Dana 8. studenoga 2018. na snagu je u Hrvatskoj stupio dugo najavljivan Zakon o obavljanju studentskih poslova. Donio je mnogo promjena i prilagodbi, zakonskih odredaba prilagođenih današnjem vremenu i stanju na tržištu rada. Može ga se nazvati najradikalnijim pravnim aktom u radu studentskih servisa pa i studentskih centara u posljednjih nekoliko desetljeća, a u ovom tekstu donosimo kratak osvrt na dosadašnji tijek provedbe toga Zakona u praksi.

Ako se krene od polazne teze Zakona da treba zaštititi mladu osobu (studenta) koji se prvi put pojavljuje na tržištu rada, osjete se pomaci prije svega u brzini plaćanja zarade za odrađeni posao. Tomu je najviše doprinijela odredba kojom je poslodavac dužan posredniku isplatiti naknade za obavljen posao najkasnije 15 dana od završetka posla, za razliku o dosadašnjih osam dana od dana ispostave računa (bez obzira na završetak posla). Vezano uz mogućnost zarade, odnosno cijene izražene kroz odrađeni radni sat, za svaku kalendarsku godinu Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH donosi Odluku o iznosu minimalne neto satnice/naknade po satu za obavljanje studentskih poslova. Za 2019. godinu minimalna naknada iznosi 23,44 kune po satu što se u praksi uspješno primjenjuje. Zbog nedostatka radne snage u praksi je mnogo slučajeva veće satnice od propisane, a zarada vrijednosno (novčano) raste i sukladno zahtjevnosti posla, posebnim uvjetima, potrebnim znanjima i vještinama ili posjedovanju nekih licencija kao i osposobljenosti studenta za obavljanje određenoga posla.


Početak primjene Zakona bio je administrativno zahtjevan, ali je dugoročno isplativ i siguran.


* Ugovor o obavljanju studentskoga posla – iznimno je uspješno u praksi provedeno i obvezno izdavanje ugovora prije početka rada, ali i pravilno i potpuno davanje podataka o poslu prije izdavanja ugovora. Po novome studenti su prije izdavanja ugovora dužni pripremiti podatke o točnom nazivu posla koji obavljaju, mjestu gdje rade, cijeni rada koja će im biti obračunana po obavljenom poslu i razdoblju predviđenoga trajanja posla (od – do). Taj dio ugovora prije početka rada, dakle s unaprijed jasno istaknutim i bitnim uvjetima, potpisuju i student i poslodavac što daje sigurnost i nemogućnost izmjene uvjeta tijekom i nakon obavljenoga posla, osim ako su povoljniji, primjerice veća cijena sata od ugovorene. Po obavljenom poslu naručitelj i izvođač prema prethodno potpisanome ugovoru potpisuju izjavu (koja je dio ugovora) kojom potvrđuju konačan broj sati ili dana obavljanja posla, dakle – da je poštivano sve što je ugovoreno. Pripremljen je niz pomoćnih radnih materijala i listića čijim se ispunjavanjem studentima pomaže da što prije riješe razlog svojega dolaska te da iz Studentskoga centra u Osijeku ne odlaze neobavljena posla.


* Privola – novi članovi Studentskoga servisa, ali i oni koji dolaze po ugovor u Studentski servis nakon početka primjene GDPR-a, dužni su osobno, uz predočenje osobne iskaznice, potpisati privolu za prikupljanje i obradu osobnih podataka u svrhu posredovanja kod obavljanja studentskih poslova.


* Izjava – svakako treba dodati i uvjete koje mora zadovoljavati svaki član Studentskoga servisa kako bi, u smislu toga Zakona, kojim je uređeno oporezivanje dohotka, u pravima i obvezama bili izjednačeni redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili neki drugi prihod (ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnoga zanimanja, poljoprivrede i šumarstva). Stoga, uz navedenu privolu svi studenti – članovi Studentskoga servisa potpisuju i izjavu kojom potvrđuju da udovoljavaju svim tim uvjetima.

Uvođenje odredbi novoga Zakona, posebice onih koji se studentima i poslodavcima moraju dati na uvid i potpis, a po potrebi i objasniti kako bi točno znali što su obveze i uvjeti za rad, stvorili su prividne gužve. Dva navedena dokumenta, privolu i izjavu, u nekoliko je proteklih mjeseci potpisalo više od 8000 studenata. Osim navedenoga provedeno/pokrenuto je mnogo drugih odredbi Zakona, ali i samostalnih poboljšanja rada koje su postale uobičajene: samostalno praćenje statusa Ugovora, samostalno izdavanje ugovora bez dolaska u Studentski servis, samostalna prijava poslodavca u bazu poslovnih partnera te samostalno formiranje i objava oglasa na našim mrežnim stranicama.


Dakle, ispunjene su dužnosti Studentskoga servisa: studentima i poslodavcima pružene su sve potrebne informacije, određen je pravi smjer i ispunjene su sve obveze koje je Zakon donio. Postupno je ubrzan cjelokupan postupak rada Studentskoga servisa pa gužve i čekanja ispred Servisa gotovo da i nema. U velikoj mjeri tomu doprinos daje i dobra suradnja i sa studentima i s poslodavcima koja je u početku zahtijevala mnogo strpljenja i uvažavanja svih triju strana.