Hrvatska će se poljoprivreda do 2030. godine udvostručiti, odnosno rast će za 14 milijardi kuna te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna. Vizija je to tima stručnjaka koje je okupila konzultantska kuća Smarter, specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor, a koju su iznijeli na predstavljanju dokumenta Prikaz stanja u poljoprivredi RH. To je, kažu, moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika - gospodarstva, politike, znanosti i struke, regionalizaciju, integratore proizvodnje, vertikalnu i horizontalnu integraciju, intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanjem i razvojem.

- Podizanjem stupnja samodostatnosti hrvatska poljoprivreda će do 2025. rasti za osam milijardi kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih šest milijardi kuna - istaknuo je Denis Matijević, čelnik Smartera, dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi.


- Potrebno ih je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i na taj način stvoriti novu vrijednost. Smarter ima poslovni model za postizanje tog cilja hrvatske poljoprivrede, temeljen na dva stupa – postizanju stupnja samodostatnosti te podizanju konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda - ističe Matijević. Podsjetio je da Hrvatska u većini sektora nije samodostatna te ima znatan prostor za rast na vlastitom tržištu. Stupanj samodostatnosti je sada oko 70 posto, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten. Tim poljoprivrednih stručnjaka analizira stanje poljoprivredne proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda, a svoje će rezultate predstavljati dva puta godišnje, s ciljem utvrđivanja realnog stanja i davanja kvalitetnih i pametnih rješenja za zaokret te početak pozitivnih trendova u domaćoj poljoprivredi.


Stanje je analizirano i po sektorima proizvodnje. "Procjene pokazuju trend rasta prinosa i proizvodnje ratarskih kultura, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Tako su kulture poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva, koje bi mogle generirati nova radna mjesta, u opadanju“, objasnio je Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, jedan od stručnjaka koji je radio na tom dokumentu.

Pozitivan trend ratarske proizvodnje gotovo je jedini dio koji znatno premašuje potrebe Hrvatske. Ukupna vrijednost ratarske proizvodnje u ovoj godini blago će porasti zbog povećanja količina proizvodnje kultura više vrijednosti, kao što su pšenice i soja, u odnosu prema kukuruzu. Povrtlarska proizvodnja smanjivala se do ulaska u EU, no nakon toga proizvodnja i površine pod povrćem stagniraju. Proizvodnju voća pak karakteriziraju vrlo niski prinosi po hektaru kod gotovo svih voćnih vrsta, što upozorava na vrlo mala ulaganja u suvremene tehnologije, kao i u znanje ljudi. Stočarstvo pak predstavlja više od 38 posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje, ali svake godine dolazi do smanjenja udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Iz Smartera poručuju da su protekle dvije godine radili i na dokumentu Vizija razvoja poljoprivrede RH 2020. i 2030. te da poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede od koje se može živjeti i od koje svi dionici ima višestruku korist. Naime, ocjenjuju kako su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje u nesuglasju s prirodnim potencijalima Hrvatske i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda. Inače, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. godine smanjila se s 22,5 milijardi na 16 milijardi kuna, a od razdoblja ulaska u EU manja je oko 3,5 milijardi kuna i stagnira.