SLATINA - Župi svetog Josipa Slatina u prigodi obilježavanja 100 godina rada u službi Crkve i župne zajednice dodijeljena je Zlatna plaketa Grada.

Slatina ove godine obilježava pet velikih obljetnica, ali najvećem broju Slatinčana zasigurno je najvažnija stota obljetnica utemeljenja Župe. Nastala je zajedništvom duhovnih pastira i vjernika na temeljima prve srednjovjekovne katoličke župe. U obrazloženju nagrade ističe se kako je Župa svjedočila povijesnim razdobljima razvoja i napretka, teškom životu i raseljavanjima, ratnim tugama i poratnim neimaštinama, ali i o oporavku, pa je ponovo uspostavljena na temeljima stoljetne vjere malog čovjeka.

Crkva sv. Josipa svojom veličinom, opremljenošću i ljepotom, brojnošću župljana i predanošću župnika jačanju vjere čini duhovno središte grada i okolice, koje treba sačuvati za buduće naraštaje.

Prema riječima župnika, vlč. Dragana Hrgića, koji je uime Župe primio plaketu, dodjela priznanja, kako osobnih tako i onih namijenjenih ustanovama, dobitnicima je poziv da budu zahvalni za ono što imaju, ali i poziv na odgovornost, da se ne boje i dalje davati sebe i utkivati sebe u ono što čine, i nastave graditi mozaik lijepog i ljepšeg svijeta, punog svjetla, ljubavi i dobrote u gradu gdje svi zajedno žive i gdje su svi upućeni jedni na druge.

– U sto godina Župe svetoga Josipa utkano je mnogo patnje, boli i suza, ali i ljubavi, radosti i veselja. U tih sto godina utkane su godine i životi ljudi, župnika i njihovih suradnika koji su prije mene djelovali na ovim prostorima. Čuli smo kako je mnogo projekata u tijeku u našem gradu, županiji, a onda i u domovini. Svaki od tih ljudi, svi oni, zaustavljali su se pred najvećim i najljepšim projektom Božje ljubavi, a to je čovjek, i nastojali čovjeku služiti kroz ovih sto godina, dijeliti s njime i bolesti i zdravlje, i radosti i tjeskobe, i nadanja, i sve ono čime je slatinski čovjek bio pogođen minulih sto godina – rekao je župnik Hrgić.

Župa i župna crkva posvećena Svima svetima prvi se put spominju u jednom dokumentu iz 1305. godine, a to znači da su i grad i župa postojali i mnogo prije. Župa i crkva u Slatini spominju se također u darovnici zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića, a nalaze se i u najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije, iz 1334. Bila je najveća od tadašnjih 19 župa u sastavu Arhiđakonata Vaška kao središtu crkveno-upravnoga područja Zagrebačke biskupije u županiji Novaki. Nakon odlaska Osmanlija, krajem 17. stoljeća, počelo je vraćanje stanovništva na vjeru predaka.

Slatina je u 19. stoljeću pripadala sladojevačkoj Župi sv. Barbare. Odbor za gradnju župne crkve u Slatini djelovao je punih 30 godina prije nego što je položen temeljni kamen buduće crkve 1911. godine. Novoizgrađenu crkvu blagoslovio je zagrebački nadbiskup Antun Bauer 6. srpnja 1913., a Slatina nakon raznih prijepora ponovno dobiva svoju župu 15. listopada 1919. Na inicijativu župnika Julija Bürgera, 1937. iz Rijeke u Slatinu dolaze časne sestre Presveta Srca Isusova, koje tu i danas uspješno djeluju. Župnici u slatinskoj Župi sv. Josipa bili su Stjepan Lesni, Bogoljub Strižić, Julije Bürger i Atanazije Mato Šparožić, zatim svećenici franjevci koji su djelovali u vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata te župnici Stjepan Mičević, Franjo Udovičić i Vladimir Škrinajrić. Od 2014. župnik je Dragan Hrgić. P. Žarković