Kultura
35. GODINA ZAVIČAJNOG MUZEJA SLATINA

Što kustosi u muzeju rade tri i pol desetljeća
Objavljeno 10. rujna, 2019.
Ispričan je životni put muzejske građe: prikupljanje i istraživanja, stručna obrada, čuvanje...
SLATINA - U povodu obilježavanja 35. obljetnice osnivanja, u galerijskom je prostoru otvorena izložba 35 godina Zavičajnog muzeja Slatina – od prošlosti prema budućnosti.- Godine 1984. Odlukom Zbora radnika Narodnog sveučilišta "Veljko Vlahović" osnovan je Zavičajni muzej. U prvim je godinama obavljao svoju aktivnost u zgradi Draškovićeva dvorca u kojem je i otvorio prvi stalni postav Radnički pokret i NOB na području Podravske Slatine - uvodno je rekao v. d. ravnatelja Srđan Đuričić.

Premda muzej nije imao svoje prostorije, nego je prikupljena muzejska građa bila smještena u različitim neprikladnim prostorima u zgradi Pučkog otvorenog učilišta, građa se ipak sve vrijeme prikupljala i obrađivala, a pripremljene su i održane brojne izložbe. Od 2006. Zavičajni muzej samostalna je ustanova, a 2015. već u prostorijama obnovljene zgrade stare škole i starog kotara otvara stalni postav.

Prema Đuričićevim riječima, izložba nudi odgovor na pitanje što kustosi u muzeju rade.

- Oko vas su predmeti koji pričaju priču o prošlosti i sadašnjosti muzeja. Naglašene su primarne djelatnosti muzeja: prikupljanje i istraživanje, stručna obrada, formiranje i briga o muzejskim zbirkama, čuvanje i zaštita muzejske građe, pripremanje izložbi i publiciranje kao kruna rada. Ujedno, preko ovih tematskih cjelina ispričan je i životni put muzejske građe, od prikupljanja i istraživanja, preko stručne obrade, koja podrazumijeva inventiranje i svrstavanje predmeta u zbirke, do čuvanja građa te izlaganja i objave široj javnosti i znanstvenoj zajednici. Promjena tehnologije tijekom tri desetljeća promijenila je i način nabave, ali i istraživanja muzejske građe. Stoga su izloženi nivelir, fotoaparat s filmom, audiokasete kao osnovni alat u prikupljanju informacija, a u današnje digitalno vrijeme muzealci koriste sofisticiraniju tehnologiju, kao što je totalna stanica, ili digitalni fotoaparat te niz programa za prilagodbu zapisa. Izložen je i prvi radni stol kustosa s prvom inventarnom knjigom Zavičajnog muzeja te radni stol današnjih kustosa s virtualnim računalnim programom za inventiranje. Zbirke su osnova svakog muzeja, a Zavičajni muzej Slatina ima 14 zbirki u kojima su 9004 muzejska predmeta. Pripremio je više od 300 izložbi različita karaktera, a dio izložbi bio je popraćen i publikacijama. Đuričić je zahvalio Gradu Slatini, suradnicima i svima koji su svojim djelovanjem ili darovanjem predmeta i informacija sudjelovali u formiranju i unaprjeđivanju muzeja.

- Uza sve ove obljetnice koje imamo ove godine u Slatini, drago mi je da obilježavamo i veliku obljetnicu ovoga muzeja koji kao kulturni hram održava sve ono što čini i grad - rekla je zamjenica gradonačelnika Slatine Sanja Mrzljak Jovanić otvarajući izložbu.

Petar Žarković
9004

muzejska predmeta ima slatinski muzej u ukupno 14 muzejskih zbirki koje su temelj svakog muzeja
Primjena QR kodova u muzejima
Nakon otvorenja izložbe, Lovorka Lučić iz tvrtke HSM informatika, iz Zagreba, održala je prezentaciju o primjeni QR kodova u muzejima. U stalnom postavu ZMS-a implementirana su 33 QR koda koja prate osnovnu muzeološku koncepciju postava. Aplikacija je zamišljena tako da posjetitelji muzeja na pametnom telefonu posjete web-stranicu audiomuzej.com, gdje se nalazi čitač s pomoću kojega se čita QR kod pokraj izloška. Nakon toga pokreće se zvučni zapis vezan uz izložak. Zavičajni muzej Slatina treći je muzej u Slavoniji koji je uveo ovu tehnologiju.
Možda ste propustili...

AUTOR ROMANA KRADLJIVICA KNJIGA

Markus Zusak gostuje u Zagrebu

POČASNI GRAĐANIN SLATINE

Povelja u rukama Viktora Žmegača

ALEKSANDRA I ANDREJ PRIMILI OČEVU POVELJU

Žmegačeve knjige i fotografije u slatinskom muzeju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AUTOR ROMANA KRADLJIVICA KNJIGA

Markus Zusak gostuje u Zagrebu

2

POČASNI GRAĐANIN SLATINE

Povelja u rukama Viktora Žmegača

3

ALEKSANDRA I ANDREJ PRIMILI OČEVU POVELJU

Žmegačeve knjige i fotografije u slatinskom muzeju