Magazin
ALEMANSKA UROTA

U Švicarskoj ozbiljno razmišljaju o pripajanju austrijske pokrajine
Objavljeno 28. rujna, 2019.

Svatko tko je mislio da će se raspad svjetskog poretka kakav smo desetljećima poznavali zadržati tek na nekoliko godina rata na prostoru bivše Jugoslavije, disoluciji Čehoslovačke i Sovjetskog Saveza ili pak ruskoj invaziji na Gruziju i Ukrajinu, grdno se vara. Pandorina kutija je otvorena i nitko ne zna što je sljedeći korak u kaosu koji ozbiljno prijeti svjetskom miru.

To pokazuje i neočekivana vijest pristigla iz Švicarske koja govori o tome kako tamošnji nacionalisti snuju o pripajanju najistočnije austrijske pokrajine Vorarlberga, a nije im strana ni ideja tzv. Velike Švicarske. Mnogi bi stavili ruku u vatru da je bogata i uljuđena Švicarska posljednja adresa u Europi gdje bi se mogle razvijati ovakve retrogradne ideje koje u pravilu vode krvavim ratovima i ljudskoj nesreći.

PLEBISCIT IZ 1919.
Nažalost, ni jedna Švicarska nije imuna na primitivizam koji bi prije pripisali tamo nekim zaostalim balkanskim narodima. Ne tako davno jedan priprosti i ne baš naročito obrazovani Austrijanac, ime mu je bilo Adolf Hitler, zapalio je svijet svojom idejom o “jednom narodu, jednoj državi i jednom vođi”. Alpski krajolik i čisti zrak nažalost nisu jamstvo da će netko automatski razmišljati racionalno, empatično i etički. Jednostavno rečeno idioti se svuda rađaju. I još nešto, ako ste mislili da iza ovoga stoji nekakav ultradesničar ili neofašist niste dobro pogodili. Ideju o teritorijalnom proširenju Švicarske na račun susjedne europske države iznio je tamošnji socijaldemokrat Martin Sailer. Podsjećajući na slavnu obljetnicu plebiscita koji je prije točno stotinu godina održan u austrijskoj saveznoj zemlji Vorarlbergu i većinsku želju tamošnjih stanovnika da postanu dio Švicarske Sailer je uskovitlao pravu buru svojom idejom kako je došlo vrijeme za pripojenje Vorarlberga Švicarskoj. Nadamo se da je mislio na neku baršunastu inačicu ovog događaja te da mu nije padalo na pamet u pomoć pozvati ruskog vođu Vladimira Putina i njegove “male zelene ljude” koji su preko noći prije pet godina pregazili do tada ukrajinski poluotok Krim i razoružali tamošnju vojsku kako bi se inscenirao protuustavni referendum i pripajanje tog ozemlja “matici zemlji”. Naravno, mogući su i nešto blaži načini invazije poput “balvanske revolucije” pobunjenih hrvatskih Srba ili tzv. hibridnog rata koji Rusija i danas vodi u Donbasu. Mi zaista ne znamo kakve se ideje roje u glavi tog švicarskog političara ljevičarskog nadahnuća iz St. Gallena (ili Svetog Gale kako glasi naziv toga grada na hrvatskom jeziku). Sailer je podsjetio kako je 1919. godine na referendumu čak 81 posto stanovnika Vorarlberga glasovalo u korist pripajanja Švicarskoj Konfederaciji. Sile Antante koje su vedrile i oblačile nakon Prvog svjetskog rata odlučile su ipak zadržati Austriju u njezinim sadašnjim granicama ne priznajući rezultate ovog plebiscita. Jedini kompaktni teritorij s njemačkom jezičnom većinom koji je Austrija izgubila na mirovnoj konferenciji u Saint-Germainu bio je Južni Tirol kojeg se na prijevaru domogla Italija zahvaljujući tajnom Londonskom ugovoru. Navodno su najveći protivnici ove ideje prije stotinu godina bili upravo Švicarci, i to oni francuskoga i talijanskog jezika (tzv. Suisse romande, Swizzera romanda), ali i tamošnji protestanti koji nisu željeli jačanje katoličkog kluba u toj tobože idealnoj zemlji alpskog “bratstva i jedinstva“. Valja reći kako govornici njemačkog jezika za pripajanje tuđeg ozemlja i u ovom slučaju koriste zloglasni pojam “Anschluss” s kojim se svijet prvi puta upoznao 1938. kada je Adolf Hitler odlučio svoj rodni zavičaj uključiti u sastav Trećeg Reicha korištenjem vojne sile.

Obrazlažući svoju zamisao Sailer je ustvrdio kako Švicarci i Vorarlberžani imaju “isti jezik i sličnu kulturu” i tu je poprilično u pravu. Svakome tko se čak i površno zanimao za dijalektalni zemljovid njemačkog jezika poznato je da je jedina austrijska pokrajina u kojoj se govori alemanskim narječjem (Alemannisch) upravo Vorarlberg. U ostatku Austrije prevladava bavarsko narječje. Alemani i Bajuvari su bila dva različita germanska plemena. Iako je riječ o načelno istom jeziku, međusobne razlike su tolike da se govornici alemanskog i bavarskog međusobno teško razumiju ili čak nikako. Vorarlberg je austrijska savezna država (Bundesland) sa snažnim gospodarstvom i 395 tisuća stanovnika, a sjedište ima u Bregenzu. Prema Sailerovim riječima, ta bi pokrajina mogla postati 27. švicarskim kantonom. Jedna novija anketa kaže kako čak 65 posto stanovnika Vorarlberga želi pripojenje ove austrijske savezne zemlje Švicarskoj. Za Sailera je to dokaz kako se za ovu zamisao valja boriti.

“Öxit”, kako je jedan austrijski portal nazvao ovu ideju, vjerojatno bi značio i izlazak stanovnika ove regije iz Europske unije. Inače, zamisao teritorijalnog proširenja Švicarske na račun susjednih zemalja nije ni nova ni originalna. Godine 2010. pojavila se ideja “Velike Švicarske” koju je podupro i čelnik vladajuće Švicarske pučke stranke Toni Brunner, a sastoji se u mogućnosti pripojenja susjednih teritorija Alzasa, Aoste, Južnog Tirola, Bourgogne-Franche-Comta, Vorarlberga, Aina, Savoje, Baden-Württemberga, Varesea ili Coma. Da ludilo bude veće na Sardiniji se 2014. pojavila ideja da taj talijanski otok postane švicarskim “pomorskim kantonom”. Prošle godine u švicarskom parlamentu otvoreno se govorilo o pripajanju talijanske eksklave Campione d’Italia koja se nalazi na obali Luganskog jezera.

VELIKA ŠVICARSKA
Inače, povijest odnosa Austrije i Švicarske bogata je međusobnim vezama i nesporazumima pa čak i oružanim sukobima. Zanimljivo je da nekadašnja austrijska vladajuća kuća Habsburg svoje podrijetlo vuče iz istoimenog posjeda i dvorca (Schloss Habsburg) koji se danas nalazi u kantonu Aargau na sjeveru Švicarske. Habsburgovac koji je 1415. izgubio ne samo djedovinu nego i cijeli Aargau upamćen je kao Friedrich Praznih Džepova. Tu spada i živopisna legenda o Wilhelmu Tellu za koga ozbiljna povijesna znanost ne može sa sigurnošću reći je li uopće postojao ni u kome je stoljeću živio.

Nevjerojatno, ali istinito, suvremena Švicarska za koju svi mislimo da je utemeljena na čistome razumu još uvijek živi u nekom svom usporednom svemiru u kome su mogući snovi i fantazije o “Velikoj Švicarskoj” ili “Švicarskoj do mora”. Za cijenu toga projekta nitko i ne pita, možda i zato što ova zemlja doslovce živi na (tuđem) novcu. Dođe li ponovno do rata u Europi, pod uvjetom da to ne bude nuklearni sukob jer tada nitko od nas ne bi preživio, Švicarska čvrsto računa da bi opet mogla profitirati.

Piše: Draško CELING
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EKSKLUZIVNO: PROF. DR. SC. ANITA PAVKOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Stoljetna povijest neće se izbrisati: Banke će opstati, ali prilagođene modernom dobu!

2

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

3

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!