Fiskalizacija u prometu gotovinom u Hrvatskoj je uvedena 1. siječnja 2013. kao skup mjera koje su obvezatni provoditi obveznici fiskalizacije kako bi se osigurao učinkovit nadzor ostvarenog prometa u gotovini. Radi provedbe tog postupka obveznicima fiskalizacije uvedena je obveza izdavanja računa preko elektroničkih naplatnih uređaja.

I do sada je, uz veće ili manje kušnje, fiskalizacija u Hrvatskoj dobro funkcionirala, bar što se tiče zakonodavca i resornog Ministarstva financija. No hoće li zapeti na svome samom kraju?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (koji je dijelom na snagu stupio početkom ove godine) propisuje se da će se s početkom siječnja 2021. godine početi primjenjivati i u dijelu kojim je propisana obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje robe ili usluge preko samoposlužnih uređaja. To znači da će svi samoposlužni aparati, a najčešće je riječ o aparatima za tople ili hladne napitke, sendviče i grickalice, ali i onima za cigarete, žvakaće gume, prezervative, pa i karte za javni prijevoz... za godinu i pol dana biti fiskalizirani. O svakoj kavi koja se kupi u bolnicama, tvrtkama, na kolodvoru, aerodromina, Porezna uprava će ubuduće dobivati informaciju.

- Ovim izmjenama i dopunama Zakona unaprjeđuje se sustav fiskalizacije, a sve u svrhu stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava, kao i podizanja fiskalne discipline te se olakšava postupanje poreznih obveznika i službenika Porezne uprave kroz unaprjeđivanje sustava razmjene podataka te provođenje detaljnijih analiza - pojašnjavaju u Ministarstvu financija, koji su Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom dali na javno savjetovanje. Pri tome obrazlažu kako "radi provedbe postupka fiskalizacije prodaje preko samoposlužnih uređaja, kada se prodaja robe ili usluge ostvaruje prometom gotovine, obveznik fiskalizacije dužan je fiskalizirati svaku prodaju u trenutku prodaje dostavom podataka o prodaji Poreznoj upravi." Obveznik je uz to dužan dostaviti i podatak o svakom samoposlužnom uređaju u kojemu će se ostvarivati promet gotovinom te naposljetku omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o prodaji te omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka s Poreznom upravom.

U jednome je predlagatelj ipak odustao od prvotne ideje - samoposlužni aparati ipak neće morati izdavati račune.

- Što je posve logično, jer u Europi ne postoji ni jedna od vodećih tvornica koje proizvode ovakve aparate koja nudi aparat koji ima mehanizam za izdavanje računa - kaže nam vlasnik nekoliko automata za tople napitke, ali je molio, jer posluje na području Osijeka, da izostavimo njegovo ime.

Podsjeća kako jednostavno u unutrašnjosti samoposlužnih aparata, posebice onih manjih, nema fizičkog prostora za naknadno ugrađivanje printera koji bi izbacivao račun.

- Već i kada smo postavljali drugu tzv. žetonijeru za papirnate novčanice bilo je borbe s prostorom, a kamoli da instaliramo printere - kaže nam naš sugovornik.

Ipak, ostaje obveza pronalaženja mjesta za elektronski sklop koji će omogućiti vezu za razmjenu podataka s Poreznom upravom.

Naknadno je, naime, zakonodavac utvrdio kako se obavljanje djelatnosti prodaje robe ili usluga preko samoposlužnih uređaja ipak ne može uspješno pratiti bez provedbe fiskalizacije. U praksi je uočeno da pojedini obveznici neistinito prikazuju podatke o ostvarenom prometu, što im omogućuje utaju prihoda, a posljedično to znači i manja porezna davanja.

Tako je odlučeno da se obveza fiskalizacije uvede svima, a zato što država ima razumijevanja, ostavljeno je vrijeme za prilagodbu do 2021. godine. Toliko su vremena za prilagodbu distributeri uređaja dobili zbog troškova nabave elektroničkog naplatnog uređaja i prilagodbe postupku fiskalizacije izdavanja računa.

No i tu bi moglo biti problema. Na tržištu je mnoštvo različitih modela, mlađih i stariji, neki od njih su tzv. glupi uređaji koji jednostavno nemaju predispozicija za modernizaciju. Što znači da će morati biti provučeni s tržišta. Svi ostali morat će biti nadograđeni, što će za njihove vlasnike značiti - dodatno investiranje. Hoće li to značiti poskupljenje, primjerice šalice u vama najbližem samoposlužnom automatu?

- Za nas koji smo mali možda i ne, ali kolege, a uglavnom je riječ o poduzetnicima iz Zagreba koji imaju mrežu po cijeloj Hrvatskoj pa prema tome i određeni broj zaposlenih koji ju održavaju, možda će ovu investicije prelomiti ukidanjem kojeg radnog mjesta - kaže nam naš sugovornik.

No još veći problem je možda taj što određeni broj poduzetnika iz te branše još uvijek nema informaciju o tome što mu se sprema. O tome kolika će biti cijena softvera i cijelog sklopa za uspostavu internetske komunikacije još se ne spekulira, ali iz osječke IT zajednice stiže samo informacija da što se nje tiče programsko rješenje neće biti problem osmisliti.

Iz resornog ministarstva nisu željeli licitirati o kojem broju samoposlužnih aparata na razini Hrvatske je riječ. Ali su sada našli model kako do njega doći.