Iako su Amsterdam, Barcelona, Berlin, Bristol, Istanbul, Lucca, Milano, London, Patras, Stockholm i Torino već na popisu testnih gradova za tehnologiju pete generacije koja bi u doglednom vremenu trebala biti implementirana diljem Europske unije, upravo do kraja 2020. godine i Europska komisija prema svom 5G akcijskom planu od članica očekuje identifikaciju bar jednog "nacionalnog" 5G grada.

Tako je i Vlada RH sa suradnicima već počela tražiti savršenog kandidata, dok se prema interesu sva tri domaća operatora, prije svega Hrvatskog telekoma, može zaključiti kako bi upravo Osijek mogao postati prvi hrvatski 5G grad. Odgovore na ovakve pretpostavke, kao i uvjete razvoja 5G mreže u RH potražili smo od Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

- U okviru dosadašnje suradnje s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture (MMPI), HAKOM je uputio lokalnim zajednicama upit o zainteresiranosti za uključenje u ovu inicijativu. Kao zainteresirani javili su se Bjelovar, Karlovac, Osijek i Rijeka. Sa svim zainteresiranim gradovima obavit će se razgovori u koje su uključeni predstavnici tih gradova, MMPI-ja, HAKOM-a i operatora. Međutim, nije nužno da će se odabrati samo jedan grad, nego bi se gdje god postoji interes lokalne zajednice i industrije mogli pokrenuti različiti projekti. Konačnu odluku će donijeti Vlada na prijedlog MMPI-ja, a to će se dostaviti i Europskoj komisiji - otkrivaju u HAKOM-u, objašnjavajući pritom i što uopće znači ponijeti titulu 5G grada.

- Postati 5G grad znači biti uključen u prve konkretne primjene 5G mreža, što daleko nadmašuje samo brže usluge u pokretnim komunikacijama te obuhvaća i nove usluge/primjene u drugim industrijama, kao što su primjerice automobilska industrija, zdravstvo, poljoprivreda, turizam, edukacija, mediji. Te mreže konceptualno predstavljaju potpuno novi ekosustav. U tom smislu pojedini grad je potencijalni kandidat za 5G grad, ako ima viziju u kojem konkretnom smjeru bi se 5G tehnologija u njegovom području mogla upotrijebiti te ima podršku u zajednici za takav razvoj. Bitno je da postoji bliska suradnja između industrije, institucija, akademske i lokalne zajednice (aktera koji bi bili uključeni u 5G projekte), a ne smiju postojati ni administrativne prepreke za implementaciju 5G tehnologije, poput zabrane gradnje baznih postaja i slično - pojašnjavaju u HAKOM-u, naglašavajući kako će se za testiranja, kao i za implementaciju prvih komercijalnih 5G mreža koristiti frekvencijska područja vrlo bliska onima koja se i sada već koriste za mreže pokretnih komunikacija, pa i ograničenja jakosti elektromagnetskog polja, a koja sada vrijede, moraju biti ispoštovana i za 5G mreže, što uključuje i kumulativno zračenje više izvora.

Ulagati u mrežu pete generacije planira i Hrvatski telekom čiji je član Uprave Boris Drilo za Poslovni dnevnik izjavio kako HT u Osijeku planira postaviti čak deset 5G baznih stanica, dok ih trenutačno upravo toliko ima diljem RH - u Samoboru, Svetoj Nedjelji, Zagrebu te na otoku Krku. Drilo je podsjetio i kako u Osijeku cijela zajednica, od Osijek Software Cityja i drugih važnih čimbenika, predstavlja upravo središte Slavonije kao izvjesno središte 5G mreže u Hrvatskoj. Međutim, uz to što otkriva kako HT već radi na pilot-fazi 5G-a, jer je od HAKOM-a dobio zeleno svjetlo za testiranje te tehnologije na frekvencijskom pojasu od 3,5 GHz-a do 100 MHz-a na Krku, i Samoboru i Zagrebu, Drilo ukazuje kako frekvencijska područja nisu svuda spremna za 5G, dok operatorima mnogo muke zadaju i velike naknade za frekvencijske spektre. No, iz HAKOM-a ističu kako je radiofrekvencijski spektar ograničeni prirodni resurs, pa naknada mora postojati.

- Naknade koje se naplaćuju za uporabu radiofrekvencijskog spektra određene su Pravilnikom o naknadama za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra i prema kojem se uporaba spektra naplaćuje prema količini dodijeljenog spektra (po MHz). Međutim, 5G tehnologija upotrebljava veće količine spektra u odnosu na dosadašnje tehnologije, dok 5G mreže zbog svojih karakteristika iziskuju mnogo veći broj baznih postaja manjih izračenih snaga, što za sobom povlači i veće investicije operatora u infrastrukturu. Uzimajući u obzir navedeno, omjer ulaganja i dobivenoga je za 5G drugačiji u odnosu na dosadašnje mreže pokretnih komunikacija - objašnjavaju u HAKOM-u, podsjećajući kako je Ministarstvo ipak posljednjih godina smanjilo tu naknadu.