije, u prvom polugodištu 2019. pregledano je 116 osiguranika više i zaključeno 197 bolovanja više nego u istom razdoblju prošle godine. Recimo kako je lani lažnim bolovanjaima smatrano samo njih 31 posto.

Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine iznosila je 3,65; od toga 1,83 na teret poslodavca, a 1,82 na teret HZZO-a. U istom razdoblju 2018. godine ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad bila je 3,53; od toga 1,77 na teret poslodavca, a 1,76 na teret HZZO-a, a u prvih šest mjeseci 2017. ukupna stopa bolovanja iznosila je 3,36. Ti podatci dokazuju konstantan rast broja osoba na bolovanju u protekle tri godine. Tako je prošle godine prijavljeno ukupno 16.942.139 dana bolovanja, a prosječno je s radnog mjesta dnevno izostalo 54.128 zaposlenika. U HZZO-u kažu i kako su u 2018. godine imali oko sedam posto više troškove za naknade u odnosu prema 2017.

Kako aktualni podatci pokazuju da bolovanja i dalje rastu, nije čudo što je još u ožujku ove godine ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucijan Vukelić odlučio zajedno s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem novim zakonom ozakoniti model koji je prije deset godina pravilnikom uredio tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović. Riječ je o Pravilniku o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a iz 2009. godine, koji je propisao da u postupku provođenja nadzora nad ostvarivanjem prava na bolovanje kontrolori Zavoda, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, imaju pravo obaviti i neposrednu kontrolu u osiguranikovu domu. "Postojeći zakon svu ovlast prebacuje na komisije za kontrolu bolovanja. Odlučili smo to liberalizirati, pa će naši inspektori češće izlaziti na teren i provjeravati je li netko doista bolestan ili nije. Postojeći model nije dobar, imamo poslodavce koji već prvog dana traže kontrolu bolovanja, i onda dođemo u situaciju da moramo odjednom kontrolirati 50 ili 60 oboljelih radnika u jednoj tvrtki, iako imate ljude koji su zaista bolesni", objašnjava Lucijan Vukelić. Zato su, kaže, zagušeni poslom, a već su dugo deficitarni kadrom.

Kako je u pregovorima između Vlade RH i sindikata zdravstva dogovoren porast cijene rada, HZZO je na sjednici Upravnog vijeća u ponedjeljak objavio i da je sukladno s tim na odgovarajući način uskladio, tj. povisio, cijene zdravstvene zaštite svojim ugovornim partnerima. Za standardne timove iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite podignuta je cijena fiksnog troška u dijelu koji se odnosi na vrijednost rada. Također, zbog porasta cijena zdravstvene zaštite porasli su i bolnički limiti i plaćanje za specijalističko- konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Predviđeno je linearno povećanje dodatka za posebne uvjete rada od tri posto i povećanje dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi od četiri posto. Riječ je o ukupnom iznosu od 400 milijuna kuna godišnje.