Novosti
RASTU BEZGOTOVINSKE PLATNE TRANSAKCIJE

Kartice su jednostavnije, no skuplje, a više gotovine donosi i niže cijene
Objavljeno 12. rujna, 2019.
Kartične platne transakcije u Hrvatskoj su se u razdoblju od 2006. do 2018. godine udvostručile

Na području gotovo svih zemalja članica Europske unije posljednjih godina zabilježen je značajan porast bezgotovinskih platnih transakcija. Prema podatcima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj se to posebno odnosilo na broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija, koji se u razdoblju od 2006. do 2018. godine udvostručio.


Porastu ukupnog broja nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija pridonose i usluge poput mobilnog bankarstva, čiji broj korisnika kontinuirano raste. Da se od mobilnog bankarstva mnogo očekuje u budućnosti, potvrđuje i podatak da je broj transakcija 2018. godine u Republici Hrvatskoj koje su zadali potrošači korištenjem usluge mobilnog bankarstva veći od broja zadanih platnih transakcija korištenjem usluge internetskog bankarstva.

Najčešće karticom

Analizira li se struktura broja nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija na razini 2018., može se zaključiti kako najveći udio (38,07 %) u ukupnom broju nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija imaju transakcije kreditnog transfera. To je platna usluga kojom je zadan prijenos sredstava u korist računa primatelja plaćanja, a na temelju naloga platitelja, pa ga ne treba poistovjećivati s pojmom "kredit". Slijede ih transakcije platnim karticama izdanima u Hrvatskoj s udjelom od 36,13 % i transakcije terećenja bez naloga s udjelom od 19,89 %. Transakcije izvršene korištenjem usluge plaćanja računa i usluge izravnog terećenja sudjelovale su s udjelom od 2,70 % odnosno 3,21 %.


Istodobno, najveći udio u strukturi broja međunarodnih bezgotovinskih platnih transakcija imaju transakcije platnim karticama s 88 % i transakcije izvršene korištenjem usluge kreditnog transfera s ukupnim udjelom od 12 %. S druge strane, u strukturi ukupne vrijednosti bezgotovinskih platnih transakcija izrazito dominantan udio imaju transakcije izvršene korištenjem usluge kreditnog transfera. Naime, one su u 2018. činile oko 95 % ukupne vrijednosti svih izvršenih nacionalnih i međunarodnih bezgotovinskih platnih transakcija. Visok udio kreditnih transfera u ukupnoj vrijednosti svih bezgotovinskih platnih transakcija rezultat je činjenice da se upravo kreditni transferi najčešće koriste u transakcijama većih vrijednosti. Tako su kreditni transferi uobičajen način plaćanja između trgovačkih društava, između trgovačkih društava i banaka, između fizičkih osoba, isplate plaća i mirovina i slično. To je vidljivo i iz prosječne vrijednosti pojedinačne transakcije tog transfera, koja je znatno veća od, primjerice, prosječne vrijednosti kartične transakcije, koja se ponajprije koristi za kupoprodaju robe i usluga u maloprodaji.


Domagoj Sajter, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku, kaže kako sve te brojke mogu izgledati zamorno i baš zbog toga drži potrebnim razmisliti o široj slici i smislu onoga što se događa. Potrebno je, kaže, pronaći dobru ravnotežu između plaćanja karticama i plaćanja gotovinom, jer ni jedan ekstrem nije dobar.


- Nažalost, mi sve češće podliježemo komociji i plaćamo karticama i kad bismo i kad ne bismo trebali, a zaboravljamo da postoje troškovi kartičnog plaćanja koji nisu zanemarivi, i koji su za trgovce veći od troškova gotovinskog poslovanja. Troškove kartica trgovci jednako prebacuju i na one koji plaćaju gotovinom i na one koji plaćaju karticama, pa onda oni koji plaćaju gotovinom zapravo subvencioniraju one koji plaćaju karticama, odnosno financiraju nešto što ne koriste, što u svakom slučaju nije u redu. Važno je razumjeti da kad se plaća gotovinom banke i kartičarske kuće od toga nemaju nikakve koristi. Prilikom plaćanja karticama ubiru proviziju. Ako gotovine potpuno nestane, te provizije mogu samo rasti. Kad bi veći broj ljudi plaćao gotovinom, trgovci bi imali manje troškove poslovanja i otvorio bi se prostor sniženju cijena, a o tome nitko ne govori - upozorava Sajter.
Neposredna moć

Govori se, kaže Sajter, samo pričice, o plaćanju karticama kao načinu sprječavanja financiranja terorizma (iako je poznato da najveći financijeri terorizma nisu "mali" građani nego režimi poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata) i izbjegavanja plaćanja poreza (iako je poznato da najveći porezni neplatiše opet nisu "mali" građani nego goleme multinacionalne kompanije, npr. Google). Također, dodaje, gotovina je važan instrument građanskih sloboda i demokracije. Kartica se, prema njegovim riječima, može koristiti samo ako je to posrednicima u interesu i ako oni to dopuste.

- Naime, vidjeli smo primjere kako kartične kuće blokiraju donacije istraživačkim novinarima. Teško je i zamisliti kako bi izgledala bezgotovinska ekonomija u jednom diktatorskom režimu. Imati gotov novac u ruci znači imati neposrednu ekonomsku moć, a ako se jednom gotovina povuče iz optjecaja, ona se neće moći vratiti tek tako - zaključuje Sajter.


Igor Bošnjak
32 % IMA INTERNETSKO BANKARSTVO
Prosječan Hrvat u novčaniku ima najmanje dvije platne kartice, što RH svrstava u sam vrh EU-a. Istodobno, 32 % potrošača i 55 % poslovnih subjekata u Hrvatskoj ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva, koja korisnicima 24 sata na dan omogućuje zadavanje elektroničkih naloga po nižim naknadama u odnosu prema naknadama za zadavanje papirnih naloga. Porastu ukupnog broja nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija pridonose i usluge poput mobilnog bankarstva, čiji broj korisnika kontinuirano raste. Tijekom 2018. izvršen je 856,1 milijun nacionalnih bezgotovinskih platnih transakcija ukupne vrijednosti 2.066.044,5 milijuna kuna. U usporedbi s 2017. ukupan broj tih transakcija povećao se za 7,2 %, a ukupna vrijednost za 7,44 %. Prosječna vrijednost takve transakcije u 2018. iznosila je 2413 kuna.
Domagoj Sajter

redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku

KAKO ĆE BEZGOTOVINSKO PLAĆANJE FUNKCIONIRATI U EKSTREMNIM UVJETIMA?

“Valja razmatrati sve scenarije, koliko god se oni činili malo vjerojatnima. Moramo ozbiljno razmatrati kako će plaćanja, odnosno bezgotovinska ekonomija, funkcionirati u eventualnim uvjetima rata, revolucije, državnog udara, visoke korupcije financijskog sustava, diktature, terorističkih napada na infrastrukturne ciljeve (na komunikacijske kanale, sustav opskrbe električnom energijom i sl.) i svih onih drugih mogućih situacija koje su nam mrske, ali koje neće nestati ako ih ignoriramo. U tom kontekstu i navedene statistike postaju manje bitne ako ignoriramo ekonomsku realnost svijeta u kojemu svakodnevno plaćamo račune bilo karticom bilo gotovinom”, upozorava Sajter.
Možda ste propustili...

U NEGOSLAVCIMA PRONAĐENE DVIJE OSOBE

Otkriveni posmrtni ostatci iz Domovinskog rata

NE UZIMAJTE IH BEZ LIJEČNIČKOG ODOBRENJA

Bakterije sve otpornije zbog upotrebe antibiotika

SUĐENJE ZA RATNI ZLOČIN U OSIJEKU

Klarić: U dvorištu nisam vidio Glavaša i Jamana

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana