Magazin
TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!
Objavljeno 14. rujna, 2019.
OZBILJNO I ODGOVORNO: HRVATSKA ĆE PREDSJEDATI VIJEĆEM EUROPE U KLJUČNOM RAZDOBLJU ZA EU...

Prvog siječnja 2020. godine, nepunih sedam godina nakon što je postala članica Europske unije, Hrvatska će se susresti s jednim od najvećih administrativnih i političkih izazova otkad je postala članica, a to je predsjedanje Vijećem EU-a, kolokvijalno zvano predsjedanje Unijom.

To je redovan posao svih država članica koje se izmjenjuju svakih šest mjeseci kako bi u tom razdoblju predsjedale sastancima Vijeća i pomagale u osiguranju kontinuiteta rada Europske unije. Inače, predsjedanje Vijećem EU-a jedan je od složenijih međunarodnih projekata, stoga su i pripreme u punom zamahu, a Vlada ga je proglasila prioritetom od strateškog značaja te je svim tijelima državne uprave naređeno da moraju surađivati u pripremama i provedbi.

I nizozemski šef diplomacije Stef Blok početkom mjeseca, tijekom posjeta svom kolegi ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu u Zagrebu, kazao je da je predsjedanje Vijećem zahtjevna i odgovorna zadaća. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević primio je, pak, prošloga tjedna u službeni posjet izvršnog direktora Europske obrambene agencije Jorgea Domecqa, a razgovarali su također o istim, ali i obrambenim prioritetima.

Za razliku od primjerice Joška Klisovića, SDP-ova potpredsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku, koji upozorava da bi se Hrvatskoj, kao i Rumunjskoj, moglo dogoditi da zbog unutarpolitičkih bitki ne bude spremna za predsjedanje EU-om, premijer Andrej Plenković prognozira da će predsjedanje biti izazovno zbog vanjskopolitičkih okolnosti. Plenković je također naglasio kako se EU nalazi pred najdinamičnijim mogućim tjednima koji se tiču uređenog ili neuređenog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Taj izlazak, istaknuo je, koincidira s dolaskom nove Komisije Ursule von der Leyen, što skupa sa završetkom pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru, predstavlja ključni okvir trenutka prvoga hrvatskog predsjedanja. Takav bi scenarij, dodao je premijer, bio zahtjevan i za zemlje utemeljiteljice Unije.

Dio predsjedanja bit će fokusiran na aktivnosti u Bruxellesu, dio na aktivnosti u Luxembourgu, dio u Strasbourgu, a veliki dio, osobito neformalnih aktivnosti, bit će i u Zagrebu, s glavnim sjedištem u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, na čijem se preuređenju još uvijek intenzivno radi. "Temeljito smo proteklih mjeseci pripremali kalendar našega predsjedanja. Bit će tu brojnih ministarskih sastanaka, konferencija i radnih skupina", najavio je predsjednik Vlade. Upozorio je, u kontekstu rastućega populizma, demagogije i rasta stranaka s antieuropskim sentimentom, koji je najčešće baziran na neznanju, lažima, dezinformacijama, neupućenosti i neinformiranosti, da takve stranke s vrlo preciznom strateškom političkom agendom, plašeći hrvatske građane, stvaraju jedan osjećaj da članstvo u EU-u, za koje su se hrvatske vlade, hrvatski predsjednici i Hrvatski sabor zalagali dobrih dvadeset i nešto godina, postane politički problem. "Naša je zadaća da kao europski orijentirana i Vlada, i stranka, i parlamentarna većina argumentima i dijalogom suzbijamo te političke snage", poručio je premijer.

KLJUČNE ZADAĆE
Govoreći o političkim prioritetima Hrvatske, premijer Plenković istaknuo je četiri točke. Prva je Europa koja raste i koja se razvija, misleći pritom prioritetno na demografske probleme, naročito 14 zemalja članica. "Želimo jačati unutarnje tržište, konkurentnost, ekonomiju država članica, koheziju i konvergenciju. Želimo Europu koja spaja, prometno, energetski, digitalno i infrastrukturno", istaknuo je premijer, govoreći o drugom političkom prioritetu. Treća točka je Europa koja štiti svoje građane, a to je prije svega pitanje sigurnosti, poštivanje prava, europskih vrijednosti i sveobuhvatan pristup migracijama. Četvrto je pitanje globalna uloga Europske unije. Predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatskoj posebno važna dobra suradnja s novom Europskom komisijom te smatra da je izbor Ursule von der Leyen dobar za budućnost Unije.

Za Hrvatsku je također veliki uspjeh i ovotjedno imenovanje Dubravke Šuice za potpredsjednicu EK-a za demokraciju i demografiju, a prije nje i izbor bivše ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović-Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe. "U naših prvih šest mjeseci moramo napraviti, ako dođe do nas, i višegodišnji financijski okvir i moramo, ako dođe do neuređenog Brexita, imati platformu za nove partnerske odnose s Ujedinjenom Kraljevinom. To će biti glavne zadaće, uz pomoć novoj Europskoj komisiji u provedbi njezinoga programa", rekao je premijer.

Inače, službene stranice Vijeća EU-a predsjedanje opisuju kroz dvije ključne zadaće - planiranje i predsjedanje sastancima u Vijeću i pripremnim skupinama te predstavljanje Vijeća u odnosima s drugim institucijama EU-a. To znači da će hrvatski službenici, diplomati i političari pripremati, planirati i osiguravati pravilno odvijanje rasprava, pritom zadržavajući neutralan i nepristran stav. Dužnost je predsjedavajuće države osigurati pošten i nepristran okvir za pregovore, promoviranje europske agende, fokusirati se na mogućnosti kompromisa da bi se lakše usvojila legislativa te u svakom trenutku zastupati interese Vijeća u trijalozima, odnosno pregovorima s Europskom komisijom i Europskim parlamentom. Prilikom predsjedanja zadaća je zemlje članice prije svega štititi interese Europske unije, a njezini vlastiti interesi i politički prioriteti moraju biti podređeni europskima.

- U posljednjih nekoliko godina Unija se suočila s nizom kompleksnih međunarodnih, europskih i nacionalnih izazova. Oni uključuju posljedice financijske krize (grčki scenarij), migracijsku krizu, trgovinski rat sa SAD-om, gospodarske sankcije Rusiji, Brexit i njegove posljedice, nepoštivanje vladavine prava u državama Unije, itd. Kao posljedicu tih događanja, predsjedavajuće zemlje dobile su i treću (neslužbenu) zadaću - čvrsto upravljanje političkom agendom i razvojem legislative, brzo reagiranje na trenutačne krize, poput one migrantske ili financijske te sposobnost predviđanja i reagiranja na potencijalne nadolazeće krize. Upravo nošenje s ovom zadaćom često pridonosi općem dojmu i ocjeni uspješnosti predsjedanja pojedine zemlje članice - kazao je za Euraktiv.hr Daniel Mondekar, stručnjak za europska pitanja i direktor konzultantske tvrtke Euronavigator.

BROJNE KORISTI
Nadalje, svaka država koja predsjeda mora osigurati potrebne financijske i administrativne kapacitete kako bi predsjedanje prošlo u najboljem redu. Hrvatska je odabrala model predsjedanja Vijećem EU-a sa sjedištem u Bruxellesu, tzv. Brussels-based model, a do sada se pokazalo kako se manje države članice EU-a odlučuju za takav model predsjedanja, jer je ekonomičniji i praktičniji. On podrazumijeva i da je najveći broj ljudi koji će predsjedati pripremnim tijelima Vijeća baziran u Bruxellesu, a ključni razlozi za izbor ovog modela jesu potreba pravovremenog, učinkovitog i fleksibilnog donošenja odluka u sklopu zakonodavnog postupka i blizina europskih institucija, što je važno za postupak pregovora i operativno vođenje Vijeća. Istovremeno, u Zagrebu će se odvijati neformalni sastanci na razini ministara i ostalim radnim razinama, navode u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Iako će naše predsjedanje biti podijeljeno između Bruxellesa i Zagreba, ono i dalje predstavlja golem logistički i administrativni napor, zahtijeva visok stupanj političke obveze prema europskom projektu te intenzivnu koordinaciju svih aktera, što u ovom slučaju uključuje i akademsku zajednicu, civilni sektor, ali i realni sektor koji može pridonijeti predsjedanju sponzorstvima i identifikacijom hrvatskih prioriteta u predsjedanju Vijećem EU-a.

No, kako ističe Mondekar, prava moć koju donosi kormilo Unije leži u mogućnosti razvijanja programa prioriteta, odnosno upravljanju političkom agendom te diktiranju tempa u radu na zakonskim rješenjima. Iako država koja predsjeda EU-om nije formalno u mogućnosti promovirati nacionalne interese, ona može kroz europske ključne politike i dokumente isticati neke prioritete koji su od veće važnosti za nju samu. Primjer je Estonija koja je tijekom svojeg predsjedanja promovirala brzi završetak paketa politika jedinstvenog digitalnog tržišta (kibernetička sigurnost, e-uprava, digitalizirani koridori, e-zdravstvo, digitalno poslovanje), i ne treba posebno isticati da je po završetku predsjedanja ta mala nacija ojačala svoju poziciju digitalnih lidera u Europi. Za vjerovati je da će slično razmišljati i hrvatska Vlada. Neformalno se govori i o pridavanju više pozornosti transportnim politikama, energetici i, naravno, regiji te politici proširenja, pa prilika koju pruža predsjedanje daje mogućnost da stvorimo dodanu vrijednost, proširimo interese i nametnemo se kao država koja ima što ponuditi EU-u u sva tri navedena područja. Hrvatsko predsjedanje treba iskoristiti i kako bi se našim poduzetnicima omogućio dodatni razvoj te pronalazak novih partnera i tržišta. Upozoreno je na to i iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Uglavnom, ako uspijemo tehnički odraditi sve sastanke i neformalna događanja te aktivno promovirati europske prioritete zajedničkim radom državne administracije, institucija EU-a te poslovne zajednice, možemo govoriti o tome da je RH odradila jako i utjecajno predsjedanje. Ako se ono svede samo na sastanke političara u Zagrebu i na obali Jadrana, uz stručne dogovore samo u Bruxellesu te bez utjecaja poslovnog, akademskog i civilnog sektora, gotovo je sigurno da ćemo ostati pri dnu EU-a kao još jedna nevidljiva članica. Hoće li predsjedanje biti "tehnički dobro određeno", hoće li biti "puka formalnost", ili će se Hrvatska strateški jadno ili jako pozicionirati u Europi, ovisi u potpunosti o nama...

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Predsjedanje u brojkama
U logističkom smislu RH će predsjedati na oko 20 sastanaka visoke razine, oko 1000 sastanaka radnih skupina koje će raditi na nekoliko stotina dokumenata. Osim formalnih sastanaka, u sklopu predsjedanja održat će se niz neformalnih okupljanja i stotinjak kulturnih događanja u Zagrebu i Rijeci, koja će upravo 2020. biti Europska prijestolnica kulture. Procjenjuje se da će nam samo u Bruxellesu trebati oko 230 stručnjaka za čitavu lepezu EU politika, što je dvostruko više nego što danas radi u našem stalnom predstavništvu. Trebat će nam 160 voditelja i jednako toliko njihovih zamjenika za predsjedanje stručnim skupinama Vijeća EU-a, 50-ak novih ljudi u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te po još nekoliko ljudi u svakom ministarstvu da bi se oformili funkcionalni timovi za pojedine političke aktivnosti. Kako bi predsjedanje bilo tehnički dobro odrađeno, trebat će angažirati i više od 1000 ljudi (što službenika, što volontera), osigurati više od 200 različitih vozila, od limuzina do autobusa te pripremiti 11 tisuća ručaka, četiri tisuće večera, podijeliti više od 20 tisuća kravata i marama, akreditirati više od 1400 novinara te se pripremiti za nekoliko desetaka tisuća noćenja (u Estoniji je predsjedanje donijelo 35.000 noćenja!). Sam broj noćenja znači da će minimalno 20 hotela imati veliku gužvu dobrih šest mjeseci. Naravno, samo predsjedanje nosi i cijenu. U slučaju malih država poput Hrvatske, taj iznos kreće se između 70 i 100 milijuna eura koji dijelom pokriva EU.

TONINO PICULA

VELIKA ODGOVORNOST

Predsjedanje Vijećem Europske unije Republika Hrvatska preuzima u jednom od najneizvjesnijih trenutaka u do sada uspješnoj šezdesetogodišnjoj povijesti Unije - kaže Tonino Picula, te dodaje:

- U trenutku pisanja ovog teksta postoji i dalje više nepoznanica, odnosno varijabli koje će oblikovati tih šest mjeseci i hrvatsko predsjedanje. Brexit, odnosno britanski izlazak iz Europske unije, koji se trebao dogoditi još s krajem ožujka, odgođen je do kraja listopada. Kako stvari sada stoje, taj će se presedan dogoditi u uvjetima gotovo potpune neizvjesnosti, jer britanski parlament nije prihvatio uvjete izlaska dogovorene između već bivše britanske premijerke Therese May i pregovarača Unije. Novi pak premijer Boris Johnson, u gambitu nezapamćenom u povijesti britanske i europske demokracije, povlači potpuno nezamislive poteze čije nam konkretne posljedice za EU i Veliku Britaniju nisu još potpuno poznate. Ti su potezi toliko nepredvidljivi da je teško reći što će biti sljedećeg tjedna, a kamoli do kraja listopada. Teoretski, nije nemoguće ni da Brexit propadne, ni da ponovno bude odgođen. Jedino što možemo reći sa sigurnošću jest da su se druge članice EU-a već umorile od britanske improvizacije i nemaju za njih više strpljenja ni razumijevanja. Britanski izlazak sa sobom je već donio drukčije isplaniran i umanjen proračun kohezijske politike, najvažnijeg EU alata za harmonizaciju ekonomskog razvoja različitih europskih regija, a promijenit će i mnoge ekonomske odnose u EU-u. Kompanije koje se sele iz Ujedinjenog Kraljevstva potrošile su na izmještanje pogona i prilagodbu lokalnim zakonodavstvima članica milijarde eura kako bi zadržale mogućnost da trguju s ostatkom svijeta kao i prije. Bez dogovora oko izlaska, tzv. no-deal Brexita, svi uvjeti gospodarske razmjene, putovanja i ostalih međunarodnih odnosa Velike Britanije i EU-a, morat će se ponovno pregovarati. To je golem posao i za najiskusnije diplomate i političare, a kamoli za predstavnike najnovije članice EU-a. Ostavimo li Brexit postrani, ostaje nam u EU-u ozbiljan problem desnopopulističkih snaga, odnosno centrifugalnih sila, koje žele manje Unije, a znatnu financijsku i logističku pomoć dobivaju od geopolitičkih i vanjskopolitičkih suparnika Unije, od ruskih do kineskih i drugih tzv. proxy igrača.

Koje su nepoznanice kad se radi o RH predsjedanju?

- Druga je varijabla koja nam je i dalje nepoznata sadržaj hrvatskog predsjedanja. Naime, Hrvatska je treća od članica tzv. Trija zemalja koje predsjedništvo drže od početka 2019. do druge polovice 2020., nakon Rumunjske i Finske. Zemlje su zajednički usvojile program koji stavlja fokus na jačanje ekonomske socijalne i teritorijalne kohezije i naglašava njezinu važnost za razvoj Unije kao cjeline. Prema zajedničkom shvaćanju, ravnomjerni regionalni razvoj svih članica Unije, smanjivanje nejednakosti i jačanje konvergencije u smislu gospodarskog rasta i razvoja jedan je od ključnih izazova i dodana vrijednost kohezijske politike.

Kad je u rujnu 2018. godine g. Markotić, koordinator hrvatskog predsjedanja VEU, predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja, naveo je da su to gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a, energetska i prometna povezanost i proširenje. Uz to, u Hrvatskoj bi trebali pojačano raditi na rješavanju problema nezaposlenosti mladih u zemlji, pristupanja Hrvatske šengenskom prostoru, jačanju prometnih koridora i širenju Europske unije na Zapadni Balkan. No što to konkretno znači, odnosno kako će izgledati naši prijedlozi rješenja tih izazova, mi još uvijek ne znamo. Kako ne znamo kako to hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova zamišlja afirmativnu hrvatsku politiku prema proširenju EU-a na zapadnom Balkanu, npr. koje će saveznike tražiti za podršku proširenju do kraja sljedećeg sedmogodišnjeg razdoblja, ne znamo ni kako energetsku tranziciju i povezanost vidi ministarstvo energetike i zaštite okoliša, a ne znamo primjerice ni što je Hrvatskoj važno u području zdravstva. Kako za EU, tako ni za Hrvatsku.

Koji će biti glavni problemi tijekom predsjedanja?

- Osobno smatram kako bi Hrvatska trebala iskoristiti svoju jedinstvenu poziciju na jugoistoku Europe. Mi smo jedina zemlja u Europskoj uniji koja neposredno izlazi i na Dunav i na Jadransko more, dakle gledamo na jugoistočnu Europu, ali mi smo i sredozemna zemlja. Uz energetiku i transport, to moraju biti uvjerljivije europske vanjske politike prema jugoistoku. Datum predsjedanja približava se, za prilike Plenkovićeve vlade, vrtoglavom brzinom, a čitanje sažetka Akcijskog plana za pripremu i provedbu predsjedanjem ne ostavlja dojam zaokruženog i provedivog koncepta.

Treći je problem hrvatskog predsjedanja i sama vlada Andreja Plenkovića, opterećena internim sukobima u HDZ-u, prijeporima u koaliciji i javnom percepcijom kompromitirane političke formacije. Uz bivše ministre protiv kojih USKOK pokreće istrage, kao što je Lovro Kuščević, i one protiv kojih bi ih tek trebao pokrenuti, Plenković mora smisliti kako razriješiti najnovije ispade svojih partnera od SDSS-a do HSLS-a.

To su u najkraćim crtama okolnosti u kojima se hrvatska administracija priprema za preuzimanje predsjedanja. A EU je najveće izazove za sljedeće razdoblje već jasno mapirao. Borba protiv klimatskih promjena, zaštita okoliša, sigurnost i obrana, nova migracijska politika zajednički su izazovi s kojima se susrećemo i Hrvatska će u ovom šestomjesečnom razdoblju preuzeti odgovornost za njihovo rješavanje. Uvjeren sam kako su sigurnosna pitanja povezana s klimatskim promjenama i migracijama potaknutim ratnim zbivanjima i ekonomskim nejednakostima među najvećim su izazovima s kojima se EU trenutno suočava. To su bile neke od najvažnijih tema nedavno održanih izbora za EP i to je i glavni predmet mojeg odabira tema i prioriteta kao koordinatora za vanjsku politiku Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Način na koji ćemo se s tim izazovima nositi kao Europljani odredit će u velikoj mjeri i budućnost Unije i njezine unutarnje političke odnose.

Što RH dobiva ako posao u šest mjeseci odradi kvalitetno?

- Hrvatskoj bi, uz veliku vidljivost na međunarodnoj sceni, uspješan mandat uvelike pomogao da unaprijedimo političku kulturu, institucije i gospodarstvo i popravimo sliku na međunarodnoj sceni. Uz već ranije spomenute, teme poput otoka, ribarstva, transporta, izvora pitke vode, politike proširenja, potpore malim poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima, bržeg i boljeg korištenja EU fondova važne su za razvoj i napredovanje Hrvatske te svakako smatram da bi se na njih trebao staviti naglasak tijekom našeg predsjedanja Europskom unijom. Neuspjeh bi pak bio udarac i našoj međunarodnoj poziciji i novi posrtaj domaćoj demokraciji. (D.J.)

ŽELJANA ZOVKO

ZA DOBROBIT EUROPE

U prošlom sam se mandatu Europskom parlamentu pridružila na pola mandata te sam preuzela pozicije u Odboru za vanjsku poslove i Odboru za razvoj. U odboru za vanjsku politiku radila sam na jačanju i većoj vidljivosti jedinstvene vanjske politike Europske unije prema zemljama jugoistoka Europe koje graniče s Republikom Hrvatskom, jer se time sprječava utjecaj trećih zemalja koje čine destabilizirajući faktor kako za sigurnost tako i za gospodarstvo Republike Hrvatske i njezinih građana - opisuje svoj rad u u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ) te dodaje:

- Rezolucijama Europskog parlamenta o BiH i usvojenim amandmanima, čiji sam bila inicijator, pokazala sam da put federalizma može vratiti stabilnost svim narodima Bosne i Hercegovine te sigurnost na hrvatske granice. Moje postignuće, koje smatram glavnim, u samo dvije i pol godine rada u Odboru za razvoj jest sudjelovanje u dogovoru o unaprijeđenom Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu, kojim sam Hrvatskoj omogućila dodatna sredstva za pomoć građanima u slučaju ljudskih i prirodnih katastrofa, koje dolaze iz pograničnih područja s kojima graniči Republika Hrvatska.

U novom mandatu u Europskom parlamentu djelujem u Odboru za vanjske poslove, Odboru za sigurnost i obranu i Odboru za kulturu i obrazovanje. Zahvaljujući mom prijašnjem aktivnom radu u Odboru za vanjske poslove, izabrana sam za zamjenicu koordinatora u ime moje grupe, što je velika čast i odgovornost. Također mi je pripala iznimno odgovorna uloga da budem izvjestiteljica za IPA III. pristupne fondove, kojima se direktno financira proces europske integracije zapadnog Balkana. U pristupnim fondovima na raspolaganju su sredstva u vrijednosti većoj od 14,5 milijardi eura.

Također, članica sam Odbora za kulturu i obrazovanje. To mi je dosta bliska tema, jer sam bila i veleposlanica pri UNESCO-u i članica državne Komisije za suradnju s UNESCO-om te sudjelovala u zaštiti i upisivanju Starog mosta u Mostaru i Mosta Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu na Popis svjetske baštine pri UNESCO-u. Taj je odbor važan i zbog toga što pokriva program Erasmus+, kojem su nedavno odobrena veća sredstva. Erasmus+ i slični programi ključni su za promociju europske ideje i mobilnost mladih.

Koliko je važan parlamentarni rad hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu te kako će on utjecati na hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a?

- Mi smo glas hrvatskih građana, koji su nas i izabrali na direktnim izborima. Mi imamo odgovornost da kontroliramo rad Europske komisije i Vijeća. Imamo moć da odobrimo, popravimo ili odbacimo gotovo sve legislativne dokumente koje donosi Komisija. Naravno, sve to činimo preko odbora u kojima djelujemo, kao i utjecajem naše političke grupe. Naša Pučka stranka i dalje je najjača, i dalje predsjeda Komisijom, a prvi put će potpredsjednica biti iz naše stranke, HDZ-a, i iz naše političke grupe, EPP-a, gđa Dubravka Šuica, što je iznimna čast i povjerenje Republici Hrvatskoj i premijeru Plenkoviću, koji je u ime EPP grupe vodio pregovore o formiranju nove Komisije. To je, naravno, i priznanje za rad i postignuća voditeljici izaslanstva HDZ-a u Europskom parlamentu, gđi Šuici. Rad u Parlamentu od izuzetne je važnosti, jer iz naših postignuća građani Republike Hrvatske mogu vidjeti da naši napori imaju vidljiv utjecaj na određene aspekte njihova života. Predsjedanjem Vijećem EU-a Hrvatska je dobila, za stare članice tek rotirajuću, odgovornost da na šest mjeseci predvodi obitelj europskih naroda, ali budući da je Hrvatska članica samo šest godina, to je nešto što je prije desetak godina bilo nezamislivo i veliko je zadovoljstvo i prilika da odmah na početku upozorimo na strateške interese naše države, na primjer, na proširenje te mir i sigurnost na granicama s BiH i Srbijom. Zadatak mojih kolega i moj osobni zadatak jest stvoriti uvjete kojima ćemo olakšati rad i maksimalno iskoristiti hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a.

Kako će hrvatsko predsjedanje utjecati na europsku politiku proširenja na zapadni Balkan?

- Europska integracija zapadnog Balkana dugoročni je cilj Europske unije. Za Hrvatsku je to prije svega sigurnosno pitanje, s obzirom na to da dijeli najdulju granicu sa zemljama koje su izložene i drugim utjecajima, koji nisu uvijek nakloni sigurnosti EU-a. Fokus hrvatskog presjedanja treba biti u nalaženju rješenja i objašnjavanju koliko je važno bez straha nastaviti proširenje Unije. U Zagrebu će se u okviru hrvatskog predsjedanja održati Zagrebački summit s tom temom, i to točno dvadeset godina nakon što je isti takav samit u Zagrebu dao šansu i perspektivu za europske integracije. Od starih zemalja članica uz nas je Njemačka, koja je još uvijek naklona oko tog pitanja. U tom istom "kampu" su i zemlje "nove Europe", koje pozdravljaju proširenje, a najveći otpor dolazi iz Francuske, koja smatra da bi Europu trebalo reformirati iznutra prije nego što se dopusti još jedan val proširenja. U fokusu hrvatskog predsjedanja bit će nastavak politika daljnje integracije zapadnog Balkana. Želim napomenuti da je Republika Hrvatska najveći odvjetnik i prijatelj zemalja koje teže europskoj integraciji.

Koji će biti prioriteti, ali i glavni problemi, tijekom predsjedanja?

- Naravno, svi ovdje u Bruxellesu nestrpljivo iščekujemo što će se dogoditi oko Brexita i koje će posljedice konačni ishod imati, pogotovo s obzirom na to da taj nedovršeni proces znatno usporava daljnju političku konsolidaciju Unije. Smanjuje se potpora populističkim snagama na obje strane političkog spektra te možemo primijetiti kako dolazi do određenog otrježnjenja dijela građana Europske unije, koji su shvatili da su mobilnost, zajedničko tržište te prava i slobode koje je osigurala europska integracija uzimali zdravo za gotovo. Prioriteti su hrvatskog predsjedanja održivi razvoj, prometno, energetsko i digitalno povezivanje, sigurnost građana te zalaganje za snažnu i otvorenu Europsku uniju.

Kad se sve uzme u obzir - jesmo li spremni za dan D, 1. siječnja?

- Nepotrebno je stvarati veliku famu oko toga. Mi jesmo spremni, ali i uz pomoć tehničkih službi Europskog vijeća i prethodnog rumunjskog Predsjedništva. Programski i logistički zahvat za koji su Vlada i premijer Plenković uložili očekivane napore sigurno će ispuniti standarde prijašnjih predsjedanja. Ponavljam, mi ćemo taj posao sigurno odradi kvalitetno. Budući da smo članica već šest godina, neće biti nikakvih nagrada za tekuće poslove. Međutim, Hrvatska može dobiti nešto posebno ako u programskom dijelu jasno iskaže svoje ključne interese u kontekstu članstva. Tu se radi o odgovoru na klasične težnje politike; što možemo učiniti zajedno za dobrobit europske zajednice država. Što se mene tiče, Hrvatska može i mora biti vođa u svom susjedstvu, i svojom politikom ojačati mir i sigurnost, ponajviše u BiH i Srbijim za dobrobit cijele Europe.(D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (II)

Nikola Biliškov: Vrijeme je za
proglašenje izvanrednog stanja

2

SLAVONIJADA: GOLINCI DOBRIH VIBRACIJA

Selo malo optimizma puno!

3

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (I)

Konačna istina ili beskonačna laž?