Novosti
REVIZIJA PODATAKA O ZAPOSLENOSTI

Kako je nastala razlika od čak 110 tisuća zaposlenih?
Objavljeno 18. rujna, 2019.
Određene kategorije zaposlenih u pravnim osobama nisu bile u obuhvatu DZS-a

Od 16. do 23. rujna u Osječko-baranjskoj županiji provodi se anketa o radnoj snazi. Jedno je to od najdugovječnijih istraživanja koje se provodi u Hrvatskoj, provodi se kontinuirano, odnosno kućanstva se anketiraju neprekidno tijekom cijele godine, a rezultati se obrađuju i objavljuju u tromjesečnoj dinamici na razini Republike Hrvatske te regija.



Dvije metode

- Istraživanjem se mjeri ekonomska aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana. Anketa o radnoj snazi je izvor podataka o aktivnom stanovništvu, zaposlenim i nezaposlenim osobama te neaktivnom stanovništvu prema dobi, spolu, obrazovanju te ostalim demografskim i socioekonomskim obilježjima u Republici Hrvatskoj i jedini izvor međunarodno usporedivih podataka s područja tržišta rada - pojašnjavaju u Sektoru za odnose s korisnicima Državnog zavoda za statistiku. Istraživanje provode ovlašteni anketari DZS-a, predviđeno prosječno trajanje intervjua je 15 minuta, ovisno o broju članova kućanstva. Oni su prethodno, najavnim pismom, obavijestili nasumce odabrana kućanstva, njih četrdeset na području županije. Zanimljivo je da će ta kućanstava biti anketirana CAPI metodom - anketiranje s pomoću prijenosnog računala, gdje ono asistira anketarima prilikom anketiranja. Ostatak kućanstava trebao bi biti anketiran CATI metodom - anketiranje putem telefona koje se obavlja iz telefonskog centra u Zagrebu.


A krajem prošlog tjedna Državni zavod za statistiku predstavio je revidirane podatke o broju zaposlenih, pri čemu je prošireni obuhvat zaposlenih u pravnim osobama pokazao povećanje ukupnog broja zaposlenih, pa je tako krajem srpnja ove godine u Hrvatskoj bilo oko 1,58 milijuna zaposlenih, što je gotovo 110 tisuća zaposlenih više nego prema ranijim podacima ovog zavoda.


Kontinuirana je, naime, razlika između broja ukupno zaposlenih o kojima izvješćuje DZS i broja osiguranika koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), ta se razlika učestalo povećavala te je u srpnju iznosila više od 130 tisuća zaposlenih. Do ove je razlike došlo jer određene kategorije zaposlenih u pravnim osobama nisu bile u obuhvatu podataka statističkog zavoda, a pokazalo se kako ipak imaju znatan utjecaj na ukupan broj zaposlenih. Stoga je DZS proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama i uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima, prema podacima za srpanj riječ je o 96.967 zaposlenih. Oni u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama imaju udio od 7,2 posto. Druga kategorija kojom je proširen obuhvat zaposlenih u pravnim osobama su radnici koji su na temelju radnog odnosa izaslani u inozemstvo (tzv. izaslani radnici), a kojih je u srpnju bilo 10.838, što je u ukupnom broju zaposlenih u pravim osobama udjel od 0,8 posto. Naposljetku, iako pridonose broju zaposlenih tek s 0,1 posto, ovome su pridodani i ostali izostavljeni zaposleni, njih 1750, koji su po šiframa iz JOPPD obrasca uključeni u ostale osnove radnog odnosa.


Revidirani podaci tako pokazuju da je u srpnju ove godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1,58 milijuna zaposlenih, što je povećanje za 12,7 posto u odnosu prema siječnju 2016. godine, a što je razlika od pet postotnih bodova. Naime, zbog nepotpunog obuhvata nerevidirani podaci pokazivali su rast broja zaposlenih za 7,7 posto.
Manjkavosti

Iz Hrvatske gospodarske komore također su komentirali revidirane podatke o zaposlenosti DZS-a. Navode kako su podaci o broju zaposlenih iz administrativnih izvora u Hrvatskoj dosad imali dosta manjkavosti, što je smanjivalo njihovu relevantnost i relevantnost administrativne stope nezaposlenosti u gospodarskoj statistici.

- Revidirani podaci pokazuju znatno više razine zaposlenih u odnosu prema ranije objavljenima, što je utjecalo i na promjenu stope nezaposlenosti koja je sada niža. Tako je broj zaposlenih u prosjeku sedam mjeseci ove godine prema novoj metodologiji viši za 104,4 tisuće, a samo u srpnju za 109,6 tisuća. Stopa nezaposlenosti u prosjeku je sedam mjeseci spuštena za 0,5 postotnih bodova, a u srpnju za 0,4 postotna boda do 6,8 posto. Napredak u praćenju podataka o stanju zaposlenosti vrlo je vrijedan zbog izuzetne važnosti ovoga podatka u gospodarskoj statistici zemlje - smatraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.


Dario Kuštro
RAZLIČITI NAČINI OBRADE PODATAKA
Dobro je, naposljetku, znati kako nije moguće direktno uspoređivati podatke zbog razlike u definiciji zaposlene osobe i osiguranika. HZMO prikuplja podatke o broju osoba koje su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, a DZS prikuplja podatke o broju osoba koje su zaposlene na temelju ugovora o radu, na određeno i neodređeno vrijeme. Razliku čine "kategorije osiguranika poput osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, samostalnih uplatitelja doprinosa, njegovatelja djece i invalida, pomoraca te izaslanih radnika". K tome, DZS prvotno objavljuje privremene podatke o broju zaposlenih za tekuću godinu, a revizijom podataka početkom sljedeće godine budu utvrđena znatnija odstupanja, pri čemu su konačni podaci o broju zaposlenih uglavnom viši.
Broj zaposlenih u prosjeku je sedam mjeseci ove godine prema novoj metodologiji viši za 104,4 tisuće
Možda ste propustili...

KONFERENCIJA "AGAINST HATE - PROTIV MRŽNJE"

Raste govor mržnje među mladima

PREDLAŽU SASTANAK NA KOJEM ĆE IZNIJETI SVOJE ARGUMENTE

Sindikati pozvali premijera na dijalog

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana