Više od 20.000 dolazaka te gotovo 36.000 noćenja na području između Dunava, Drave i Mađarske najkraći je rezime onoga što se 2018. događalo u baranjskom turizmu. Brojke, sigurno, nisu poput onih ‘’morskih’’, ali priličan porast dolazaka i noćenja u odnosu prema 2017. godini jasan je dokaz da je Baranja iz godine u godinu sve popularnija i poželjnija turistička destinacija.

- Drago mi je da se brojke povećavaju, posebice broj noćenja, i domaćih i stranih turista. Upravo povećanje broja noćenja prioritetni nam je cilj, pa moramo biti zadovoljni. Osim toga, sudeći prema podacima koje posjedujemo, turisti se sve više odlučuju u nekom od baranjskih smještajnih kapaciteta provesti po dvije ili više noći, a ne samo jednu ili ni jednu kako je to bilo ranije - kaže direktor TZ Baranje, Matej Perkušić, naglašavajući kako je sve spomenuto itekako važno za vikend-destinaciju kakva je, više-manje, Baranja. Raduje i činjenica kako se za višednevni odmor u Baranji odlučuje sve veći broj stranaca, pa je prošle godine u nju došlo više od osam tisuća stranih turista, koji su ostvarili gotovo 13.600 noćenja. Premda brojke iz godine u godinu govore u prilog ovdašnjoj ponudi i vrijednim turističkim djelatnicima, nitko u Baranji ne sjedi prekriženih ruku. Djelatnici turističkih zajednica i nadalje su uporni u promoviranju Baranje diljem Hrvatske i inozemstva, a koliko im financije budu dopuštale, to će činiti i ubuduće. Kako unutar granica Lijepe Naše, tako i izvan nje.

Maksimalno ćemo iskoristiti i Dane hrvatskog turizma, čiji je domaćin ove godine Osijek - poručuje baranjska turistička ‘’branša’’. Ne miruju ni ostali turistički djelatnici - vlasnici smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata, OPG-ova i ostali. Osmišljavaju nove sadržaje, sve u svrhu privlačenja što više gostiju, i domaćih i stranih.

- Kada se gosti drugi i treći put vrate, a takvih ima dosta, znači da im se kod nas sviđa i da su zadovoljni - ističu.

A u Baranji doista imaju što vidjeti. I probati. Krenimo, primjerice, od Kopačkog rita, koji je prošle godine posjetilo više od 30.000 posjetitelja. Najzainteresiraniji su za standardne programe i vožnju brodom, a ima ih i zainteresiranih za vožnju čamcima ili kanuima. U ovom baranjskom biseru prirode može se slušati čak i - rika jelena. Organiziraju u JUPP-u i brojne edukativne programe. Posebno se ponose Šetnicom bijelog lopoča, koja je postala omiljeno mjesto posjetitelja, ali i ljudi iz okolice koji su je prepoznali kao idealno mjesto za opuštanje i rekreaciju. Ukupna joj je dužina 2550 metara, od čega je 1650 metara sagrađeno od drva, većinom hrastovine.

Kada je priroda u pitanju, treba istaknuti i Eko centar Zlatna Greda, u čijem je sklopu jedini adrenalinski park u ovom dijelu Hrvatske. Posjetiteljima nude i iznajmljivanje bicikala, odnosno kanua, a ne treba zaboraviti ni autohtonu gastroponudu. U Eko centru podsjećaju kako je put k njima, među ostalima, doveo i britanskog princa Charlesa… Rubnim dijelom Baranje protječe i silni Dunav, čije je resurse potrebno još više iskoristiti. Na rijeku i ‘’pola’’ Bačke pogled puca sa spomen-kompleksa Batinske bitke, gdje se nalazi monumentalni Augustinčićev spomenik Pobjede, u čijem je podnožju cafe-bar čije je geslo ‘’… jer pogled je bitan’’.

Na samo nekoliko minuta vožnje od Batine počinju baranjske vinske ceste, surduci, stoljetni podrumi i gatori… Za zmajevačke surduke nadaleko se zna. Vinarija Josić, primjerice, jedna je od neizbježnih destinacija. Izuzetna gastroponuda, ‘’obogaćena’’ živom glazbom i vrhunskim vinima iz vlastite proizvodnje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. U blizini su i ostali podrumi s odličnom ponudom te smještajnim kapacitetima, poput onog obitelji Zajec, Marije Vukoje ili Petra Kusića-Tase. Taj je dio Baranje svojevrsno ‘’carstvo’’ vinara i vinogradara. Vina iz Vinotočja Gerštmajer, podruma obitelji Pinkert ili Kovač, na prilično su dobrom glasu. Vina iz relativno nove vinarije Slavka Kalazića, odnosno podruma Kolar, ‘’pričaju 100 jezika’’. Kolarovi su nedavno obogatili baranjsku turističku ponudu novim kampom, namijenjenim, prije svih, biciklistima. Prvi susjed kampu stari je mlin Danijela Astaloša, baranjskog lončara, koji zasigurno treba posjetiti, kao i obližnje Kovač čardu i Piroš čizmu (ili nešto udaljenije restorane, na području općine Bilje, poput Darocza, Citadele, Didinog konaka...). Kada se govori o vinima i vinarima, u neku ruku ‘’počasno mjesto’’ zauzimaju Vina Belje i njihov stari podrum u središtu Kneževih Vinograda. Kilometar-dva dalje, u 600-tinjak hektara vinograda sjajno se uklopila nova beljska vinarija, ali i vidikovac na jednom od najljepših dijelova Baranje. A to su također nezaobilazne turističke destinacije.

Mjesto među hrvatskim top-manifestacijama zasigurno zauzimaju Ribarski dani u slikovitom mjestu na samo rubu Kopačkog rita - Kopačevu, koje je prošle godine posjetilo više od deset tisuća gostiju. Misao vodilja, kojom su se Kopačani ‘’rukovodili’’ tijekom proteklih godina, želja je za svojevrsnim uprizorenjem nekadašnjeg načina života u mjestu. Osnovni prihod ovdašnjih stanovnika stoljećima je bio isključivo od ribolova. Stariji mještani govore kako su od ulova, koji su prodavali diljem Baranje i Slavonije, sagradili čak i nekoliko važnih mjesnih objekata. Tada je, kao i sada, na trpezi prilično često bila riba, pa nije ni čudo da su pravi majstori u pripremanju ribljih delicija, što su pokazali i na svim dosadašnjim Ribarskim danima. Za goste su prošle godine pripremili približno četiri tone svježe ribe… Ove godine Ribarski su dani ‘’na programu’’ 14. rujna, uz nastup Miroslava Škore.

Diljem Baranje tijekom godine održavaju se i brojne druge manifestacije. Paprika fest u Lugu jedan je od rijetkih ‘’festivala paprike’’ u Hrvatskoj. Tarda fest u Dardi sigurno vrijedi posjetiti, kao i biljske Etno susrete ili događanja u perivoju dvorca Eugena Savojskog. Nadalje, najveća fišijada u Hrvatskoj ona je u Belom Manastiru. Prošle godine na njoj je sudjelovalo 200 kuhara. Ove je godine, uz nastup Indire, planirana za 7. rujna. Ne treba zaboraviti ni na Prvenstvo svijeta i okolnih sela u kuhanju graha, ali ni na već odavno ‘’punoljetni’’ Baranjski bećarac, koji se svake godine održava u drugom selu općine Draž. Specifičan na svoj način je i Gator fest u općini Kneževi Vinogradi. U zimskom dijelu godine sve je popularniji Advent u Baranji. O danu svetog Vinka, popularnoj Vinceški, 22. siječnja, sve je već napisano, a među značajnijim manifestacijama zasigurno su i Petaračke buše u Baranjskom Petrovom Selu.

Na području pod ingerencijom TZ-a Baranje u ovom trenutku turistima je na raspolaganju 537 ležaja. Njima treba dodati i 423 ležaja u općini Bilje (hoteli, hosteli, kampovi, kuće za odmor, apartmani s bazenom, pansioni…), od čega 200-tinjak u samom Bilju. Na području općine Bilje registrirano je više od 40 turističkih objekata, od čega su 43 privatna smještaja, hotel s četiri zvjezdice, šest restorana, kamp-odmorište, konjički klub, dva izletišta, ekocentar i nekoliko cafe-barova. Turistička djelatnost na području općine, osim pružanja usluge smještaja, uz bogatu gastroponudu, nudi i druge usluge mogućnosti organiziranja različitih aktivnosti prema zahtjevima gostiju, a što je važan pokretač ekonomskom razvoju svih mještana. Posebice valja istaknuti da je u protekloj godini došlo do povećanja smještajnih kapaciteta u svim vrstama smještajnih kategorija, od soba za iznajmljivanje, apartmana, kuća za odmor, apartmana s bazenom, pansiona, hotela, tako da sa zadovoljstvom možemo utvrditi da smo destinacija s raznovrsnom smještajnom ponudom. Kako ističe Daniela Mihaljević, direktorica TU TZO Bilje, tijekom 2018. godine ostvareno je 8712 dolazaka i 18.110 noćenja. Od toga 5622 dolaska i 12.092 noćenja ostvarili su domaći gosti, a od stranaca najveći broj dolazaka ostvarili su gosti iz Njemačke, Mađarske, Slovenije i Poljske. Ukupno je bilo 3090 dolazaka i 6018 noćenja stranih gostiju. U 2018. godini broj dolazaka veći je za 9,46 posto u odnosu prema 2017. godini, dok je broj noćenja veći za 26 posto. Najposjećeniji mjeseci, s najvećim brojem noćenja, bili su listopad, prosinac i studeni.