Kurikularna reforma ušla je u sve škole u Hrvatskoj. No ponovio se prošlogodišnji scenarij - prvog dana nastave dijelu učenika nisu stigli svi udžbenici, tableti stižu tek krajem prvog polugodišta, nema ni laptopa za učitelje. Roditelji nisu mogli do informacija u tjednu uoči početka nastave - jer mrežne stranice škola uglavnom nisu radile. Udžbenici su napokon većini učenika stigli, no nekima su se raspali nakon prve upotrebe. Uvijek je burno u resoru ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak. Zato smo s ministricom odlučili razgovarati o svemu navedenom, ali i drugim važnim i aktualnim pitanjima u resoru, poput povećanja plaća prosvjetarima, o pomoćnicima u nastavi, lažnim učiteljima, a otkrila nam je i što misli o tome treba li u Osijeku pokrenuti fakultet matematike i računarstva.

Znamo kako uvijek ističete da je uloga učitelja najvažnija i da će se i bez opreme znati snaći u provođenju reforme. No je li se sve to ipak moglo izbjeći, da se ranije krenulo u planiranje i realizaciju tako specifične i kompleksne nabave, time i neizbježna improvizacija učitelja, u krajnjoj liniji, i odgodom frontalne provedbe reforme?


- Kurikularna reforma u sve je škole ušla organizirano i prema planu. Učitelji, nastavnici, suradnici i ravnatelji polazili su edukacije od listopada prošle godine, i to u virtualnim učionicama, kroz koje je prošlo više od 39.000 sudionika, i u četiri velike grupe edukacija uživo. Samo u jednoj od tih grupa u lipnju i srpnju održano je 838 radionica diljem Hrvatske i u njima je sudjelovalo više od 29.000 sudionika, i rezultati evaluacije su vrlo dobri te javno dostupni na mrežnim stranicama Škole za život. Osobno sam dva puta obišla Hrvatsku, prvi put u proljeće, a drugi put krajem kolovoza, i susrela se svaki put s gotovo svim ravnateljima više od 1300 škola i iznosila planove, upute i odgovarala na pitanja. Sve škole dobile su sredstva za opremanje kabineta, za koje su izdvojena 43 milijuna kuna iz državnog proračuna, za lektire 5,2 milijuna kuna te sredstva za informatičku opremu. Jedan ravnatelj iz škole blizu Osijeka naglasio je da je sada prvi put dobio sredstva za opremu kabineta te da je svoju staru opremu iz kabineta za fiziku darovao muzeju u Osijeku, koji je to s veseljem uzeo. Prvog dana škole 97 % škola imalo je sve udžbenike ili im je nedostajalo samo nekoliko naslova. Samo oko 3 % škola dobilo je manje od polovine udžbenika ili je ostalo bez udžbenika. Razloge treba potražiti u školama, ali, prema našim informacijama, uglavnom se radi o odabiru dobavljača koji je zakazao, a ponegdje je bilo i pogrešaka škola u naručivanju.

- Što se tiče nabave osobne opreme za učenike i učitelje, jasno je bilo komunicirao kada će stići, ali i da su stotine milijuna kuna osigurane iz europskih fondova, i tako je rasterećen kućni budžet, ali i državni proračun. Javna nabava se pokreće kad su osigurana sredstva, odnosno donesen državni proračun, i traje oko godinu dana do isporuke, jer su takve procedure prema Zakonu o javnoj nabavi, i na isti se način kupuju tableti kao što se i grade prilazne ceste Pelješkom mostu. Očekujemo da isporuke računala za učitelje, njih više od 26.000, počnu već ovoga mjeseca. Dakle, sve je pomno planirano, a procedure koje propisuju europski fondovi i zakon moraju se slijediti.

- U eksperimentalnoj fazi u 74 škole sve se pratilo i evaluiralo. Rezultati evaluacija su vrlo dobri. Spomenut ću samo da je 82 % roditelja djece koja su bila u eksperimentalnom programu iskazalo zadovoljstvo što su im djeca polazila Školu za život. Napominjem da su na upitnik odgovorili gotovo svi roditelji, njih više od 7500! Vrlo dobre su evaluacije i sa strane učitelja, učenika, ali i stranih evaluatora. Ovo je ogroman sustav, u kojem je sada više od 464.000 učenika, 68.000 zaposlenih u 2600 škola i ustanova, te će uvijek biti pitanja i problema, ali dugoočekivana reforma je krenula i sada sve treba sustavno pratiti i unaprjeđivati, jer tu nema rezultata preko noći. Nije to utrka na kratke staze, nego maraton! Predugo se čekalo s promjenama, a sada mnogi koji nisu ništa napravili ili nisu dovoljno napravili kritiziraju bez argumenata ili na temelju površnog pregleda.

I, jesu li konačno svoj djeci stigli svi udžbenici?


- Kao što sam rekla, 97 % škola prvog je dana imalo udžbenike, a preostale škole imaju specifične probleme i ugovore s dobavljačima pa će to morati riješiti same.

Nekim učenicima, poput osječkih prvašića, stigli su svi udžbenici na vrijeme. Ali neki su se od njih već nakon prvog dana upotrebe raspali. Riječ je o radnom udžbeniku hrvatskog jezika nakladnika Alfa, drugom najbiranijem nakladniku reformskih udžbenika. Kažu da se ljepilo nije stiglo osušiti, iz tiskare su prerano dostavljeni nakladniku, koji ih je proslijedio školama... Kako to komentirate? Tko je kriv - tiskara, nakladnik, rokovi...? Postoje li nekakvi penali?


- Nakladnik će morati zamijeniti te udžbenike o svojem trošku. Udžbenici moraju biti konzistentni i postojani više godina, to traži pravilnik.

U kojoj je fazi isporuka udžbenika i radnih bilježnica siromašnim učenicima? Je li i tu moguće kašnjenje, kao prošle godine, kada udžbenici nisu stigli gotovo do kraja rujna?


- Sve je prema planu. U osnovnoj školi svi ionako sada dobivaju sve besplatne udžbenike. Centri za socijalnu skrb upisuju podatke o primateljima zajamčene minimalne naknade, a Ministarstvo sredstva dodjeljuje školama. Za osnovne škole učitelji će u dogovoru s roditeljima dogovoriti koje će druge obrazovne materijale (radne bilježnice) nabaviti, a što se učenika srednjih škola tiče, škola nabavlja udžbenike za te učenike. O toj temi također je bilo razgovora na skupovima s ravnateljima krajem kolovoza, kojima je objašnjen postupak.

Kada je riječ o reformi, je li se od čega na temelju lanjskih iskustava i evaluacija odustalo? Čime ste do sada najzadovoljniji?


- Na temelju evaluacija eksperimentalnog programa bitno su se unaprijedile edukacije za nastavnike, posebno se radilo na temama koje su nastavnici izdvojili kao kritične (vrednovanje učenika, rješavanje problema, konkretni primjeri iz nastavne prakse). Nadalje, procijenjeno je da u nižim razredima osnovne škole nije nužan princip jedan učenik - jedan tablet jer moramo staviti naglasak na razvoj fine motorike, odnosno pisanja i crtanja rukom na papiru. Učenici su najzadovoljniji novim pristupom nastavi, koja se više ne temelji na predavanju i učenju napamet ili prepričavanju, nego se više radi na rješavanju problema, istraživanju, suradničkom učenju i radu s pomoću tehnologije. Ova promjena stavlja velik naglasak na aktivnost učenika.

Učitelji su se nakon početne nesigurnosti polako navikavali na nov način rada i veću autonomiju, a ravnatelji su posebno zadovoljni što mogu organizirati nastavnu godinu po volji, na način da se predmeti izvode blokovski, postoje projektni tjedni i više suradnje među učiteljima. Dobrim se pokazalo i formativno vrednovanje, koje učenicima daje puno više povratnih informacija o njihovu učenju i kako ga unaprijediti.

Koliko je važna uloga roditelja u Školi za život? Mnogi su roditelji potpuno neupućeni, a odgovore često ne mogu dobiti ni od učitelja i ravnatelja u školi. Prema svemu sudeći, ne bi bilo zgorega izraditi svojevrstan vodič o Školi za život za roditelje, ili makar brošuru...?


- Dogovoreno je na sastancima s ravnateljima da se na prvim roditeljskim sastancima u školama roditeljima daju detaljne informacije i ravnatelji su dobili i tri dokumenta s odgovorima na često postavljana pitanja te i temeljnu prezentaciju koju mogu iskoristiti na sastancima. Tu komunikaciju treba držati otvorenom cijele godine. Informacije su svima dostupne na web-stranicama www.skolazazivot.hr. U sklopu projekta CKR, financiranog iz ESF-a, izrađuju se i promotivni materijali dostupni u medijima, a to će se i nastaviti.

Bliži se rok za završetak pregovora oko povećanja plaća zaposlenicima u sustavu odgoja i obrazovanja. U kojem smjeru ide vrednovanje koeficijenata složenosti poslova? Kako bi utjecalo na reformu da do povećanja plaća ne dođe?


- Učitelji i nastavnici ključni su za kvalitetnu školu. Nažalost, njihovi koeficijenti zaostaju za onima u usporedivim javnim službama za najmanje 6 %, a njihova složenost poslova dodatno se povećava uvođenjem kurikularne reforme u sve škole. Idućeg tjedna, u utorak, dogovoreni je sastanak predstavnika Vlade i sindikata na kojem će se iznijeti prijedlozi koji će uzeti u obzir navedene činjenice.

Ulaze li u to povećanje plaća i pomoćnici u nastavi? Mnogi učenici s teškoćama u razvoju ostali su bez pomoćnika, bez obzira na to što se broj odobrenih pomoćnika znatno povećao posljednjih godina. Imamo li sve više djece s teškoćama u razvoju ili dio roditelja možda zlorabi tu mogućnost, zbog čega djeca u stvarnoj potrebi ostaju zakinuta? Jedan asistent na tri djeteta, hoće li se to promijeniti?


- Pomoćnici u nastavi zapošljavaju se prema potrebi i u nepunom radnom vremenu. Njihove su obaveze i prava prvi put definirani Pravilnikom o pomoćnicima u nastavi, koji je donesen prošle godine. Tako se traži da pomoćnik ima srednju stručnu spremu i prikladnu dodatnu edukaciju, a njihova cijena rada je također definirana, kao i ostala prava. Njihova primanja ne ovise o koeficijentima, ali su porasla u odnosu prema prošloj godini, a i status im je uređeniji. Ove godine odobreno je više od 4000 pomoćnika, i to je tisuću više nego prošle godine i četiri puta više nego prije pet godina, a prije deset godina bilo ih je 20 puta manje (samo 200-tinjak). Stoga sam od stručnjaka zatražila analizu koja treba odgovoriti na pitanje zašto se ovo događa. Naime, ako se učeniku kojemu to nije nužno dodijeli pomoćnik, njemu to može i štetiti u prilagodbi i razvoju samostalnosti. Zato sam imenovala i stručno povjerenstvo, sastavljeno od vrhunskih eksperata s ERF-a, liječnika i ostalih potrebnih struka, koje razmatra žalbe i koje će dati i upute povjerenstvima na razini škola i osnivača kako pristupiti zahtjevima tako da učenici kojima je to potrebno dobiju primjerenu pomoć, ali ne da se ograničava uključivanje i razvoj samostalnosti učenika kojima pomoćnik nije nužan. S druge strane, treba uzeti u obzir da mi zahtjeve za pomoćnike za istog učenika dobivamo i od osnivača i od udruga, tako da to oduzima dosta vremena u provjeri. Nažalost, dodatni zahtjevi još stižu iako su rokovi prošli za većinu kategorija zahtjeva.

Stišala se bura oko lažnih učitelja, s krivotvorenim diplomama. Jeste li uspjeli provjeriti sve u sustavu? Sljedeći je korak češljanje u visokom obrazovanju?


- Do sada je otkriveno ukupno 27 nevjerodostojnih isprava - 17 diploma, 10 svjedodžbi. Međutim, treba naglasiti činjenicu da je u prvih pet mjeseci ove godine 500 djelatnika više samoinicijativno raskinulo radni odnos. To je povećanje od 50 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Vjerodostojnost diploma provjeravaju škole sa sveučilištima i u slučaju pronalaska nevjerodostojne isprave obavještavaju Ministarstvo. Svi koji su se zaposlili na temelju krivotvorenih diploma sigurno taj posao ne mogu zadržati i bit će upućeni u daljnji postupak. Riječ je o opširnom procesu, koji smo započeli sredinom siječnja, a koji će, prema našim procjenama, trajati godinu dana. Ono što je važno jest činjenica da smo uspostavili proceduru da se kod svakog novog zapošljavanja obavezno provjeravaju diplome, čime se uspostavlja red i štiti sustav. Dodatno, krajem svibnja poslali smo dopis svim studentskim centrima i veleučilištima u Hrvatskoj u kojem se traži provjera vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja zaposlenika studentskih centara u Republici Hrvatskoj. Sveučilišta su također na potezu, da odrade svoj dio posla. Važno je vratiti povjerenje u sustav.

U kojoj mjeri važnom ocjenjujete ulogu realnog sektora u akademskoj zajednici - u formalnom obrazovanju, kreiranju studijskih programa...? S tim u vezi, kakvom Vam se čini ideja pokretanja fakulteta matematike i računarstva na Sveučilištu u Osijeku, što predlažu osječke IT tvrtke u ime udruge Osijek Software City, a zbog kroničnog nedostatka radne snage, sve većeg rasta industrije i obujma posla? Bio bi to prvi fakultet takve vrste u Hrvatskoj.


- Uloga industrijskog sektora je važna i obrazovanje mora ići u korak s potrebama društva. Ne smijemo učenike školovati za burzu, nego ih osposobiti za poslove budućnosti. Bitan pomak u usklađivanju obrazovanja s tržištem rada programski su ugovori, gdje je jasno definirano da se sa svakim visokim učilištem pojedinačno definiraju studijski programi za koje smatramo da ih je potrebno poticati u skladu sa strateškim ciljevima razvoja gospodarstva i društva u Republici Hrvatskoj. Međutim, pojedina sveučilišta iz samo sebi poznatih razloga nisu potpisala programske ugovore iako im oni donose više sredstava. Istina je da visoko obrazovanje ne bi trebalo samo odgovarati na trenutne potrebe i potražnju tržišta rada i gospodarstva. Visoko obrazovanje i kvalitetni studijski programi u kojima je predviđeno stjecanje ishoda učenja u skladu sa suvremenim znanstvenim i tehnološkim postignućima u određenom području trebali bi pridonijeti razvoju tržišta rada i stvaranju novih radnih mjesta.
U tom kontekstu podržavam ideju osnivanja fakulteta, ali je odluka o tome na Sveučilištu u Osijeku.

Koliko ste zadovoljni svojim radom u više od dvije godine mandata, tijekom kojeg su neki zazivali vašu ostavku na ministarsku funkciju? Jeste li ostvarili sve što ste planirali kao ministrica?



- Na početku mandata postavila sam četiri cilja, kojih se i danas držim - reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, relevantno visoko obrazovanje te izvrsnost u znanosti. Ako pogledamo rezultate u sva ta četiri cilja, mogu reći da sam zadovoljna, iako je ovo bio izuzetno naporan period. Reforma je u školama, eksperimentalno provodimo model dualnog obrazovanja, osigurali smo dvostruko više socioekonomskih stipendija, prvi put STEM stipendije, a projektima u znanosti otvorili radna mjesta za tristotinjak naših mladih znanstvenika i njihov ostanak u Hrvatskoj. Međutim, promjene na sveučilištima i znanstvenim institutima trebaju biti brže i korjenite, a za sada se velika sveučilišta često skrivaju iza autonomije i čuvaju postojeće stanje. Tu tražim veću podršku javnosti, da oni koji imaju potencijala i financiraju se javnim sredstvima pokažu bolje rezultate i želju da drže korak s boljim sustavima u EU-u.

Jasenka Pejaković