Regija
IAKO SU KIŠE NAJAVLJIVALE LOŠ UROD

Prinosi soje spasit će poljoprivrednu godinu
Objavljeno 3. listopada, 2019.
Površine pod pšenicom u 2018. u odnosu prema 2013. manje su za gotovo 10.000 hektara, a pod sojom su dvostruko povećane
VINKOVCI - Proizvodnja žitarica u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Vukovarsko-srijemskoj županiji zauzima najznačajnije mjesto, i to s čak 51 posto, uljarice su zastupljene s 35 posto, šećerna repa s četiri, a sve ostale kulture s 10 posto.Ove godine posebice je dobro rodila soja koja se na istoku Slavonije sije na sve većim površinama.

Po hektaru 3,7 tona
- Soju, koju sijem od kada se bavim poljoprivredom, ove godine posijao sam na 40 hektara i za četiri-pet dana sam ju požeo i zadovoljan sam prinosom. Prinos je 3,7 tona po hektaru, što je bolje nego lani. Soja daje dobar prinos i nije previše zahtjevna pa ću je nastaviti sijati i sljedećih godina na istoj površini. Jako je tražena jer se koristi, osim u proizvodnji hrane, i u farmaceutskoj industriji. Pola moga imanja, 50 hektara je u ekološkoj proizvodnji, a tu je prapšenica ili pir, suncokret, pšenica, ječam, soja i tu ne koristim kemijska sredstva već samo organsko gnojivo. Na drugih 50 hektara imam sve ove nabrojene kulture plus šećernu repu, ali je tu konvencionalna proizvodnja – kaže Srećko Papac iz Gradišta koji se, uz dužnost općinskog načelnika, stigne baviti i poljoprivredom.

No Rudolf Ač, poljodjelac iz Vinkovaca, kaže kako je soja na dvije parcele ukupne površine 12-13 hektara rodila slabije nego lani.

- Imam dio sjeverno od Vinkovaca i dio u Mirkovcima, ali su prinosi dosta loši u odnosu prema prošloj godini. Prinos je od tri do 3,5 tona po hektaru. Bilo je dosta kiše pa se razvijao korov i mislim da je to razlog manjem prinosu od očekivanog – kaže Rudolf Ač.

Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu, kaže da, kada usporedimo podatke prikazane u proteklih šest godina, primjećujemo značajno povećanje zasijanih površina upravo pod sojom i isto tako pod uljanom repicom koje su se povećale do približno 10.000 hektara, s tendencijom stalnog porasta.

- Naime, 2013. je pod sojom ukupno bilo 15.036 hektara, dvije godine kasnije gotovo dvostruko više, odnosno 29.503 hektara, a lani je tom kulturom bilo zasijano 22.197 hektara. Uljana repica preuzima u okviru jesenske sjetve hektare od pšenice koji se znatno smanjuju i u 2017. su bili na najnižoj razini do sada - bilo je zasijano samo 24.610 hektara. Lani je ponovno došlo do povećanja zasijanih površina pod pšenicom, ali ne značajno, i one sada iznose 28.860 hektara. Površine pod pšenicom u 2018. su u odnosu prema 2013. manje za gotovo 10.000 hektara - pojašnjava Andrija Matić.

Više uljane repice
Razlog ovom znatnom smanjenju, kažu u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ponajprije je u tome što je cijena u posljednjih nekoliko godina niska. Točnije, otkako su 2014. otkupljivači počeli primjenjivati Kodeks o otkupu pšenice i uljarica, gdje su nerealno postavljene klase kvalitete pšenice prema udjelu proteina koje su ujedno i osnova za formiranje cijene.

Loše je za poljoprivrednike krenula ovogodišnja sezona žetve, uljana repica zbog sušne je jeseni podbacila kao nikada do sada i gubitci su bili veliki, stanje su donekle popravile žitarice, da bi na kraju dobri prinosi soje i kukuruza ovu godinu učinili ipak podnošljivom.

- Žetva soje je završena ili je pri kraju, a prinosi uglavnom premašuju tri tone po hektaru, što je vrlo dobar rezultat. Ne možemo govoriti o vrhunskim prinosima, iako pojedinačno ima i takvih, ali činjenica je da je ova godina bila izuzetno povoljna za soju i poljoprivrednici mogu biti zadovoljni. Otkupna cijena soje trebala bi se kretati između 2,10 i 2,20 kuna za kilogram - kaže zamjenik pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Darko Juzbašić dodajući da je slična situacija i s kukuruzom, koji je također ove godine imao sve potrebne uvjete za kvalitetan rast i razvoj.

Branje kukuruza tek je počelo pa je teško govoriti o prosječnim prinosima jer ratari su zabavljeni ranim sortama. Ali, prema sadašnjem izgledu klipova, prinosi bi mogli biti vrlo dobri.

Miroslav Flego
Nove kulture - veći i stabilniji prihod
Ukupne površine županije iznose 244.775 hektara dok se na poljoprivredne površine odnosi 148.886 hektara, od čega su 93,01 posto oranice, 2,9 pašnjaci, 0,65 livade, 1,38 vinogradi i 1,72 posto voćnjaci. Najprisutnije kulture su kukuruz, pšenica, soja, šećerna repa, suncokret, uljana repica, ječam, zob, krumpir, krmne kulture i povrće. U posljednje vrijeme primjećuje se pojava novih kultura koje nisu postojale na ovim područjima poput šparoge, batata, nasada aronije, kupine i drugih jer daju veći i stabilniji dohodak te su tražene na tržištu.
OTKUP: CIJENA JE OD 2,10 DO 2,20 KUNA ZA KILOGRAM
Možda ste propustili...

POČEO VESELI DJEČJI TJEDAN U NAŠICAMA

Tema je strip, a crtat će se i po pločniku

TRUDNICE I DOJILJE MEĐUSOBNO RAZMJENJIVALE ISKUSTAVA

Obilježen Nacionalni tjedan dojenja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana