ŽUPANJA

Ovogodišnja je sezona grijanja pred vratima, a građani koji još nisu osigurali ogrjevno drvo za predstojeću zimu žale se da ga u šumarijama više ne mogu kupiti i negoduju što se svake godine u najistočnijoj županiji, smještenoj u srcu bogatih spačvanskih šuma, javlja problem s nedostatkom dovoljnih količina ogrjeva. I zbog toga su, napominju, prisiljeni drva kupovati kod nakupaca koji ne znaju koliko bi tražili za metar drva, čija cijena skače u nebo. Voditelj Uprave šuma Podružnice Vinkovci Damir Dekanić poručuje da višemetarskog ogrjeva ima u većini šumarija na području kojim gospodari ova Uprava, a ondje gdje ga nema bit će ga u skorije vrijeme. Izrađenog metarskog ogrjeva u ponudi i dalje ima u šumarijama u Vrbanji i Lipovcu, a najviše u Strošincima. Cijena izrađenog metarskog ogrjeva na šumskoj cesti, ovisno o vrsti drva, kreće se oko 210 kuna, a višemetarskog 250 kuna za kubik.

- Problemi uvijek nastaju zbog toga što ogrjev svi traže u isto vrijeme, uoči same sezone grijanja, i to što bliže mjestu stanovanja. Tada dolazi do velikog pritiska velikog broja ljudi u kratkom vremenu, što je jako teško ispuniti. Potrebe našeg tržišta su oko 120 tisuća kubika i te količine osigurali smo građanima. Pogodio nas je i vjetrolom i sasvim je sigurno da će ogrjeva biti dovoljno i smatram da tu nema bojazni. Ali uvijek apeliram na građane, a to činim i ovom prigodom, da si ogrjev pripreme ranije, da krenu već u proljeće, a ne da čekaju rujan i listopad kako bi se opskrbili drvom - poručuje Dekanić.

Naime, olujno nevrijeme koje je početkom srpnja zahvatilo područje istočnog dijela županjske Posavine, gdje je pričinilo veliku materijalnu štetu na stambenim i javnim objektima, napravilo je značajnu štetu i na šumskim sastojinama u šumarijama Gunja, Vrbanja, Strošinci te manjim dijelom u šumarijama Županja i Vinkovci, gdje je došlo do vjetroizvala, ali i vjetroloma. Stradale su sastojine svih dobnih razreda, a najviše drvna masa u pripremnom i dovršnom sijeku. Vjetar je zahvatio sve vrste drveća, a najviše je stradalo hrasta i jasena. M. Lešić Omerović