Novosti
ANALIZA STANJA

Plaće nisu jedini i najveći problem, zdravstveni sustav trebat će korjenite promjene
Objavljeno 17. rujna, 2019.
U Europskoj komisiji smatraju da bi viša premija osiguranja poboljšala situaciju u zdravstvu

Sindikati u zdravstvu izborili su se u pregovorima s Ministarstvom zdravstva za izmjene kolektivnog ugovora kojima su dobili povećanje plaća.


Vlada i sindikati dogovorili su povećanje dodataka na plaće od tri posto na uvjete rada za sve zaposlenike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju te četiri posto na odgovornost za zdravstvene i nezdravstvene radnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja.

Lista problema

Ovim pregovorima u prvi su plan kao ključan problem hrvatskog zdravstva ponovno došle plaće medicinskog osoblja. No kada konkretno pitate bilo kojeg hrvatskog liječnika koji se odlučio na odlazak u inozemstvo koji su razlozi njegova odlaska svi će vam odgovoriti isto. Nije bio problem plaća, nego odnos i vrednovanje sustava prema njima, prekovremena satnica i uvjeti rada. S druge strane medicinske sestre i tehničari smatraju kako su potplaćeni. Sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Kaja Kalinić naveo je kako tehničko osoblje u bolničkoj kuhinji radi po 28 dana bez slobodnog dana, a za plaće koje su niže od hrvatskog minimalca. No nabrajanje svih problema hrvatskog zdravstva čini se kao vreća bez dna i teško je reći koji su problemi veći od drugih, jer tu je problem dugova, koji se stalno generiraju, dodatno ih povećava preveliki broj skupih i nepotrebnih pretraga, tj. dijagnostičkih postupaka, nepostojanje stručnog i ekonomski educiranog menadžmenta, problematična infrastruktura koja se ponajprije odnosi na stare zgrade, skupe za održavanje, zatim izostanak kvalitetnog vrednovanja rada liječnika odnosno sustava kažnjavanja i nagrađivanja, kroničan nedostatak kadra, prekovremeni sati, slaba opremljenost, liste čekanja, kao i sustav obveznog zdravstvenog osiguranja koje u punom iznosu plaća vrlo mali broj osiguranika.


Prema riječima dr. Renate Čulinović Čaić, predsjednice Hrvatskog liječničkog sindikata, plaće liječnika kreću se od početničke od 5890 kuna do 9500 kuna, koliko ima subspecijalist s 30 godina staža. Radi se o plaćama za 40-satni radni tjedan, bez prekovremenih sati, a plaće su izračunate uz stopu poreza na dohodak od 24 posto i prirez od 10 posto bez ikakvih dodatnih odbitaka - olakšica na djecu.


- Naravno da druge zemlje, pa i Rumunjska, povećavaju plaće u zdravstvu jer su na takav način uspjeli zaustaviti odljev liječnika - upozorava dr. Renata Čulinović Čaić.


Međutim, ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je ustvrdio kako je iz Hrvatske otišlo 600 liječnika, "ali na sreću više od polovine se vratilo". "Vraćaju se jer shvate da ‘nije u šoldima sve‘. Imaju veće plaće, da, ali nije život jednog čovjeka samo zato što će imati više novca", rekao je ministar, koji je priznao kako su prosječne plaće liječnika preniske, ali je istaknuo kako se zauzima za model da se plaće povećaju onima koji rade.


No kako razmišljati o povećanju plaća i svih dodataka te upošljavanju novog kadra kada je ukupan dug bolnica četirima najvećim veledrogerijama krajem prošle godine iznosio 2,2 milijarde kuna, što je u odnosu prema godini prije povećanje za pola milijarde kuna, a od spomenutog iznosa 85 posto je dospjeli dug. Mjesečno se u prosjeku on povećava za 150 milijuna kuna, tvrde u HUP-u.


Ekonomska stručnjakinja, doc. dr. sc. Ana Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci nedavno je postavila pitanje kako se u situaciji ograničenog proračuna odlučuje koje intervencije, usluge, opremu, lijekove, osoblje financirati iz proračuna, a koje ne, i s kojim ishodom. Ministar Kujundžić smatrao je kako je jedno od rješenja povećanje poreza na alkohol, cigarete i kocku, drugi su mišljenja kako prave uštede slijede tek kada se spoje zagrebačke bolnice.
Upravljanje novcem

- Prema visini izdvajanja za zdravstvo po stanovniku, Hrvatska se nalazi pri dnu EU-28. U 2014. godini po stanovniku se izdvojilo ukupno 1100 eura, što je oko 6,7 % BDP-a. Manje u zdravstvo ulažu samo Rumunjska i Latvija, a Njemačka i ostale razvijene zemlje u zdravstvo ulažu čak i četiri puta više - napominje Bobinac.


U izvješću Europske komisije s početka ove godine ističe se i da samo oko trećine osiguranika plaća punu premiju obveznog zdravstvenog osiguranja. Navodi kako to pridonosi akumulaciji duga u zdravstvu, a u EK smatraju da bi viša premija osiguranja poboljšala financijsku situaciju u zdravstvenom sustavu. Međutim, bi li više novca značilo nužno i automatski manje dugove i kvalitetnije ishode?
- Moj kratki odgovor je ne. Nedostatak novca je važan, ali nije jedini problem s kojim se zdravstveni sustav susreće. Drugi važan problem je problem upravljanja novcem kojim se zdravstvo financira. Cilj je dakle sagledati što se sve iz proračuna financira i težiti tome da se financira ono što donosi najviše koristi za populaciju u cjelini. Ako zdravstveni sustav plaća visoke režijske troškove starih, neprimjerenih zgrada, ili plaća skupe terapije koje imaju vrlo malu učinkovitost, ili se dupliraju pretrage ili se pacijentima pogoršava stanje na listama čekanja, onda prostora za napredak u pogledu troškovne učinkovitosti svakako ima. A samim time i za bolje ishode na postojećoj razini potrošnje. Važno je naglasiti da su promišljanje troškovne učinkovitosti ulaganja u zdravstvo procesi koji se ne mogu događati uz rub kreveta pacijenata ili biti osobna odgovornost zdravstvenog radnika. To je u razvijenijim zemljama odgovornost onih koji sustavom, kao cjelinom, upravljaju - zaključuje doc. dr. sc. Bobinac.


Nefreteta Z. Eberhard
premalo
SAMO TREĆINA OSIGURANIKA PLAĆA PUNU PREMIJU
Milan Kujundžić

ministar zdravstva

Otišlo je 600 liječnika, ali srećom više od polovine se vratilo, imamo trend da se liječnici vraćaju u Hrvatsku. Vraćaju se jer shvate da "nije u šoldima sve". Imaju veće plaće, da, ali nije život jednog čovjeka samo zato što će imati više novca.
Masovne tužbe zbog prekovremenih sati
Oko 4000 zdravstvenih radnika, ponajprije liječnika, pokrenulo je tužbe tražeći da im se isplati razlika plaće zbog pogrešno obračunanih prekovremenih sati, jer im nisu obračunavani dodatci na uvjete rada i odgovornost. Tražbine po tim tužbama dosežu dvije milijarde kuna, a dosadašnje presude uglavnom su bile u korist liječnika. Zbog manjka stručnjaka gotovo svi liječnici u Hrvatskoj zapadaju u prekršaj zbog nepropisno visokog broja sati prekovremenog rada. Voditelj kirurgije Opće bolnice Ogulin prije nekoliko dana izjavio je kako bi s dosljednim poštovanjem propisa već za tri vikenda došli do generalnog kolapsa sustava te bi mogli ugasiti hitnu pomoć, a u klinikama više ne bi imao tko preuzimati dežurstva. U dubrovačkoj bolnici još početkom ove godine oglašen je alarm. Zbog manjka tridesetak liječnika i možda čak dvostruko više medicinskih sestara najavljeno je spajanje nekih odjela. Jednako alarmantno je i u primarnoj medicini. Nedostatak liječnika i sve veće potrebe stanovništva, zbog starenja populacije i kroničnih bolesti dovode do povećavanja normativa, pa neki timovi obiteljske medicine imaju i više od maksimalnih 2250 pacijenata.
TREND ODLASKA
Plaće medicinskih sestara razlikuju se ovisno o tome u kakvoj ustanovi rade. "Plaće idu od 3500 do 7000 kuna, odnosno 8000 kuna bez prekovremenih sati, s time da ove najveće iznose primaju starije kolegice za najzahtjevnije poslove na jedinicama intenzivne njege, anesteziji, kirurgijama i slično", kaže Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. U lipnju Prašnjak je navela da u ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaje 12.000 sestara, u inozemstvo ih je otišlo 1180, a više od 2000 sestara dalo je svoj zahtjev za odlazak. "Nas će tržište Njemačke i Europe progutati, a mi nismo poduzeli nikakve korake da se zaustavi nemili trend odlaska u inozemstvo i da se našim sestrama da nekakvo malo svjetlo na kraju tamnoga tunela u kojem se mi sada nalazimo", kazala je Prašnjak.
Možda ste propustili...

NA ATLANTIKU UOČENA SPLAV

Apel Francuskoj za nastavak potrage

NAČELNIK OPĆINE ČEMINAC O OPTUŽBAMA

Pinjuh: Istragu obustavite, to je sve "magla"

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

WEINBERGER PAVLOVIĆ VRIJEĐANA PO NACIONALNOJ I RODNOJ OSNOVI

Hrvatica koja živi u Beogradu zatražila zaštitu od policije

2

DOK JE IZLAZIO IZ AUTOMOBILA

Hrvoje Petrač napadnut i teško ozlijeđen, policija sumnja na počinitelja?

3

NAKON 16 DANA POTRAGE ZA POSADOM I KAPETANOM BRODA BOURBON RHODE

Obitelj kapetana Miškića ne odustaje od potrage, zahvalna svima koji su pomogli