Dome slatki dome
CVJETNA ŽIVICA

Najljepše je prirodno rastuće razno grmlje
Objavljeno 12. rujna, 2019.
Grmovi su poželjni posebice u malenim vrtovima, jer njima možemo vizualno povećati površinu vrta pravilnim odabirom

Grmovi su poveznica između niskog i visokog bilja te samim time stvaraju ljepotu povezanosti, a svojim rastom i oblikom sakrivaju, ili pak mogu ublažiti arhitektonski nesklad u okolišu.

Razno ukrasno grmlje, pa čak i ono s obilnom cvatnjom možemo koristiti za sadnju i stvaranje te oblikovanje živice. No neke od njih nije moguće koristiti za živice - budleja, jorgovan, i mnogo drugih. No, ipak veliki broj intenzivno cvatućeg grmlja možemo koristiti i za sadnju i formiranje živice. Među takve možemo svrstati forziciju, neke spireje, japansku dunju, pajasmin, potentil, zanovijet i druge. Ipak, svoju punu ljepotu grmlje dočarava u svom prirodnom rastu. Dakle, prirodno rastuće je najljepše.

Pri slaboj rezidbi nepravilno orezano grmlje za živicu često može djelovati posve neskladno, pa čak i ružno. Stoga je za formiranje živice od bogato cvatućeg grmlja potrebno dodatno znanje i stručnost. Ipak, i od grmlja koje ne možemo koristiti za rezanu živicu, kao i od onog od kojeg to možemo napraviti, možemo svejedno formirati prirodne živice ili zaslone, na način da ih pustimo prirodno rasti i samo im prema potrebi orezujemo ili prikraćujemo poneke grane. Tako od viših bogato cvatućih grmova možemo formirati i vrtnu zavjesu, ili nizak cvatući drvored.

Odabir
Na sve to moramo računati pri odabiru grmlja za uređenje našeg vrta. Odabir će nam uvjetovati i visina koju pojedinačni grm dosegne u svojoj punoj raskoši. Pri sadnji moramo paziti da ne sakrijemo niže grmlje nepravilnom sadnjom iza višeg. Moramo znati koje ćemo grmlje upotrijebiti kao podrast velikim stablašicama. Svakako nam broj grmova uvjetuje sama veličina vrta. Ne bismo smjeli saditi gusto i natrpano, jer već za nekoliko godina to će postati neugledna gusta šuma koja nikako neće dolaziti do izražaja svojom ljepotom.

Sam odabir najbolje nam je obaviti dobrim studiranjem kataloga ukrasnog grmlja. Najprije odaberemo ono što nam se sviđa na katalogu, potom se uputimo u vrtlariju i tamo vidimo kako koji grm izgleda. Normalno da će nam, ako to gledamo izvan sezone cvjetanja, biti potrebna pomoć i vrtnog stručnjaka koji će nam slikom i riječima opisati svaki pojedini grm, pa je najbolje da se tek tada odlučimo koje ćemo ukrasno grmlje kupiti. Ako nismo sigurni kako razmjestiti kupljene sadnice, možemo zatražiti pomoć stručnjaka.

Sadnja
Kad smo i to riješili, prelazimo na samu sadnju. Prije sadnje dobro provjerimo, a i pri kupnji, jesu li naše grmovnice odgovarajuće kvalitete i sukladno razvijene u skladu s godinama koliko su stare. Biljke moraju djelovati živo, veselo, ne smiju biti u preraštenoj posudi, boja lista i habitus moraju biti na oko u vrlo dobroj kondiciji. Ako smo odabrali takve biljke onda počinjemo sa sadnjom. Svaku sadnicu moramo pregledati te odrezati polomljene grančice, prikratiti višak žila i biljka je pripremljena za sadnju. Rezidbu i prikraćivanje moramo obaviti oštrim nožem ili škarama, tako će glatko napravljene rane lakše zarasti, dok će ono nagnječeno rezidbom početi propadati, što može prouzročiti i propast cijelog grma. Za zahtjevnije sadnice pri pripremi rupe za sadnju nabavljamo gnojivo i pri sadnji ga pravilno primijenimo i unesemo u tlo. Sama veličina sadne jame ovisna je o veličini korijenove bale, odnosno veličine posude u kojoj je grm dosad rastao. Svakako sadna jama mora biti šira od grumena sa žilom u cijelom svom okrugu najmanje za širinu noge, da bismo po sadnji mogli kvalitetno nagaziti zemlju oko sadnice.

Jasminka Knežević
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana