Magazin
FILIP DRAGOVIĆ

Izloženost krizama viša je nego ikad
Objavljeno 28. rujna, 2019.

Republika Hrvatska je prije nekoliko godina krenula u uspostavu sustava domovinske sigurnosti i to donošenjem nove Strategije nacionalne sigurnosti iz 2017. godine te Zakona o sustavu domovinske sigurnosti kojim je definirano koordinirano djelovanje tijela sustava domovinske sigurnosti kod upravljanja sigurnosnim rizicima i djelovanja u krizama - kaže dr. sc. Filip Dragović, predsjednik Instituta za sigurnosne politike, te dodaje:

- U skladu s tim, na Prvoj međunarodnoj konferenciji Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama, nadavno održanoj u Zagrebu, prezentirana su dosadašnja postignuća u uspostavi sustava, dok su razni stručnjaci iznijeli svoja iskustva o promijenjenim sigurnosnim izazovima u današnjem svijetu. Iako je u posljednje vrijeme na ovom planu Hrvatska dosta napredovala, što su detaljno prezentirali potpredsjednici Vlade i ministri obrane i unutarnjih poslova Damir Krstičević i Davor Božinović, svi izlagači i panelisti na konferenciji su se suglasili da je potrebno neprestano razvijati sve sastavnice sustava kako bi on bio spreman na sve moguće izazove. Kada govorimo u upravljanju krizama u današnje vrijeme, potrebno je reći da kriza podrazumijeva pojavu koja zahtijeva uključivanje više agencija u njezino rješavanje i upravo je sustav domovinske sigurnosti način na koji se sva državna tijela uključuju u njezino rješavanje. Uvažavanje činjenice da je svijet izložen raznim vrstama kriza potaknulo je mnoge zemlje, pa tako i Europsku uniju, da unaprijedi sustave koji se bave upravljanjem krizama. Iako su mnogi, i političari i znanstvenici, predviđali visoko stanje sigurnosti nakon završetka hladnog rata, to se nije dogodilo. Svjedoci smo da je svijet danas izložen raznim krizama i prijetnjama sigurnosti više nego ikada u povijesti i države moraju pronalaziti odgovore u cilju zaštite i sigurnosti svojih građana ali i vlastitog teritorija.

ORGANIZIRANI KRIMINAL
Aktualnost Vaše knjige "Sigurnost europskih granica i migracije" neupitna je i danas. Vidimo da nakon odlaska Mattea Salvinija migranti u Italiju ulaze u sve većem broju. Što znači ta promjena talijanske politike?

- Na primjeru promjene politike Talijanske Republike, promjenom članova vlade, može se vidjeti da zemlje članice pa tako i EU u cjelini još uvijek nemaju jedinstven stav o rješavanju velikih migracijskih kretanja s raznih kriznih područja. Evidentno je da između zemalja članica postoje velike razlike u poimanju migracijske politike i useljavanja na teritorij zemalja članica. Ako se ne postigne zadovoljavajući i jedinstven način djelovanja, možemo se ponovno naći u situaciji sličnoj 2015.-2016. godine. Također, još uvijek pojedine europske zemlje provode kontrole na svojim granicama unutar šengenskog prostora dok su neke podigle fizičke zapreke na svojim granicama. Nepostojanje jasnih politika na ovom području izaziva i jačanje nepovjerenja građana, ali se ujedno otvara prostor raznim političkim i drugim djelovanjima koji dovode do radikalizacije i domicilnog stanovništva i samih migranata. Republika Hrvatska do sada nije imala takvih problema jer je na vrijeme ostvarila suradnju sa zainteresiranim akterima na ovom području. Međutim, trebamo voditi računa da još uvijek Hrvatska nije odredišna zemlja za veliki broj migranata koji samo tranzitiraju preko našeg područja. Ako se ta činjenica promijeni, bit će potreban još snažniji angažman svih uključenih u taj proces. Ono što nas treba zabrinuti je snažno uključivanje organiziranih kriminalnih skupina u globalno krijumčarenje osoba i trgovinu ljudima gdje su migranti tijekom bijega te puta u nepoznato često izloženi raznim zlostavljanjima, a nerijetko njihovo putovanje završava smrću. Nažalost, mnogi migranti i nakon dolaska na teritorij zemalja članica ostaju u rukama ovih skupina te su prisiljeni baviti se prostitucijom, prodajom droge, ali i drugim kaznenim djelima.

Koliko je realno moguća nova migrantska kriza, novi val izbjeglica prema Europskoj uniji?

- Promatrajući stanje sigurnosti na Bliskom istoku i Africi i veliki broj izbjeglica i raseljenih osoba na tom području, te ujedno veliki broj sirijskih izbjeglica u Turskoj, ne možemo potpuno odbaciti mogućnost novih migracijskih kriza na europskom teritoriju, ali ne nužno i na teritoriju Republike Hrvatske. Ako se ovakvo stanje nesigurnosti u europskom susjedstvu nastavi, mogu se očekivati povećana migracijska kretanja prema EU-u. Sam intenzitet je teško pretpostaviti i on zasigurno ne ovisi o zemljama članicama, nego o stanju sigurnosti u drugim državama i regijama. EU mora snažnije djelovati prema zemljama odredišta i tranzita s ciljem smanjenja pritiska na vlastite granice te učinkovitije udaljavati one osobe koje ne ostvare pravo na zaštitu u nekoj od zemalja. Ujedno, ne vjerujem da bi se u slučaju nove migrantske krize granice europskih zemalja otvorile za njihov prolazak i prijem kao što je to bilo u 2015./2016.

SPREMNI ZA SCHENGEN
Izloženost RH migrantskim rutama, ali i krijumčarskim pa i terorističkim ugrozama, nije nimalo bezazlena. No, bez obzira što još nismo članica Schengena, pred Hrvatskom će biti velika odgovornost kad bude predsjedala Vijećem Europe od 1. siječnja iduće godine...?

- Hrvatska se nalazi na jednoj od ruta kretanja migranata te tako i ruta krijumčarenja raznih roba i trenutno štiti svoje i europske granice na efikasan učinkovit način. Granična policija je posljednjih godina znatno kadrovski ojačana i podignuta je razina tehničke opremljenosti te se uskoro očekuje potvrda od Europske komisije da smo ispunili sve šengenske kriterije. To se ne odnosi samo na čuvanje granice nego i na cjelokupnu policijsku i pravosudnu suradnju u okviru EU kroz korištenje raznih alata a posebno Schengenskog informacijskog sustava. Samo u posljednje dvije godine Ministarstvo unutarnjih poslova je uspjelo povući oko 300 milijuna eura za jačanje područja sigurnosti i upravljanja krizama, od čega je gotovo 80 milijuna utrošeno na graničnu policiju.

Danas je Hrvatska ozbiljan i vjerodostojan partner svim zemljama članicama i europskim sigurnosnim agencijama te se može očekivati daljnji nastavak i jačanje ove suradnje. Međunarodna suradnja sigurnosnih agencija danas je preduvjet za postizanje zadovoljavajućeg stanja sigurnosti bilo da govorimo o sigurnosti granica, borbi protiv terorizma ili suzbijanju svih vrsta organiziranog kriminala. Vjerujem da će Hrvatska za vrijeme predsjedanja Vijećem Europe nastaviti djelovati u jačanju svih aspekata sigurnosti građana Europske unije. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (II)

Nikola Biliškov: Vrijeme je za
proglašenje izvanrednog stanja

2

SLAVONIJADA: GOLINCI DOBRIH VIBRACIJA

Selo malo optimizma puno!

3

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (I)

Konačna istina ili beskonačna laž?