Zdravlje
KADA STE POSLJEDNJI PUT PROŠETALI?

Zdrava navika koju nikada ne treba zapostavljati
Objavljeno 30. rujna, 2019.

Koliko ste samo puta i od koga sve čuli da bi bilo dobro prošetati, no kada ste to posljednji put doista i učinili? Mnogo je razloga zašto šetnja mora biti sastavni dio svakodnevice, a motivaciju morate naći sami.

Ipak, evo nekoliko poticaja za stjecanje zdravijeg načina života.

Jednostavna i besplatna
Šetnja ne zahtijeva posebnu opremu, podlogu, priliku, čak ni društvo. Vozačima se sugerira da nađu parkirališno mjesto podalje od tvrtke, kao i da neke obveze obavljaju pješačeći, a ne premještajući vozilo s jednog parkinga na drugi. Poslovne stanke, čak i kad su kraće od deset minuta, potrebno je iskoristiti za hodanje.

Koristi srcu
Ako ste tijekom dana pješačili samo pola sata, već ste znatno pomogli radu srca. Opsežno je znanstveno istraživanje pokazalo da žene koje hodaju oštro, brzinom od 6,4 kilometra na sat, pa tako bar tri sata tjedno, imaju jednake koristi za srce kao i one koje naporno vježbaju sat i pol tjedno. Obje su skupine ispitanica imale između 30 i 40 posto manji rizik od srčanih bolesti u odnosu prema njihovim tjelesno neaktivnim vršnjakinjama.

Smanjuje rizik od nekih tumora
Ne samo šetnja nego i druge umjerene fizičke aktivnosti snižavaju rizik od raka. Stručne studije pokazuju da one žene koje vježbaju poslije menopauze imaju 30 posto manji rizik od razvoja raka dojke. One koje su bile aktivne tijekom cijelog života, imaju taj rizik za 42 posto manji od onih koje su preferirale statični način življenja. Također, rekreacija donosi 40 posto manje rizika od raka debelog crijeva.

Podiže imunitet
Ako ste potpuno fizički neaktivni, povećava se rizik od bakterijskih i virusnih infekcija, ali i pretjerano fizičko aktiviranje šteti imunitetu. Optimalna je umjerena fizička aktivnost, poput šetnje ili brzog hodanja. U jednom istraživanju 50 su ljudi podijelili u dvije skupine, s tim da je prva hodala brzo 45 minuta dnevno, druga je bila bez ikakvih fizičkih aktivnosti. Prva je skupina imala upola manje prehlada od druge, kontrolne grupe, ali su oni prvi imali i bolju krvnu sliku jer su imali više stanica koje ubijaju viruse i bakterije.

Pomaže psihi i mozgu
Nije još razjašnjena veza fizičke kondicije s mentalnom bistrinom, ali zna se da fizička aktivnost podiže raspoloženje, tako da liječnici preporučuju, posebice kod depresivnih stanja, redovite šetnje. One su savršene i za ublažavanje stresa. Umjerena je tjelesna aktivnost djelotvornija od one jačeg intenziteta. Čak samo jedna dobra šetnja smanjuje napetost jednako kao tableta za smirenje, a djeluje duže od medikamenta. Uz sve to, fizički aktivne osobe imaju manji rizik od ozljeda.

Redovito hodanje u pravilnom položaju tijela tijekom 30 minuta pet dana tjedno dokazano smanjuje rizične čimbenike te donosi cijeli niz dobrobiti cjelokupnom zdravlju.

Osim toga, produžava očekivano trajanje života, čak i kod pojedinaca koji pate zbog prekomjerne tjelesne težine i povišenoga krvnog tlaka. Nadalje, hodanje povećava i mineralnu gustoću kostiju te uravnotežava razine lipoproteina u krvi. J.Kn.
Za dobru liniju
Prema američkom CDC institutu (Centers for Disease Control and Prevention, SAD) brzo hodanje posljednjih je godina jedna od najpopularnijih metoda za reguliranje prekomjerne tjelesne težine. Potvrđeno je da i sasvim lagana šetnja donosi mnogobrojne blagodati za tijelo. No kada je riječ o eliminaciji suvišnih kilograma, najbolji saveznik je žustrije hodanje.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KOLIKO JE VREMENA POTREBNO ZA ODVIKAVANJE OD NEŽELJENIH NAVIKA?

Postoje i aplikacije koje bi vam mogle pomoći da stvorite novu naviku, ili da se odviknete od loše

2

UNOS VIŠE ČAJEVA I VODE POTPOMAŽE DETOKSIKACIJI ORGANIZMA

Otporniji na infekcije ako ojačate imunitet

3

ČVRSTE KOSTI POTREBNO JE ODRŽAVATI TIJEKOM ČITAVOG ŽIVOTA

Vježbanje može pomoći u izgradnji jakih kostiju