Objavljeno 13. rujna, 2019.
DONJI MIHOLJAC
Nakon Belišća, Slatine, Osijeka i Slavonskog Broda zanimljiva i nostalgična povijesno-dokumentarna izložba "Tragom Gutmannovih pruga", autora Ivice Brusača iz Belišća, postavljena je i u Donjem Miholjcu. Sadržava fotografije, dokumente i predmete kojima prikazuje značenje Gutmannove željeznice što je svojom razgranatom mrežom imala presudnu ulogu u gospodarskom razvoju i napretku cijelog slavonsko-podravskog kraja, ali i osobito kulturno i društveno značenje. Donji Miholjac sve do sloma Austro-Ugarske Monarhije, 1915., bio je važno željezničko čvorište i središte. Upravo se zbog toga izložba o Slavonsko-podravskoj željeznici dobro uklopila u program obilježavanja Dana grada. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Donjeg Miholjca Tomislav Brusač.
O povijesti i značenju željezničkih pruga govorio je Dinko Župan, viši znanstveni suradnik slavonskobrodske Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Naglasio je da se "Gutmannova željeznica" razvila iz šumskih pruga i bila je blisko povezana s eksploatacijom slavonskih šuma.
- Gutmann nikada ne bi došao na prostor Belišća da nije izgradio pilanu i prvu prugu, prema Harkanovcima, a potom osnovao dioničko društvo Slavonsko-podravske željeznice. Širina tračnica bila je metar, a posljedica je kupnja dviju lokomotiva u Beču - podsjetio je Župan. Zgode iz života željezničara ispričao je Zvonko Ćurak, umirovljeni otpremnik vlakova, autor više knjiga o željeznici i strastveni skupljač predmeta vezanih uz njih.
- Donji Miholjac je prije 100 godina bio željezničko raskršće poznatije od Osijeka. Imali ste četiri vrste pruga. Ono što je Europa imala pojedinačno, vi ste sve imali na jednom mjestu – rekao je Ćurak.Autor izložbe Ivica Brusač zahvalio je Gradu Donji Miholjac i Turističkoj zajednici što su njegovu izložbu uvrstili u programsku koncepciju Dana
grada.
Snježana Fridl
Pruga je bila dugačka 186 kilometara
Autor izložbe Ivica Brusač obišao je cijelu trasu nekadašnje Slavonsko-podravske željeznice, svih 186 kilometara pruge i fotoaparatom zabilježio što je od nje i kolodvora danas ostalo. Slikama i kartama na neki je način oživio Gutmannovu željeznicu, koja je egzistirala do 1970. Njezini su tragovi vidljivi uz prometnice, na trasama makadamskih putova ili pješačkih staza. Lokomotive su izrezane u staro željezo, a spašena su samo dva primjerka. Nalaze se u Orahovici i Tehničkom muzeju u Zagrebu, a memorijalni je vlak u Belišću.