Ilok, taj stari kraljevski grad uzdiže se iznad Dunava, u području Srijema, okružen obroncima Fruške gore i nepreglednim vinogradima, baštineći svoju bogatu i burnu prošlost. Ime Ilok prvi se put, naime, spominje još 1267. godine, a najpoznatiji vlasnik Iloka bio je Nikola Iločki, u 15. stoljeću, hrvatsko-ugarski velikaš u čije je doba gradska jezgra utvrđena zidinama koje su većinom očuvne, i danas su jedna od znamenitosti Iloka.
Ilok je našao svoje mjesto na turističkoj karti Hrvatske, a osim domaćih, taj pitomi gradić na krajnjem hrvatskom istoku sve češće posjećuju i gosti iz europskih zemlja, odlazeći puni dojmova o iločkim ljepotama i moćnom Dunavu, vinu i tamošnjim gastrodelicijama, miru i polaganom ritmu života tamošnjih stanovnika. Ilok, kao najistočnije naselje Republike Hrvatske, često nosi i naziv “mjesta gdje počinje Hrvatska“...
Nikola Iločki donio zlatno doba
Ilok se razvio uz Dunav, između obronaka Fruške gore koji se s brojnim odsjecima i usjecima spuštaju prema desnoj obali te europske rijeke, u području povijesne regije Srijem. Nekad se iločko vlastelinstvo prostiralo od Vukovara na zapadu, pa sve do Petrovaradina na istoku. Ilok danas obuhvaća obližnja sela Bapsku, Šarengrad, Radoš i Mohovo.
Najstariji arheološki nalazi svjedoče o naseljenosti područja Iloka u mlađem kamenom dobu, a brojni su i nalazi iz bakrenog, brončanog i željeznog doba. Otkrivena su bogata nalazišta vinkovačke i vučedolske kulture. Rimljani su, osvojivši te krajeve, zbog kontrole dunavsko-panonskog puta i granice sagradili pograničnu utvrdu nazvanu Cuccium. Ime Ilok prvi put se spominje kao Wjlok, Wylhoc i Iwnlak. Najpoznatiji vlasnik Iloka bio je Nikola Iločki (1410. - 1477.), moćni hrvatsko-ugarski velikaš i pretendent na kraljevsku krunu, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda od Transilvanije te kralj Bosne. Za svoje je vladavine, kada je Ilok proživljavao zlatno doba, obnovio je franjevački samostan i crkvu sv. Ivana Kapistrana iz 14. stoljeća, a taj franjevački svećenik i glasoviti propovjednik, danas zaštitnik grada Iloka, umro je i pokopan upravo u Iloku. Povijest kaže i da je u svojoj oporuci zatražio da grad na krajnjem hrvatskom istoku ostane trajnim sjedištem franjevaca.
Uzgred, jedna zanimljvost – Lovro Iločki, sin i nasljednik Nikole Iločkog, izgubio je veći dio povlastica i položaja koje je stekao njegov otac. U spisima se spominje i pamti kao specifični karakter koji se sukobljavao s tadašnjim hrvatsko-ugarskim kraljem Vladislavom. Na dvoru se suprotstavljao kralju i javno ga optuživao za nesposobnost, pa ga čak nazivao - volom. Zbog svojih ispada na neko je vrijeme potpuno izgubio iločke posjede i bio prisiljen boraviti u Ružica Gradu.
Odescalchi i drugo zlatno doba
Status slobodnog kraljevskog grada Ilok je dobio u 15. stoljeću, a službeni Statut grada potvrđen je 1525. godine. U razdoblju od 1526. do 1688. godine Ilokom vladaju Turci, a iz tog su vremena do danas očuvani vrijedni spomenici islamske kulture - turbe (grob uglednog Turčina) i hamam (obredno kupalište). Iločke posjede u 17. stoljeću od pape Inocenta XI. dobiva kneževska obitelj Odescalchi koja obnavlja stari Nikolin dvorac iz srednjeg vijeka, modernizira vinogradarstvo i gradi vinski podrum ispod samog dvorca uvodeći Ilok u njegovo “drugo zlatno doba“. Iako se vinogradi u Iloku sade još od Ilira, vinogradarstvo i vinarstvo sve od tada jedna su od glavnih gospodarskih grana toga kraja, pa se Ilok danas s pravom naziva – gradom vina i starina. U 18. i 19. stoljeću grad Ilok je pak, sjedište podžupana Srijemske županije, sjedište kotara, kao i sudsko, trgovačko i sajamsko središte.
Povijest u dvorcu - Muzej grada Iloka
Povijest Iloka – od prvih nalaza koji svjedoče o naseljenosti tog područja u mlađem kamenom dobu, preko vučedolske kulture i Rimljana, turske vladavine koja je ostavila brojne spomenike islamske kulture, pa sve do Domovinskog rata – moguće je doživjeti u nakon rata temeljito obnovljenom dvorcu Odescalchi, u kojem se iznovice smjestio Muzej grada Iloka.
U Iloku kazuju i da je taj grad “jedino hrvatsko srednjovjekovno kraljevsko središte poslije Knina“. - Povjesničari govore da su srednjovjekovni dvor i utvrda Nikole Iločkog jedino hrvatsko kraljevsko središte poslije Knina i nestanka dinastije obitelji Trpimirovića. Stoga se Ilok smatra utvrđenim kraljevskim sjedištem čija je površina bila gotovo jednaka onoj srednjovjekovnog Splita, odnosno čak veća od Trogira, Paga, Poreča – navodi se.
U Iloku će gostima preporučiti da u razgledanje grada krenu od Trga Nikole Iločkog prema staroj srednjovjekovnoj jezgri, gdje ih čeka prošlost koju se gotovo može osjetiti u ambijentu koji stvaraju zidine iz 15. stoljeća, dvorac Odescalchi, crkva sv. Ivana Kapistrana, turski spomenici iz doba Sulejmana Veličanstvenog, perivoj... Upoznati potom mogu dugu vinsku tradiciju u jedinstvenim starim podrumima i kušati vino u ambijentu između velikih, starih hrastovih bačvi i pokoju bocu ponijeti kući kao tipičan “tekući“ iločki suvenir. Dalje mogu krenuti u park u koji se ulazi nasuprot dvorca i neposredno uz turski hamam, prošetati do zapadnog polukružnog bastiona, a zatim nastaviti natrag stazom koja kroz park vodi južnom stranom tvrđave, uživajući u raznolikom drveću i čistom zraku koji su pravi melem za tijelo i duh, a na koncu predahnuti kod Križa s kojeg se pruža pogled na dijelove Iloka, Dunav i Bačku. - Uživajte načas u ljepoti parka i svratite nakratko do njegovog najstarijeg stanara: drveta Ginko biloba – živućeg fosila. Okrenite se prema crkvi i samostanu, uđite u sveti hram Ivana Kapistrana, razgledajući i kontemplirajući u ljepoti i miru koji ćete sigurno pronaći. Krenite natrag prema dvorcu Odescalchi, odnosno Muzeju Grada Iloka s odličnim pogledom na Dunav. Možete i nastaviti i spustiti se stazom koja od dvorca tvrđave vodi prema Dunavcu i obali Dunava – upućuju goste iz TZ-a Ilok.
Vrhunska vina i moćni Dunav
A priču o vinu iz Iloka pričaju hektari vinograda, vinarije, vinske ceste… Ilok je okružen s 1700 hektara vinograda i nadaleko je poznat prema vrhunskim vinima. A pokraj svega toga protječe moćni Dunav… Ne čudi stoga što pitomi srijemski gradić, u kojem je danas zajedno s prigradskim naseljima Bapska, Šarengrad i Mohovo, oko 6800 stanovnika, postaje sve poželjnijom destinacijom kontinentalnog turizma. Onima koji u Ilok dođu atrakcija je i 17 tamošnjih vinarija s kušaonicama, a odnedavno i vinoteka srijemskih vina u Kuriji Brnjaković, u staroj gradskoj jezgri. U gradu su restorani, približno 200 kreveta za goste, a Ilokom prolazi i biciklistička ruta Dunav...
O značaju vinogradarstva i vinarstva, kao i turizma, govori i podatak da 60-ak posto Iločana u tom dijelu nalazi svoju egzistenciju. Iako se grad turistički još pozicionira, Ilok posve sigurno ima svoje mjesto na turističkoj karti Hrvatske, a tome u prilog govori i podatak da unatrag sedam-osam godina turizam ide uzlaznim tempom. A Ilok svojom širokom srijemskom dušom dočekuje svoje goste. Nadaleko je, međutim, Ilok znan, jer je iločki traminac vino koje se pije i na engleskom dvoru i dio je tamošnje vinoteke, a zanimljiva jest i činjenica da su se iločki traminac i silvanac služili na engleskom dvoru prigodom krunidbe kraljice Elizabete II.
Vrhunska iločka vina mogu se kušati u brojnim malim vinarijama duž vinskih cesta, ali i u Starom podrumu ispod dvorca. Dakako, Ilok mami i bogatom gastronomskom ponudom, domaćim specijalitetima, poput fiš-paprikaša, pržene riječne ribe, srijemske kobasice.... Iločko vinogorje daje više kvalitetnih vina. Osim iločkog traminca poznatog diljem svijeta, tu su i graševina, pinot bijeli, rajnski rizling, chardonnay, frankovka i dr. Brojna iločka vina nekad i danas svojom kvalitetom osvajaju medalje i nova tržišta. Najveći proizvođači vina su Iločki podrumi d.d., u čijem su vlasništvu atraktivni stari podrumi ispod dvorca Odescalchi. Sve je više i manjih, ali također kvalitetnih vinarija udruženih u Iločku vinsku cestu koja u samom gradu i okolici pruža mogućnost kušanja vina, uz neizostavne obilaske podruma.
Stari iločki podrum
Iločki vinari i podrumari otvorili su svoja vrata za goste, u ponudi su degustacije vina i gastrospecijaliteti srijemskog podneblja. Dovoljno je izabrati između 15-ak vinara, najaviti se i uz kapljicu koja razgaljuje duh i tijelo uživati u gostoljubivom obiteljskom ambijentu. Neizostavo, svaki posjet Iloku uključuje atraktivne Stare iločke podrume smještene u srednjovjekovnoj jezgri. Sagradili su ih kneževi Odescalchi još tijekom 16. i 17. stoljeća na osnovi podruma Nikole Iločkog iz 15. stoljeća. Danas su oni u vlasništvu tvrtke Iločki podrumi d.d. koji pripadaju u sam vrh hrvatske i europske vinske karte. Sorte koje se mogu kušati i kupiti u Iloku brojne su: graševina, chardonnay, bijeli pinot, sivi pinot, rajnski rizling, silvanac i traminac od bijelih te pinot crni, frankovka i cabernet sauvignon od crnih sorti. Posjet iločkom vinskom kraljevstvu najbolje je završiti mesnim ili ribljim obrokom u nekom od restorana, po žeji i uz tamburaše.
Vinogradarstvo i podrumarstvo u iločkom kraju imaju neprekinutu tradiciju od gotovo 1800 godina. Nakon što je rimski car Probus u 3. stoljeću ukinuo tadašnje zabrane za vinogradarstvo i vinarstvo u panonskim pokrajinama te uveo nove kvalitetne sorte, iločko vinogorje dobilo je prvi jači razvojni zamah. Kneževi Odescalchi ponovno potvrđuju poziciju Iloka kao važnog vinogradarskog područja. U 17. stoljeću sagradili su jedinstvene podrume ispod dvorca Odescalchi, posadili još kvalitetnije sorte te počeli s punjenjem vina u boce. Ti stari podrumi koriste se i danas i jedna su od najzanimljivijih atrakcija Iloka. Godine 1899. u Iloku je utemeljena Kraljevska vinogradarska škola koja je poslije prerasla u Poljoprivrednu školu i današnju Višu školu za vinogradare, vinare i voćare. Vina tvrtke Iločki podrumi - traminac, graševina, pinot bijeli, rajnski rizling i chardonnay - svjetske su kvalitete, kao što je i sama tvrtka već dugo među nekoliko najvažnijih hrvatskih vinarija. Osim njih tu je sve veći broj manjih i kvalitetnih vinarija koje se osim proizvodnje vina, okreću i vinskom turizmu. Svaki posjetitelj može birati između posjeta nekom od tipičnih srijemskih podruma ukopanih u brdo, ili ispod kuće (tzv. kelbovani podrumi), ili pak doživjeti moderne vinarije. Svuda će moći naučiti o procesu nastanka vina i uživati u srdačnom i obiteljskom ambijentu.
U Iloku su ukusna jela i kvalitetna vina sastavni dio domaćinskog stola. Kuhinja je mješavina srijemsko-slavonske i austrougarske, podunavske kulinarske tradicije, većinom punija u okusu i začinima. Domaća rakija i brojne vinske sorte odlične kvalitete početak su i kraj objeda. Nipošto ne treba zaboraviti na iločki vinjak koji se nudi i proizvodi prema staroj recepturi samo u Iloku.
Smještaja u Iloku ne nedostaje – od hotela Dunav smještenog na samoj obali rijeke, preko turističkog naselja Stari podrum, u neposrednoj blizini starog vinskog podruma i luksuznog Principovca, do obiteljskih srijemskih kuća, apartmana i soba.
Sanja Butigan
Lovro Iločki, sin Nikole Iločkog, izgubio je veći dio povlastica i položaja. U sukobima je tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kralja Vladislava nazivao - volom
Ilok i Kapistran zaslužni za zvonjavu u podne
Uz Ilok veže se i još jedna zgodna crtica iz povijesti s pitanjem “Zašto crkvena zvona zvone u podne?“. Uobičajena i svakodnevna činjenica da crkvena zvona zvone u podne ima snažnu vezu s Ilokom i Kapistranom. Kada je, naime, vijest o pobjedi kršćanske vojske nad Turcima kod Beograda pod vodstvom Ivana Hunjadija (Sibinjanin Janko), i Kapistrana stigla do tadašnjeg pape u Rimu ovaj je naredio da zazvone sva zvona u to ime i slavu. Taj čin ostao je dio kršćanskog vjerskog rituala i dandanas – kazuju u Turističkoj zajednici grada Iloka.
Vinski podrumi u samom gradu
Ilok i vino nerazdvojni su. Iločko vinogorje “dar je božanski“, pa su i vina u Iloku takva - vrhunske kvalitete, mirisa i okusa. Između iznimnih pedo-klimatskih uvjeta i vina stoji čovjek - vinogradar, radnik, Srijemac, koji tijekom cijele godine “služi“ vinogradu da bi kasnije u svom podrumu odnjegovao proizvod koji gostoljubivo nudi svim posjetiteljima. Zanimljivo je i to što su u Iloku vinski podrumi smješteni u samom gradu. U gotovo svakoj ulici nalazi se bar jedna vinarija - podrum. Vinogradi se, pak, nalaze na svim okolnim brežuljcima. Ta je kombinacija kreirala posebnu vinsku rutu koju se može vrlo jednostavno obići, ali dakako, otići i do vinograda i vidikovaca koji su posvuda uokolo, a izniman doživjaj pružaju Vukovo i luksuzno ladanjsko imanje Principovac ponad grada.
DUGA POVIJEST ŠARENGRADA
Gotovo sva naselja između Iloka i Vukovara “ukliještena“ su između obronaka Fruške gore i obale Dunava. Upravo takvu poziciju ima i selo Šarengrad koje će zasigurno ostati u sjećanju zbog svog upečatljivog pejzaža s gotičkim tornjem crkve i samostana na jednoj strani i širokog Dunava na drugoj. Šarengrad je selo duge povijesti o čemu svjedoči i utvrda (Athya, Voćin) iznad sela i obale koju je u 15. stoljeću sagradio ban Morovićki, a nešto kasnije i gotičku crkvu i samostan sv. Petra i Pavla. Neki podaci govore o templarskom samostanu još u 11. stoljeću. O samom imenu Šarengrada postoji više objašnjenja - moguće da su najtočnija ona koja kažu da dolazi od imena Sara (Sarin grad), odnosno mađarskog naziva za Srijem - Szerenvar. Nekad je to bilo selo bogatih poljoprivrednika, ribara i obrtnika, no Šarengradu danas, poslije Domovinskog rata i progonstva, predstoji obnova gospodarske aktivnosti. U Šarengradu se valja zaustaviti i na vidikovcu Šarengradska ada, ili se smjestiti u ruralnu kuću s pogledom na taj dunavski otok koji je, međutim, još uvijek predmet spora na relaciji Hrvatska – Srbija glede neriješne državne granice na Dunavu.
Mohovo - dolina mamuta
U Mohovu je 2012. godine pronađeno nekoliko fragmentiranih kostiju vunastog mamuta i jedna treća falanga srednjeg prsta nosoroga. Nalazište Mohovo novo je nalazište autohtonih ostataka vunastih mamuta u Hrvatskoj, a tamošnji poduzenici kreirali su i brend domaćih proizvoda “iz doline mamuta“. U Bapskoj je prapovijesno nalazište Gradac. Bapska se spominje kao katolička župa od 14. stoljeća, a u selu se nalazi romanička crkva Majke Božje – Gospe Bapske, koja je kasnije barokizirana, i barokna crkva sv. Jurja.
Rado posjećivane manifestacije
1. ILOČKA BERBA GROŽĐA rujan
2. VINKOVO siječanj
3. KAPISTRANOVO listopad
No, u Iloku se druži i veseli i tijekom ocjenjivanja i degustacija vina Podunavlja i Slavonije. Naravno, u “obične“ dane u Iloku se može odmarati u lokalnim barovima i restoranima, rekreirati u šetnji parkovima, šumom, vinogorjem, obalom Dunava, biciklizmom, lovom i ribolovom, ili na sportskim terenima. Ugostiteljski objekti nude bogat izbor domaćih specijaliteta. Valja reći i da su dunavske vode, rukavci i brojni skriveni kutci duž obale prava prilika za opuštanje i rekreaciju, gdje se, zanimat će ribiče, od riječne ribe najčešće pojavljuju i love šaran, smuđ, som, štuka, kesega, deverika i bodorka.
Najpoznatiji vlasnik Iloka bio je Nikola Iločki (1410. - 1477.), ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda od Transilvanije te kralj Bosne