Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događaje na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije na Kosovu, u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji u svjetlu najavljenih prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu, koji će se održati 6. listopada 2019. Iz opširne analize "Kosovo - Albanija - Sjeverna Makedonija 2019: U iščekivanju pada ‘sijamskih‘ režima Thaçi - Rama?" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Zapadn je Balkan posljednjih nekoliko godina epicentar nestabilnosti. Geopolitičke promjene u svijetu dobrim su dijelom uzdrmale i nemirni zapadni Balkan, koji se još uvijek ne može oporaviti od nedavnih ratova u regiji i njegovih posljedica. Konfrontacija velesila i važnih regionalnih igrača ima još uvijek snažne posljedice na tom području. Regija djeluje po sistemu spojenih posuda, što znači da se nestabilnost brzo prenosi u druge dijelove regije, ali i stabilnost.

Najteža je situacija na Kosovu i u Albaniji, gdje su na vlasti dva dugogodišnja režima, na čijem je čelu na Kosovu Hashim Thaçi (PDK), predsjednik Kosova, a u Albaniji predsjednik Vlade Albanije Edi Rama (PS). Na događaje na Kosovu i u Albaniji ne može se gledati izolirano, jer se radi od dva sijamski povezana režima, koja redovito generiraju krize.

Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu održat će se 6. listopada 2019. Na Kosovu se očekuje da će aktualni režim doživjeti poraz na izborima, što će biti poticaj za ubrzavanje pada režima Edija Rame u Albaniji. Zbog toga je albanski premijer Edi Rama aktivno bio uključen u pokušaje uvjeravanja opozicijskih stranaka na Kosovu da izbjegnu prijevremene izbore i formiraju novu vladu, ali na kraju je to bilo ignorirano. Rama je svjestan da će poraz Thaçija na izborima značiti ne samo kraj Thaçijeva režima nego i njegov kraj.

Način djelovanja Thaçija i Rame gotovo je identičan - zastrašivanje građana i političkih oponenata, izborne prijevare, obmanjivanje međunarodne zajednice, stalno produciranje kriza i konfrontacija s opozicijom kako bi u tom ambijentu "kontroliranog kaosa" uspjeli vladati s enormnom količinom prljavog novca. Pri tome su kriminal i korupcija postali ne samo način vladanja nego i način života.

Analitičari upozoravaju na vrlo snažnu spregu politike, kriminala i tajkuna (biznisa), koja je pokazala svoju snagu prilikom formiranja koalicija za predstojeće prijevremene izbore. Naime, političko-kriminalni krugovi spriječili su da se formira predizborna koalicija Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) i Demokratskog saveza Kosovo (LDK). Unutar LDK-a prevladali su političko-kriminalni krugovi koji blisko surađuju s Demokratskom partijom Kosova (PDK) i Hashimom Thaçijem, koje u LDK-u simboliziraju Lutfi Haziri i Agim Veliu. Zbog toga će glas na predstojećim izborima za LDK zapravo biti glas za PDK i Hashima Thaçija. Nažalost, u te događaje aktivno se umiješala i Njemačka, odnosno Kršćansko-demokratska unija (CDU). Cilj svih navedenih aktivnosti je onemogućiti dolazak na vlast Pokreta Samoopredjeljenje i Albina Kurtija (LVV), koji je uvjerljiv favorit za poziciju premijera Kosova.

Inače, mnogi upozoravaju da političke stranke i političari na Kosovu shvaćaju izbore kao priliku za dolazak na vlast i otvorenu pljačku javnih resursa, a ne priliku da odgovorno rade za interes i dobrobit građana i zemlje. Vanjska politika Kosova doživjela je potpuni fijasko, jer građani Kosova i dalje nemaju viznu liberalizaciju, a kosovska policija nije dio međunarodne organizacije Interpol. Više od deset država je u međuvremenu povuklo međunarodno priznanje Kosova, što Srbija ističe kao svoj veliki uspjeh.

Dosadašnja iskustva na Balkanu pokazuju da političko-kriminalne strukture produciraju permanentne krize ne samo u svojim nego i u drugim zemljama, prije svega susjednima, s namjerom ostvarivanja određenih interesa odnosno utjecaja. Međutim, postavlja se pitanje kome odgovara izazivanje dodatne krize u regiji ako nakon rješavanja situacije u Sjevernoj Makedoniji i skorašnjeg punopravnog članstva te zemlje u NATO-u na red dolazi rješavanje pitanja Kosova i nakon toga stabilizacija i rješavanje situacije u Bosni i Hercegovini.

Republika Sjeverna Makedonija potpisala je pristupni protokol za NATO 6. veljače 2019. Trenutno se odvija ratifikacija protokola u državama članicama NATO-a. Do sada je ratifikaciju obavilo 19 država članica NATO-a. Očekuje se da se punopravno članstvo Sjeverne Makedonije potvrdi na samitu NATO-a u Londonu u prosincu ove godine.

Napadi na Sjevernu Makedoniju odnosno pokušaji diskreditacije njezina vodstva i institucija makedonske države i dalje će postojati. Iskustva kažu da se slično događalo i s Crnom Gorom, sve dok nije postala punopravna članica NATO-a. Izvan Sjeverne Makedonije dugo je pripremana i vješto osmišljavana međunarodna obavještajna operacija "Reket". Akteri za određene uloge pomno su izabrani/vrbovani. U Sjevernoj Makedoniji nije postojala odgovarajuća kontraobavještajna zaštita premijera Zorana Zaeva (SDSM) i drugih čelnika te države. Zbog toga je potrebno ubrzano provesti reformu sigurnosno-obavještajnog i obrambenog sektora, jer u tom sektoru još uvijek dominira kadar bivšeg premijera Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE), odnosno bivšeg šefa makedonske tajne službe Saše Mijalkova (VMRO-DPMNE). Na ključnim pozicijama u makedonskoj vojsci još uvijek je kadar prethodnog režima. Provjeravanje (vetting) započeto u okviru Ministarstva unutarnjih poslova Republike Sjeverne Makedonije prvi je korak k cjelokupnoj profesionalizaciji sigurnosnih struktura. U međunarodnoj obavještajnoj operaciji "Reket" usmjerenoj protiv Republike Sjeverne Makedonije i njezina vodstva osim obavještajaca, političara, pojedinaca iz institucija države, novinara, estrade, biznismena, profesora, medija sudjeluje i određeni broj pojedinaca (ne)svjesno uvučenih u tu obavještajnu operaciju. Cilj obavještajne operacije "Reket" je diskreditacija, kriminalizacija, eliminacija i, posljedično, rušenje Zorana Zaeva i njegove vlade, izazivanje kaosa i preuzimanje vlasti sa ili bez održavanja prijevremenih izbora.

Analitičari smatraju da su aktualni događaji u Sjevernoj Makedoniji posljedica sveobuhvatne, planirane, koordinirane, temeljite i vješto pripremane obavještajne akcije vanjskih i unutarnjih faktora s ciljem zaustavljanja euroatlantskog puta te zemlje. Zahvaljujući pravovremenoj reakciji i naporima sigurnosno-obavještajnog sektora, disolucija te zemlje ipak je zaustavljena, iako je bila spremna za realizaciju. Prema procjenama, režim Nikole Gruevskog iz Sjeverne je Makedonije nezakonito iznio više od pet milijardi eura, a za operaciju rušenja aktualnih vlasti izdvojeno je 50 milijuna eura.

Zbog toga je od izuzetne važnosti da se ubrza euroatlantski put Sjeverne Makedonije i pomogne toj državi da osim punopravnog članstva u NATO-u dobije i datum za početak pregovora s EU-om u listopadu 2019. Prema iskustvu Crne Gore, napadi na Republiku Sjevernu Makedoniju, posebno na premijera te države Zorana Zaeva, ali i na ključne institucije makedonske države (posebno pravosudni sustav), bit će nastavljeni još većim intenzitetom, jer se doktrinom šoka pokušava destabilizirati tu zemlju, izazvati kaos, onemogućiti članstvo u NATO-u te nelegalnim putem preuzeti institucije, odnosno doći na vlast. Zbog toga je za makedonske vlasti posebno važno da dođe do što bržeg dogovora ključnih političkih aktera i usvajanja zakona o Specijalnom javnom tužiteljstvu (SJO), jer će se time potvrditi opredijeljenost za borbu protiv kriminala i korupcije i za uspostavljanje vladavine prava.

Socijalistički premijer Edi Rama na vlast u Albaniji došao je 2013., uz pomoć "muškaraca jake ruke - iz podzemlja", uključujući nekoliko regionalnih bossova, koji su osigurali "mišiće i novac" za izbore. Mnogi od njih uvršteni su na kandidacijske liste Socijalističke partije (PS) i postali članovi parlamenta.Rama je političar s najdužim stažem u Albaniji i obnaša različite dužnosti već 20 godina: dvije godine kao ministar (1998. - 2000.), 11 godina kao gradonačelnik Tirane (2000. - 2011.) i sedmu godina kao premijer (2013. - 2019.). Gotovo identičan politički staž ima i trenutni predsjednik Kosova Hashim Thaçi.

Između 2014. i 2017. godine Albanija je postala glavni nelegalni proizvođač kanabisa i teren za trgovinu ljudima u Europi, što su potvrdili EU, Europol, američki State Department i Ujedinjeni narodi. Cijelo to razdoblje opozicija je optuživala socijalističku vladu, posebno tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Saimira Tahirija (PS), da je direktno uključena u trgovinu narkoticima. Nakon javnog objavljivanja službenih prisluškivanja 30. siječnja 2019. otkriveno je da su desetci socijalističkih zastupnika, socijalističkih gradonačelnika i drugih visokih dužnosnika uhvaćeni u suradnji s organiziranim kriminalom u kupnji glasova, zastrašivanju birača, krivotvorenju dokumenata i drugim kriminalnim aktivnostima prije i u vrijeme općih izbora 2017.

Iako je Albanija postala punopravna članica NATO-a 2009., pokazalo se da ta zemlja, odnosno njezino državno vodstvo, ne baštini NATO vrijednosti. NATO je mnogo više od vojnog saveza. NATO podrazumijeva cijeli sustav vrijednosti karakterističan za demokratske države. Zašto od Edija Rame, ali i drugih visokih dužnosnika Albanije, dolaze ideje o stvaranju tzv. velike Albanije, odnosno o udruživanju/sjedinjenju Albanije i Kosova kada je Albanija punopravna članica NATO-a, a taj vojni savez štiti teritorijalni integritet svake svoje članice? Zašto se razina kriminala i korupcije u Albaniji enormno povećava? Zašto NATO sve vrijeme prešućuje destruktivno djelovanje premijera Rame, odnosno zašto NATO oštro ne reagira?

Analitičari smatraju da je svojim dosadašnjim djelovanjem premijer Albanije Edi Rama porazio NATO, odnosno cjelokupni sustav NATO vrijednosti. Tko u NATO savezu snosi odgovornost za odobravanje takvog nedopustivog ponašanja i destruktivnog djelovanja, za sada je bez odgovora.

Ukupno uzevši, kriza s Kosova generira i krizu u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je ključno da novi specijalni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Matthew Palmer prvo stabilizira situaciju u Albaniji i na Kosovu, odnosno s albanskim političkim vodstvom, jer dok se ono ne stabilizira ne može se očekivati ozbiljniji napredak na Balkanu. Zbog toga (ne) iznenađuje nedavna najava Francuske, Nizozemske i Danske da se protive proširenju Europske unije, odnosno započinjanju pregovora o članstvu EU-u s Albanijom, iako je taj proces već otpočet. Inače, imenovanje Matthewa Palmera dolazi u vrijeme vrlo zapletenih i napetih odnosa na zapadnom Balkanu, koji su dobrim dijelom posljedica dugogodišnje američke odsutnosti u regiji. Ključni problem Zapada u protekom razdoblju je u tome što je partnerske odnose uglavnom gradio s političko-kriminalnim strukturama u regiji. Zbog toga će SAD morati angažirati američke agencije za borbu protiv kriminala i korupcije da pomognu u obračunu s mafijom na Balkanu na onaj način na koji je SAD pomogao Italiji nakon Drugog svjetskog rata u obračunu s talijanskom mafijom.

Pri tome će na početku biti važno detektirati pojedince i politike koji čine remetilački faktor. Zbog toga se očekuje da će se uskoro pojaviti imena novih pojedinaca/subjekata iz regije koji će biti uvršteni na "crnu listu" američke administracije. Jer bez obračuna s kriminalom i korupcijom, odnosno dekriminalizacije cijele regije, neće biti moguće provesti ni jedan ozbiljan politički proces i omogućiti ekonomski razvoj te osigurati trajan mir i dugoročnu stabilnost. Zbog toga je važno da se ti procesi koordiniraju i usklađuju s EU-om, jer najviše sredstava u regiji sredstva su EU-a, koja su često predmet kriminala i korupcije.

Analitičari smatraju da se, ako specijalni izaslanik američke administracije za Balkan Matthew Palmer ne pokrene procese u pojedinim državama, odnosno ne ojača i ne ohrabri institucije za obračun s kriminalom i kriminalcima, ne mogu očekivati nikakvi ozbiljniji rezultati njegova angažmana kao specijalnog izaslanika SAD-a za regiju. Upravo je demontaža "sijamskog" režima Thaçi-Rama možda najbolje polazište/primjer za početak njegova rada specijalnog izaslanika SAD-a za Balkan. (Ljubljana, 10. rujna 2019.)