Novosti
REKORDAN BROJ TEHNOLOŠKIH VIŠKOVA

“Ne upisujte razrednu nastavu i hrvatski jezik - posla nema”
Objavljeno 16. rujna, 2019.
Škole vape za učiteljima matematike i fizike, geografije, glazbenog i jezika

U sjeni kurikularne reforme, koja je s početkom nove nastavne godine ušla u sve škole, ostao je gorući problem ne samo prosvjete nego društva u cjelini - učenika je sve manje, gase se male škole, sve više učitelja ostaje bez posla. Imamo gotovo 45.000 učenika manje nego prije šest godina - najviše su ih izgubile Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.

 
Ove godine 137 hrvatskih škola nije upisalo ni jednog prvašića. U 14 ih je odbijen zahtjev za ustrojavanjem razreda s manjim brojem učenika. Čak 12 područnih škola od ponedjeljka je stavilo ključ u bravu - jedna od njih je u Brodskoj županiji. A jednako toliko škola u Vukovarsko-srijemskoj nije upisalo ni jednog prvašića. Ova županija novu školsku godinu dočekala je tako s rekordnim brojem tehnoloških viškova, najviše u cijeloj Hrvatskoj - zbog manjka djece čak 32 učitelja ostala su bez posla u svojim školama, a 39 ih je završilo s nepunom satnicom! Koliko će ih od toga broja biti zbrinuto, ne zna se. "Stanje je alarmantno", upozoravaju nas u osječkom Sindikatu hrvatskih učitelja, čiji predstavnici sjede u Povjerenstvu za zbrinjavanje tehnoloških viškova pri Uredu državne uprave.To povjerenstvo zbrinjava učitelje s ugovorima na neodređeno, bez obzira na satnicu kakvu imaju. U procesu bodovanja gledaju se godine staža, starosti, broj uzdržavanih osoba...

- Usporedbe radi, u 2017. godini u pet slavonskih županija iskazanih tehnoloških viškova bilo je ukupno 24, od čega je troje učitelja ostalo nezbrinuto. U 2018. godini 23 učitelja bila su tehnološki višak, a samo jednoga nismo uspjeli zbrinuti. Ove godine samo u Vukovarsko-srijemskoj iskazana su čak 32 tehnološka viška - većina učitelji razredne nastave, njih je 12. Tu su i učitelji hrvatskog jezika, prirode, biologije, kemije, tjelesnog... Mnogi su od njih potpisivali ugovore na četiri sata, izgubili su te sate i sada su višak. Neke smo uspjeli zbrinuti, ali bojimo se da će to ove godine biti nemoguće za sve - upozorava voditelj područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja u Osijeku Aleksandar Lukadinović. Prema prijavljenim potrebama koje su dostavili ravnatelji do 30. lipnja, bilo je samo pet potreba za učitelje razredne nastave. Od toga jedna zamjena.

- Stigle su, međutim, i prijave škola na početku školske godine, ali uglavnom zamjene za rodiljni. Tako da smo naknadno uspjeli još tri učiteljice zbrinuti na određeno vrijeme. No to znači da te učiteljice s ugovora na neodređeno sada prelaze na određeno. I te učiteljice nama će se nakon isteka ugovora vratiti na listu zbrinjavanja, ali s brojem bodova uvećanim za godinu staža. Vodimo brigu o svima, ali njih, nažalost, nismo uspjeli zbrinuti za stalno - kaže Lukadinović.

Povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja Osječko-baranjske županije Andrea Dorić dodaje da im je u ovoj slavonskoj županiji prijavljeno 13 tehnoloških viškova, i sve su ih uspjeli zbrinuti u drugim školama. No onih koji su izgubili satnicu je čak 60.

- Najveći problem s nepunom satnicom je u školama u Baranji, oko Dalja i Erduta, odakle ljudi odlaze jer nemaju egzistenciju. Većina su nastavnici hrvatskog jezika. Jer riječ je o jednom od predmeta s najvećom satnicom, i čim ostanete bez jednog razreda, to se znatno osjeti. Dakle, taj učitelj automatski ostaje bez četiri sata nastave. Bila je jedna potreba za hrvatski, gdje smo zbrinuli tehnološki višak, a sve ostalo je nezbrinuto za taj predmet - kaže Dorić. Ističe da zato nije rijetkost da mnogi učitelji rade u nekoliko škola u različitim selima i gradovima kako bi zaradili svoju plaću. Ni sami ne znaju koliko kilometara dnevno prevale putujući na posao. Izbora nemaju.

 
- U našoj školi, konkretno, kolega koji predaje vjeronauk ostao je bez nastave, ali zbrinut je u Batini, i to mu je peta škola u kojoj predaje. Znači, putuje u pet različitih mjesta da bi imao punu satnicu - kaže Dorić.

Predstavnici sindikata zaključuju - uz učitelje razredne nastave i nastavnike hrvatskog jezika, najteže im je zbrinuti likovnjake. No za nastavnicima glazbene kulture vlada velika potražnja, a nemaju koga poslati. Zato mladima koji žele raditi u prosvjeti poručuju: “Ne upisujte razrednu nastavu i hrvatski jezik, posla nema! Škole vape za nastavnicima matematike i fizike u kombinaciji, geografije i povijesti, glazbene kulture, stranih jezika.”

Jasenka Pejaković
MIJENJATI DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD
Sindikati zazivaju izmjenu Državnog pedagoškog standarda donesenog 1994. godine i omogućavanje ustrojavanja razreda s manjim brojem učenika u odjelu. Smatraju, bio bi to velik korak prema rješavanju problema s tehnološkim i organizacijskim viškovima. “Mi u 2019. godini radimo prema nečemu što je doneseno prije 25 godina i do sada se nije mijenjalo. Ovaj standard predviđa najmanje 18 i do 30 učenika u razredu. To nisu realna očekivanja s obzirom na vremena u kojima živimo danas”, kaže voditelj područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja u Osijeku Aleksandar Lukadinović. Odgoda predaje prijedloga za izradu nove mreže škola, smatra, također bi puno značila. “Strategije se ne bi trebalo pridržavati striktno. Pričekajmo 2022. godinu. Do tada će dosta učitelja otići u mirovinu. A našim granskim kolektivnim ugovorom učitelji koji ostanu upitni bit će premješteni na radna mjesta na kojima se pokaže potreba. U suprotnom, sigurno će se mnoge škole zatvoriti, pogotovo područne. U Brodskoj je već krenulo, a da ne govorimo što bi bilo u Vukovarsko-srijemskoj i Baranji”, ističe Lukadinović.
BROJNI UČITELJI ČEKAJU SVOJ “DAN D”
Povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja Osječko-baranjske županije Andrea Dorić, upozorava: “Smanjuju se razredi, učitelji odlaze u mirovinu, a nema novih zapošljavanja.” Objašnjava i tvrdnje kako se broj učitelja u školama ipak nije značajno smanjio. “Možda imamo isti broj učitelja, ali koliko je od njih iskazano tehnološkim viškom i nisu zbirnuti? Takvi učitelji u sustavu postoje, ali “virtualno”, kao i svi učitelji s nepunom satnicom. Oni su na listi i čekaju svoj dan D. Brojni učitelji rade šest sati, i takvu plaću imaju, a nekad su imali 40 sati. Zato što je djece u razredima sve manje. Dakle, takav se učitelj broji kao jedan učitelj, ali nema normu, ni plaću. To nisu ljudi koji su ostali na svom punom radnom vremenu, nego su pali na trećinu satnice i plaće”​, pojašnjava sndikalna povjerenica Andrea Dorić.
32

učitelja u Vukovarsko-srijemskoj županiji proglašena tehnološkim viškom
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana