Odvjetnici su u srijedu ocijenili da je sramota i odraz zakonodavnog nemara to što Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u sebi ima izražene kazne u njemačkim markama (DEM), čija je službena upotreba prestala još 1999.

Odvjetnik Veljko Miljević rekao je Hini kako smatra da je protuustavno da država, kao zakonodavac, temelj za izricanje visine novčane kazne uzima strano sredstvo plaćanja. “To je sramota. To više što je prošlo još više godina otkako sam to prvi put komentirao”, naglasio je Miljević.

Od pokušaja posljednjih izmjena 2016., to jest izbacivanja njemačke marke iz zakona, promijenile su se tri vlade. Odvjetnik Anto Nobilo smatra da je to upravo njihov propust.

“Nije se išlo ukorak s vremenom. Na Saboru, odnosno na Vladi je da to predlože, taj postupak izmjena zakona. Očigledno nisu dovoljno savjesno radili i nisu izvršili te izmjene”, kazao je Nobilo za Hinu. “To je zakonodavni nemar”, dodao je.

Iako izražavanje kazni u valuti koja ni u matičnoj državi više ne postoji smatra nemarnim, Nobilo objašnjava da je to ipak zakonito, jer se pretvaranjem kazne postigne plaćanje u domaćoj valuti.

“Nema tu velikog misterija, da se netko bavio tim zakonom, to bi uočio. To je samo nemar, ništa ne stoji iza toga, ništa se ne mijenja. Pravosuđe s tim pretvaranjima valuta naplatu kazni dovede u red”, zaključio je Nobilo.

Kako doći do iznosa kazne u kunama? Hrvatska narodna banka koristi tečaj marke prema euru koji je 1999. fiksno određen kao 1€ = 1,95 DEM. Stoga se nakon presude kazna mora izraziti u eurima, a kako ni ta valuta nije domaća, još se jednom koristi srednji tečaj HNB-a za kune i eure. Ukratko, kazna od primjerice 200 DEM preračunava se u eure te iznosi 102 €, nakon toga korištenjem dnevnog tečaja HNB-a (1€ = 7,39 KN) dolazi se do iznosa od 757 kuna. Zakon, koji postoji još od 1977. godine, posljednju izmjenu imao je 1994. godine jer je zbog rata i teške gospodarske situacije inflacija pogodila hrvatski dinar te su izmjenama kazne izražene u njemačkim markama. H