Novosti
TRGOVAČKA DRUŠTVA TVRDE DA SE SEKTOR URUŠAVA:

Zbog modela paušalnih obrta, IT tvrtke postale su inkubatori talenata za stranu konkurenciju
Objavljeno 14. rujna, 2019.
Traže izjednačavanje prava i obveza radnika u trgovačkim društvima i obrtnika paušalaca

IT industrija u Hrvatskoj desetljećima bilježi stalan rast. Samo su prošle godine hrvatske softverske tvrtke koje čine jedan segment ovoga sektora (i to bez obrta i nekih od srodnih djelatnosti) zabilježile rast izvoza od oko milijardu kuna, uz prihod od 12 milijardi i dvije tisuće novootvorenih radnih mjesta. I u Osječko-baranjskoj županiji otvara se sve više tvrtki, posla je sve više, veća je zarada i izvoz. Unatoč takvim rezultatima, a zbog loše početne pozicije, još uvijek smo tek negdje na oko 50 % prosjeka IT-a u zemljama Europske unije. Premda se donedavno činilo da smo na dobrom putu da se bar priključimo eliti, najnoviji događaji prijete zaustavljanju trenda rasta i urušavanju cijelog sektora! Ozbiljno na to upozoravaju vlasnici IT tvrtki iz Slavonije koji muku muče s pronalaženjem radnika. Problema koji ih guše je više. Uz katastrofalne demografske trendove, manjak i odljev radne snage, krucijalni je visoka opterećenost rada porezima i doprinosima, a s tim u vezi i poplava paušalaca u IT-u. Kažu, "javna je tajna da sve veći broj IT stručnjaka otvara vlastite obrte, ne zbog želje za izazovima poduzetništva, nego zbog izuzetno povoljnog poreznog tretmana." Problem je u golemoj razlici u oporezivanju radnika u trgovačkim društvima i paušalnim obrtima. A sve je eksaliralo nakon što je s početkom prošle godine prag za oporezivanje paušalaca podignut na čak 300.000 kuna.

Neravnopravnost
- Činjenica da trgovačko društvo mora isplatiti i više od 10 puta veće iznose na ime poreza i doprinosa za iste visine netoplaća motivira sve veći broj zaposlenih u trgovačkim društvima u IT sektoru na otkazivanje radnog odnosa i prelazak u obrtničke vode. Za ukupan trošak mjesečne plaće od maksimalnih 25.000 kuna paušalac može isplatiti neto veći od 23.000 kuna, a "običnom" radniku, ovisno o olakšicama, ostaje samo oko 13.500 kuna. Razlike su značajne i za manje iznose pa se za trošak plaće od 20.000 kuna u paušalnom obrtu dobije oko 18.000 kuna neto, a tvrtka može isplatiti samo 11.000 kuna. Smatramo kako nije potrebno komentirati "prednosti" koje kroz visoke uplate u mirovinski i zdravstveni sustav stječu radnici u trgovačkim društvima, a imajući u vidu sadašnje stanje i realnu perspektivu tih sustava. Osoba koja dobiva 10.000 kuna više svaki mjesec lako će pronaći način da se osigura za mirnu starost. A zbog ovakvih razlika tvrtke gube vrijedne resurse, vrijeme uloženo u njihovu edukaciju i stavljene su u potpuno neravnopravan tržišni položaj - pojašnjavaju vlasnici i voditelji IT tvrtki. Napominju, problema sa stranom konkurencijom već odavno imaju.

- Za primjer, u usporedbi s kolegama u Republici Irskoj za isti netoiznos njihove minimalne plaće od oko 1650 eura hrvatski poslodavac mora isplatiti čak 1000 eura više na ime poreza i doprinosa. Te su razlike još veće u državama koje su nam izravni konkurenti na globalnom tržištu, poput Rusije, Ukrajine, Rumunjske - objašnjavaju.

Problema s poticanjem malih obrta nemaju. Traže ravnopravnost.

- Svima nam je jasna intencija poticanja malih obrta koji se muče s pokretanjem vlastitog posla i nitko nema ništa protiv toga. Problem nastaje kad netko s primanjima dvostruko, trostruko ili četverostruko višima od hrvatskog prosjeka ostane izuzet od plaćanja uobičajenih poreza i doprinosa dok svi ostali nose teret vrlo velikih davanja, čak i kad zarađuju znatno manje. Nažalost, ovakvo stanje nije održivo i od ključne je važnosti urediti pravila što prije - ističe naš sugovornik.

Napominje, nisu samo oni zakinuti, isto vrijedi i za odvjetnike, arhitekte, veterinare, revizore, tumače, prevoditelje, književnike, znanstvenike i ostale koji djelatnost obavljaju prema posebnim propisima. I oni mogu samo sanjati uvjete kakve imaju obrtnici paušalci.

Tvrdnji da sve više IT-ovaca otvara vlastite obrte zbog izuzetno povoljnog poreznog tretmana sigurno u prilog idu podatci koje nam je dostavila Porezna uprava. A kažu: na kraju 2017. u RH obrta u računalnim i informacijskim djelatnostima bilo je 1271, da bi se na kraju 2018. broj gotovo udvostručio i povećao na 2303 (a samo do 21. kolovoza 2019. na čak 3048)! To se preslikava i na Osječko-baranjsku županiju, koja je na kraju 2017. imala 92 takva obrta, a na kraju prošle godine čak 170! Istaknimo, s početkom prošle godine prag za paušalno oporezivanje podignut je s 230.000 na 300.000 kuna. I tu je, ističu, ključ. Nastavi li se ovaj rast IT obrta, a sigurno hoće, sektor se urušava. No tu nije kraj problemima.

Nezakonitost
- U velikom broju scenarija tvrtke i novoosnovani obrti nastavljaju surađivati kao i prije prekida, čineći na taj način prekršaj u smislu prikrivanja radnog odnosa. Nemamo saznanja sankcioniraju li se i kako ovakvi prekršaji, pa to ne usporava odljev radnika. Sva eventualna ograničenja postotka prihoda ostvarenog s jednim partnerom, a koja su na snazi u nekim zemljama, daju se jednostavno izbjeći. Čak i kad se ne radi o izravnom kršenju propisa, strani klijenti umjesto angažiranja domaćih trgovačkih društava biraju suradnju s jednim ili više paušalnih obrta koji kroz ovako neravnopravan porezni model postaju znatno konkurentniji od "običnih" tvrtki. Dok domaće tvrtke svjesnim ulaskom u aranžmane s prikrivanjem prave prirode poslovnog odnosa riskiraju kazne, stranim je tvrtkama na ovaj način omogućeno da jednostavno pregaze hrvatsku konkurenciju - upozoravaju. Donedavno su se ovakvi poslovi sklapali usmenom predajom, no sada ih se sve češće može vidjeti i u javnosti.

- Smatram da je model paušalnih obrta zapravo izvrsna ideja zbog manje birokracije i manjih tereta. Primijenjen na cijeli sektor, Hrvatsku bi načinio globalno relevantnim IT središtem. Nažalost, unatoč dobrim namjerama, zbog neravnopravnosti u načinu primjene dogodilo se upravo suprotno. Hrvatske IT tvrtke postale su inkubatori talenata za strano tržište. Zapošljavaju mlade i neiskusne kadrove, educiraju ih i nakon nekog vremena prisiljeni su ih prepustiti strancima. Donedavno se to događalo kroz odljev radne snage u inozemstvo, a sada sve češće kroz osnivanje obrta i izravnu suradnju sa stranim partnerima koji ih plaćaju i do gotovo dva puta manje za iste iznose netoplaća. Nisu hrvatski poslodavci ništa pohlepniji od strane konkurencije, nego su u znatno težem položaju od njih. Paradoksalno je da država na ovaj način zapravo neizravno potiče stranu konkurenciju i stavlja vlastite porezne obveznike u podređen položaj - napominju.

- Zato apeliramo na izjednačavanje prava i obveza za radnike u trgovačkim društvima i obrtnike paušalce. Smatramo da rješenje nije u pojačanim inspekcijskim nadzorima ili izuzetcima za bilo koju kategoriju, nego samo u potpunoj ravnopravnosti i jasno definiranim pravilima poslovanja. U suprotnom, prijeti nam usitnjavanje cijelog sektora s posljedičnim smanjivanjem uplata u državni proračun te izostanak aktivnosti razvoja i istraživanja, što će za posljedicu imati potpuno zaostajanje hrvatske IT industrije za inozemnom konkurencijom - zaključuju naši sugovornici.

Jasenka Pejaković
POVEĆANJA PLAĆE BEZ TROŠKOVA
“IT tvrtke troše znatne resurse na edukaciju novih zaposlenika. Nakon što se oni donekle osamostale u stručnom smislu, obično dolazi trenutak u kojemu zaposlenik ili sama tvrtka u svrhu lakšeg povećanja plaće bez dodatnih troškova predlažu raskidanje radnog i zasnivanje partnerskog odnosa. U tom trenutku bivši zaposlenik osniva paušalni obrt i nastavlja s obavljanjem istih poslova za poslodavca, s tim da mu za obavljeni rad izdaje račune. Usput obično dobije i poticaj za samozapošljavanje reda veličine od oko 50.000 kuna. Postoje i ekstremniji slučajevi gdje se odmah ide na suradnju tvrtke i paušalnog obrta, posebno ako je paušalac iskusniji stručnjak. Još zanimljiviju varijantu ovog modela koriste tvrtke koje ne raskidaju radni odnos sa zaposlenicima, no imaju dogovor da oni paralelno otvore obrte i istovremeno postanu i zaposlenici i poslovni partneri”, upozoravaju naši sugovornici iz IT tvrtki.
GUBITCI
“Ako se ništa hitno ne promijeni, srednje i velike izvozno orijentirane tvrtke bit će prisiljene aktivirati opciju premještanja poslovanja u inozemstvo i korištenja iste strategije zapošljavanja koju sada koristi strana konkurencija. U tom će slučaju država ostati bez stotina milijuna kuna po osnovi poreza na dobit i rad, a dok to shvati, šteta će već biti učinjena. Jer čemu plaćati visoke poreze, boriti se s birokracijom, riskirati kazne, graditi IT parkove i investirati u budućnost kad nećemo moći zadržati ljude koji bi trebali biti nositelji razvoja?” pitaju se u IT tvrtkama.
PAUŠALAC: ZARAĐUJEM TRIPUT VIŠE
Razvojni inženjer s gotovo petnaestogodišnjim iskustvom, nakon desetak godina rada u dvije jake strane IT tvrtke s podružnicama u Hrvatskoj, odlučio je prijeći u obrtničke vode. Kaže: “Mjesečno zarađujem bar tri puta više.” A na to se odlučio upravo otkako je limit za paušalce povećan najprije na 230.000 kuna, a zatim i na 300.000 kuna. “Otkako radim, radim za strance. Kad sam bio dio tih velikih tvrtki, uvijek sam radio za Amerikance ili Nijemce, a fakture je radila hrvatska tvrtka koja mi je isplaćivala plaću. Shvatio sam s vremenom da tvrtka u kojoj sjedim ne radi za mene ništa osim što mi pronalazi projekte. Odlučio sam sam potražiti sebi klijenta. Jer što će mi tvrtka između koja će uzeti profit, ako sav novac mogu dobiti ja. U to vrijeme rasle su i satnice, jer radi se za američke klijente”, otkriva nam anonimno IT paušalac čiji su podatci poznati redakciji. Kaže, sada je puno više i novca i posla. “IT sektor je postao ludilo. Više nije bitno jesi li magistar, inženjer ili imaš srednju školu. Samo dođi, uči, radi. I više nema smisla raditi za hrvatsku tvrtku. Jer naše tvrtke uglavnom nemaju svoj produkt. Najvažniju ulogu u svemu ima jedna strana virtualna agencija koja zapošljava tisuće IT-ovaca iz cijelog svijeta, ali u koju nije lako upasti. Traže najbolje. Oni mi nađu projekt, klijenta, spoje me s njim. Sam određujem satnicu. Kreću se od 20 do 50, ali i više od 100 dolara. Što se tiče mirovine, za to se s obzirom na prihode uopće ne brinem”, otkriva IT paušalac.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana