Objavljeno 24. rujna, 2019.
Prijavljenih pčelara je 7583, što je za 41 % manje nego prijašnjih godina, manje je i registriranih košnica za 34 %
Posljednjih nekoliko godina hrvatski pčelari i medari teško se nose s klimatskim promjenama, zbog čega se sve više odustaje od ozbiljnije proizvodnje i vraćaju se pčelarenju kao hobiju.Danas zbog toga imamo 7583 prijavljenih pčelara, što je za 41 posto manje nego prijašnjih godina, što rezultira i smanjenjem broja košnica za 34 posto te danas u Hrvatskoj imamo registriranih 372 tisuće košnica.
Iz godine u godinu i proizvodnja meda bilježi slabije rezultate. Lani je tako proizvedeno 7440 tona, a godinu ranije 8128 tona meda, što je znatan pad, ako se zna da su hrvatski pčelari u najboljem razdoblju proizvodili i više od deset tisuća tona pčelinjeg proizvoda.
Trend pada zabilježen je i ove godine, a proizvodnja je gotovo prepolovljena, rekao je viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, Ernest Nad, na 24. Ocjenjivanju meda, održanom jučer u toj ustanovi.
On tvrdi kako su uzrok tome bile nepovoljne vremenske prilike s kišnim ljetom, hladnim proljećem i sušnom jeseni. Također dodaje kako pčelare zabrinjava i veliki pomor pčelinjih zajednica.
- Sve su to izazovi na koje je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s agroklasterima i udrugama pčelara nastoji odgovoriti donošenjem prijedloga jednog Nacionalnog programa pčelarstva za razdoblje od 2020. do 2022. godine, gdje bi pčelarima bilo stavljeno na raspolaganje 3,2 milijuna eura. Riječ je o sredstvima namijenjenima za tehničku pomoć, suzbijanje štetnika i bolesti pčela te obnovu pčelinjeg fonda - kaže Nad, dodajući da je iz proteklog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike odobreno još milijun eura više, jer je u razdoblju od 2017. do 2019. godine osigurano 2,25 milijuna eura za iste aktivnosti.
No, nisu to jedini problemi koji muče današnje pčelare. Tu značajnu ulogu ima i depopulacija ruralnog stanovništva, različitost u obrazovnoj strukturi, veličini gospodarstva, raznolikosti u dijapazonu proizvoda, ali i golem uvoz jeftinog meda. Tako je u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno 362 tone meda u vrijednosti gotovo dva milijuna eura, dok je nasuprot tomu izvezeno 135 tona vrijednog skoro 732 tisuće eura.
Golem nesklad uvoza s izvozom meda koji iznosi gotovo tri naspram jedan, što znatno utječe na prodaju domaćega proizvoda koji je prema svim ocjenama i dalje znatno kvalitetniji od onoga koji dolazi iz uvoza. Prošle godine uvezeno je 1929 tona, a izvezeno je 470 tona meda. Osim toga na zajedničkim sastancima hrvatski pčelari kao jedan od većih problema ističu i visoki PDV te činjenicu da je u pčelarskoj proizvodnji prisutna velika "siva ekonomija". Unatoč svemu tome važno je da se napravi iskorak u sačuvanju identiteta našeg kvalitetnog i priznatog proizvoda što kroz "nacionalnu staklenku" i deklaraciju "Med iz hrvatskih pčelinjaka". Tomislav Prusina
Pristiglo manje uzoraka meda
Pobačaj u proizvodnji meda osjetio se i na broju pristiglih uzoraka na ovogodišnje 24. Ocjenjivanje meda, čiji su organizatori Županijska komora Osijek i Prehrambeno tehnološki fakultet u Osijeku. Stiglo je 67 uzoraka meda, u 15 vrsta i od 50-ak proizvođača. Za razliku od ove godine lani je bilo 85 uzoraka, a prije nekoliko godina stizalo ih je više od 100, čak i do 120 uzoraka. Najavljeno je kako se planira prerastanje ove manifestacije u međunarodnu, što bi omogućilo i povlačenje sredstava iz EU fondova. Rezultati će biti objavljeni 5. listopada ove godine.
Ernest Nad,
viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Županijskoj komori Osijek
Uzrok pada proizvodnji meda bile su nepovoljne vremenske prilike s kišnim ljetom, hladnim proljećem i sušnom jeseni