Presuda Vrhovnog suda koji je ocijenio da su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima izazvala je brojne reakcije. Banke na koje se presuda odnosi već su najavile svoje daljnje postupke.

U Raiffeisenbank Austria d.d. odluku će svakako osporavati putem ustavne tužbe te dodatno razmotriti i iskoristiti sve pravne lijekove kako bi ju osporili i na razini institucija EU-a. Slično je i s Erste bankom. U obje te banke važnim smatraju i naglašavaju "da presuda u svom obrazloženju potvrđuje da se ne odnosi na CHF kredite koji su bili konvertirani u eurske". "Ukratko, to znači da se ovom presudom potvrđuje kako za te kredite ne postoji pravna osnova za podizanje tužbe jer se njihov položaj konverzijom, isključivo na trošak banaka, izjednačio s korisnicima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima", ističu iz RBA-a, a u Erste dodaju i kako stoga "ne postoji pravna osnova za ostvarivanje bilo kakvih daljnjih prava u individualnim postupcima". I jedni i drugi također smatraju kako, kada je riječ o CHF kreditima koji nisu konvertirani, odnosno o kreditima koji su ranije otplaćeni, još uvijek postoji dvojba u tumačenju zastarnih rokova, te je otvoreno pitanje koji broj klijenata po toj osnovi ima mogućnost tužiti banku. U RBA-u kažu da nemaju namjeru pristajati na nagodbe, bez obzira na presudu. Ističu da će ta banka svakako "postupiti sukladno zakonima i propisima RH, te u svakom pojedinačnom procesu utvrđivati postupanje klijenta i Banke, kao što će i svakoj pojedinoj tužbi, odnosno parnici pristupati individualno, savjesno i pošteno".


Predstavnici udruge Franak ocijenili su pak da su ostvarili konačnu pobjedu te sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke. "Trideset tisuća ih je to već učinilo, a očekujem da do lipnja 2023. bude više od 100 tisuća tužbi", rekao je saborski zastupnik Snage i aktivist udruge Franak Goran Aleksić na konferenciji za novinare. On je siguran da će oni koji krenu u sudski postupak, postupak i dobiti, s obzirom na to da je presuda pravomoćna i obvezujuća za sudove. Dužnike koji kane tužiti banke, a nisu se učlanili u Franak, Aleksić poziva da to učine jer je to "mjesto gdje će dobiti dobar savjet kako tužiti i kako se boriti s bankama". Poručio im je i da ne žure s tužbama jer imaju vremena do 2023. te da pričekaju da Franak "pripremi novi teren". "Očekuje nas vruća jesen, ali i vruća iduća godina, možda i sljedeće dvije-tri, u kojima banke moraju ljudima vratiti 15 milijardi kuna na temelju kolektivne presude iz ‘slučaja franak‘, ali i još možda pet do deset milijardi kuna za nepoštene kamate iz ostalih kredita, ako Vrhovni sud potvrdi ono što kaže pravo EU-a", kaže Aleksić. Predsjednik Upravnog odbora udruge Franak Elvis Sudar ističe da im je najviše pomogao pravni tim, prije svega odvjetnica Nicole Kwiatkowski, koja je postavila temelj tužbe, kao i Ines Bojić, vrhunskom tužbom sudu. "Presuda je u cijelosti u korist potrošača, a hoće li biti mudrosti s jedne i druge strane da se to riješi kroz neke nagodbe ili će se opet prebaciti na leđa potrošača da idu u pojedinačne parnice, još ćemo vidjeti", kazala je Kwiatkowski. Napominje da svaka parnica nosi rizik te da kao odvjetnica nikad neće reći da je nešto "sto posto sigurno", no kako je presuda vrlo dobra podloga da se krene u postupak "koji je vrlo izvjestan da će uspjeti".


Prema riječima osječkog odvjetnika Tomislava Bogdana, jednog od onih koje udruga Franak preporučuje građanima na svojoj listi, presuda je očekivana, pogotovo i s obzirom na tumačenje Ustavnog suda iz 2016., vezano uz kredite u švicarskim francima. Podsjeća i na tendenciju da se odluke gotovo svih sudova tumače u skladu s posebnim statusom korisnika kredita kao potrošača, što je sukladno odlukama Europskog suda i pravnoj stečevini koju smo preuzeli kada smo pristupali EU-u.


- Ovo je golem uspjeh kada je riječ o pravima potrošača. Svi se sada mogu obratiti odvjetnicima. Poanta je da oni koji su digli kredit i nisu ga konvertirali, nemaju više nikakve dvojbe oko uspjeha u sporu. To se odnosi na sve koji su imali kredit u francima, a jedino oni koji su ga konvertirali, a tužili su, ne mogu još biti 100 posto sigurni u uspjeh, iako je i to izgledno. Tu neće biti žurbe jer su oni ipak u jednom dijelu obeštećeni, no za one koji nisu konvertirali kredite, sada će krenuti navala presuda. Ako banke budu išle s tužbom prema Ustavnom sudu, ne predviđam da će to za njih biti povoljno riješeno, jer bi to bilo kontra prijašnje odluke toga suda. Ako tih tužbi i bude, to će biti više pro forme, da ne bude da nisu i to pokušali - kaže Bogdan.


Prema njegovim riječima, oni koji su tužili banke nakon odluke Visokog trgovačkog suda iz lipnja 2018., kada su odvjetnici počeli tužiti zajedno i za kamatu i za razliku tečaja, mogu očekivati da će se to sada ubrzati. Njegova je procjena da će do kraja godine niz tih presuda biti doneseno, u postotku sigurno više nego dosad. Ako pak tek sada podnosite tužbu, Bogdan kaže da će na temelju ove presude ishod biti povoljan, ali treba reći da su sudovi još zagušeni zbog konverzija, pa će prvi stupanj postupka trajati bar godinu dana.

Treba reći i da oni koji do 13. lipnja 2019. nisu tužili banke zbog preplaćenih kamata, na to više nemaju pravo. To je u prosječnom kreditu četvrtina do trećine ukupne preplate, tako da i dalje mogu dobiti natrag čak i do tri četvrtine ukupno preplaćenog iznosa, za razliku u tečaju. Za to sada imaju pravo tužiti sve do lipnja 2023. godine, s tim što to mora biti kredit kod jedne od osam banaka koje su obuhvaćene presudom, i to podignut do 31. prosinca 2008.