Magazin
MARINKO OGOREC

Sustav sigurnosti može se nositi s većinom suvremenih prijetnji
Objavljeno 28. rujna, 2019.
PROF. DR. SC. MARINKO OGOREC, PREDAVAČ NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA I VISOKOJ ŠKOLI MEĐUNARODNIH ODNOSA I DIPLOMACIJE DAG HAMMARSKJÖLD

Nedavno je u Zagrebu održana Prva međunarodna konferencija Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama, na kojoj su bili i stručnjaci iz EU-a i NATO-a. O tom skupu, ali i nizu drugih sigurnosnih pitanja, razgovarali smo s dr. sc. Marinkom Ogorecom sa Sveučilišta Velika Gorica.

Što nam govori dovođenje u vezu, da se tako izrazim, domovinske sigurnosti i upravljanja u krizama, kako je po tim pitanjima stanje u EU-u i RH?

- Navedena konferencija okupila je iznimno veliki broj stručnjaka iz NATO-a, ali i iz Republike Hrvatske, koji su nastojali definirati najvažniju sigurnosnu problematiku današnjeg doba i najučinkovitije načine suprotstavljanja suvremenim prijetnjama.

Temeljne smjernice cjelokupne konferencije dali su ministri Krstičević i Božinović, svaki u svom području odgovornosti. Ukratko, zaključak je kako se suvremeni oblici ugrožavanja najučinkovitije mogu riješiti odgovarajućom prevencijom, prije nego do eskalacije krize i dođe (naravno, ako je to ikako moguće) te je potrebno pripremiti cjelokupni sustav za takav oblik djelovanja.

DOMOVINSKA SIGURNOST
Druga temeljna teza koja je argumentirano potvrđena na konferenciji, odnosila se na sinergiju djelovanja svih sustava kriznog upravljanja i potrebi njihove što bolje koordinacije. Naime, gotovo sve suvremene krize današnjice izuzetno su kompleksne pojave i procesi koje gotovo uvijek zahtijevaju interdisciplinarni pristup i angažiranje cjelokupnog sigurnosnog sustava zemlje.

U takvim okolnostima upravo je koordinacija najvažnija karika sustava upravljanja i vođenja u krizama, a ujedno i najslabija, jer zahtijeva zajedničko djelovanje raznorodnih segmenata kriznog upravljanja, što je ponekad teško ostvariti zbog više-manje izražene međusobne različitosti pojedinih segmenata kriznog upravljanja (primjerice u praksi itekako velike probleme mogu izazvati međusobno nekompatibilni komunikacijski sustavi, što otežava ili čak onemogućava održavanje veze među operativnim snagama na terenu). Jednako tako, imali smo prilike čuti iz prve ruke (odnosno od pojedinih stručnjaka iz NATO zemalja), kako su riješili takve probleme koordinacije i nadležnosti u svojim državama.

Uglavnom, može se zaključiti kako je Republika Hrvatska jedna od naprednijih europskih zemalja, s dobrim rezultatima u očuvanju razmjerno visoke razine sigurnosti svojih građana u okolnostima sve izraženijih suvremenih oblika prijetnji i ugrožavanja nacionalne sigurnosti.

Ministar Krstičević na tom je skupu kazao kako je Domovinska sigurnost postala Vladin brend. Koliko je sustav domovinske sigurnosti sposoban danas nositi se s ugrozama i rizicima?

- Sustav sigurnosti za jednu malu zemlju izrazite turističke orijentacije, kakva je Republika Hrvatska, od izuzetne je važnosti ne samo u sigurnosnom nego i gospodarskom prostoru. Iskustva drugih zemalja koje su primarno turistički usmjerene, pokazuje da je sigurnost temeljni čimbenik njihovog gospodarskog razvoja. Teroristički napadi u takvim zemljama redovito su rezultirali ozbiljnim gospodarskim poremećajima, pa i dugotrajnom recesijom koja je imala dugoročne posljedice na cjelokupni život stanovnika te zemlje. Uostalom, mi isto tako imamo slična iskustva, kada je tijekom Domovinskog rata turizam praktično nestao i vrlo dobro znamo koliko je vremena, upornosti i resursa bilo potrebno da se postigne približno predratni turistički učinak. Poučeni navedenim iskustvom, svjesni smo koliko je važno razvijati što učinkovitiji sustav domovinske sigurnosti s naglaskom na preventivnom djelovanju. Praksa pokazuje kako je u Republici Hrvatskoj sustav sigurnosti u razmjerno velikoj mjeri spreman nositi se s većinom suvremenih prijetnji. Naravno, to ne znači da je moguće otkloniti baš svaku ugrozu prije nego što dođe do njezine eskalacije, ali se brzom i kompetentnom reakcijom mogu u velikoj mjeri ublažiti posljedice.

JASNA POLITIKA
Na skupu je također rečeno da Hrvatska neće mijenjati svoju politiku prema migrantima koju je prepoznala i EK. Kakva nam je po pitanju sigurnosti ta migrantska politika?

- Prije svega, potrebno je naglasiti kako je Republika Hrvatska pristupila Marakeškom dokumentu. Bez obzira na različita tumačenja značenja tog dokumenta (ili upravo zbog njih), neupitno je da se radi o vrlo kontroverznom dokumentu s nejasno definiranim obvezama zemalja pristupnica. Za sada, Republika Hrvatska vrlo jasno razdvaja legalne od ilegalnih migracija, odgovorno štiti svoje granice i ima jasno definiranu azilantsku politiku. Štiteći vlastite granice Republika Hrvatska djeluje i kao svojevrsna zaštitna zona prema ostalim zemljama Europske unije, sprječavajući (maksimalno koliko je to moguće) nekontrolirani prodor ilegalnih migranata prema zemljama Europske unije. No, kada bi se stvarno nastojao riješiti problem migracija, nužan je konsenzus svih razvijenih zemalja svijeta, jer se taj problem može riješiti samo na izvoru - polazištu migracijskih valova. Kada bi migranti mogli riješiti svoje egzistencijalne probleme i osigurati solidnu budućnost sebi i svojoj obitelji u matičnoj zemlji iz koje potječu, ne bi se niti zvali migrantima - ostali bi u svojoj domovini. Upravo oko toga je potreban konsenzus najrazvijenijih zemalja kojima bi se omogućilo izdvajanje dovoljno sredstava za razvoj budućnosti potencijalnih migranata u njihovoj vlastitoj zemlji. Uostalom, već sada pojedine zemlje članice Europske unije troše znatno veća sredstva za integraciju migranata koji su im došli, nego što bi bilo potrebno za osiguranje njihove egzistencije u matičnim zemljama.

MIGRANTI U SIVOJ ZONI
Može li se, i o čemu to ovisi, ponoviti masovna migrantska kriza 2015.?

- Povijest nas uči kako nema ponavljanja pojedinih društvenih situacija i procesa. Konkretnije, čovječanstvo ratuje otkako postoje prvi oblici civilizacije, ali do današnjih dana ni jedan rat i ni jedna bitka nisu bili identični nekom prethodnom ratu ili bitki. Čak i kada su u istom ratu, na istom prostoru odigrane dvije bitke u različitim vremenskim razdobljima (bez obzira na kratkoću tog razdoblja), nisu bile jednake i nisu završile istim ili sličnim rezultatima. Isto tako možemo tumačiti i ostale društvene procese - tijekom povijesti nastale su i nestale brojne države i civilizacije. Ni jedna se više nije vratila.

Slično je i s migratornim procesima. Velika migracijska kriza 2015. godine nije zapravo prestala, samo je promijenila svoju morfologiju. Naime, tadašnji val masovne migracije iznenadio je europske zemlje, jer za njega nisu bile pripremljene. Nakon što su se konsolidirale, migracijski proces morao se promijeniti, pa danas imamo permanentnu migraciju malih, dispergiranih skupina koje vrše neprekidni pritisak za ilegalni prijelaz granica. Ovo je znatno opasniji pristup, jer ti migranti nastoje ostati "nevidljivi" sve do konačnog cilja, a i tada se ne namjeravaju registrirati kako ih ne bi vratili u matične zemlje. U tom kontekstu, potrebno je otvoreno se zapitati kako i od čega namjeravaju živjeti u novoj sredini? "Nevidljivi" migranti koji nisu registrirani ne mogu niti participirati za useljenička prava, socijalnu pomoć, ili mogućnost legalnog zaposlenja. Dakle, budućnost im je samo u "sivoj zoni" kriminala, terorizma i sl.

Mnogi ističu kako Hrvatska, bez obzira na to što još nije članica Schengena, efikasno štiti koliko svoje, toliko i granice Europske unije?

- Mislim da sam u velikoj mjeri već odgovorio na to pitanje. Iskreno, nisam uvjeren da ćemo samo dobivanjem statusa članice Schengenskog sporazuma bolje štititi svoje (samim time i europske) granice nego do sada. Za bolju zaštitu granica potrebni su novi resursi i sofisticirani (što znači i iznimno skupi) tehnički sustavi. Nakon ulaska u Schengenski sporazum za te dodatne resurse tek se treba izboriti hrvatska politika.(D.J.)
Migranti koji nisu registrirani ne mogu niti participirati za useljenička prava, socijalnu pomoć ili mogućnost legalnog zaposlenja. Budućnost im je samo u “sivoj zoni” kriminala, terorizma i sl.
Praksa pokazuje kako je u Republici Hrvatskoj sustav sigurnosti u razmjerno velikoj mjeri spreman nositi se s većinom suvremenih prijetnji...
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (II)

Nikola Biliškov: Vrijeme je za
proglašenje izvanrednog stanja

2

SLAVONIJADA: GOLINCI DOBRIH VIBRACIJA

Selo malo optimizma puno!

3

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (I)

Konačna istina ili beskonačna laž?