Objavljeno 9. rujna, 2019.
Najviše maloljetničkih zločina čine oni u “kritičnoj dobi” od 14 do 16 godina
Ukupno 1196 maloljetnika prijavljeno je lani za razna kaznena djela, što je za čak 24,1 posto manje nego godinu ranije, dok je i broj optuženih manji za 8,7 posto. Stoji to u izvješću Državnog zavoda za statistiku "Maloljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude u 2018. godini".
Utjecaj krize
Tako je u prošloj godini stopa kaznenih djela maloljetnika bila najniža u posljednjih 20 godina, otkada se počela voditi evidencija. Primjerice, 1999. godine ukupno je bilo 2267 prijava kaznenih djela koje su počinili maloljetnici, dok je vrhunac zabilježen 2008., kada je bilo čak 3419 prijava maloljetnika. Izvješće navodi i mnoštvo drugih zanimljivih podataka koje nam je pokušala "dijagnosticirati" prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju pri osječkom KBC-u, ujedno odgovarajući na pitanje jesmo li izgradili miroljubivije društvo na kojega statistika možda ukazuje.
- Iako je pozitivna vijest da se broj kaznenih prekršaja kod maloljetnika smanjuje, to me iznenađuje, jer je činjenica da u Hrvatskoj danas živi znatno manje djece nego prije 10-15 godina. Stoga vjerujem da bi trebalo napraviti statističku komparaciju kako bismo mogli uistinu govoriti o padu broja zločina, jer je prema našim saznanjima uočen opći trend porasta agresije među djecom - ističe Dodig Ćurković, podsjećajući da se brojni zločini maloljetnika ne prijavljuju adekvatno. Međutim, dr. Dodig Ćurković vjeruje kako ipak možemo govoriti o blagim pomacima u promjeni svijesti maloljetnika kroz prevenciju još od osnovnoškolske dobi, na čemu cijelo društvo treba još snažnije raditi.
- Što se tiče 2008. godine, porast broja prijava možemo povezati s tadašnjom recesijom, ekonomskom i socijalnom krizom koja se odražavala na brojne Hrvate kroz pad imovinskih sredstava, gubitak posla roditelja i raslojavanje obitelji. Reperkusije svega toga uvijek zahvaćaju najslabije, odnosno djecu, kod koje se tada razvijaju smetnje u ponašanju, pa često iz bunta posežu i za psihoaktivnim tvarima, alkoholom, nanošenjem ozljeda sebi i drugima, jednostavno zločinima - otkriva dječja psihijatrica, napominjući kako većina takve djece ipak živi u funkcionalnim obiteljima. Tome u prilog govore i podatci iz izvješća prema kojima 64,8 posto prijavljenih maloljetnih prekršitelja živi s oba roditelja, samo 4,1 posto živi u odgojnoj ustanovi, dok ih 20,9 posto živi samo s majkom. Kako ističe Dodig Ćurković, to nije za čuditi, jer i prema istraživanjima osječkog Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju najčešće je kod maloljetnih počinjenja kaznenih djela riječ o djeci iz "potpunih" obitelji.
Odmah reagirati
Veliku većinu, 87,9 posto kaznenih djela, počinili su maloljetnici muškog spola, ali je u stalnom porastu i brojka ženskih počinitelja.
- Naši rezultati potvrđuju sve više takvih dijagnostičkih odrednica, jer je broj samoozljeđivanja, vršnjačkog nasilja, pa i pokušaja suicida u sve većem porastu kod djevojaka. One ranije sazrijevaju i kod njih je zabilježena uistinu veća razina agresije, pa se i s problemima nose ispoljavanjem takvih oblika ponašanja - ukazuje Dodig Ćurković, podsjećajući i na podatak da prema posljednjim istraživanjima čak 80 posto ukupnog broja pokušaja suicida kod maloljetnika, počine upravo djevojke.
Kada je riječ o dobi počinitelja kaznenih djela, čak 70 posto pripada u takozvanu srednju dob, između 14 i 16 godina kada, prema riječima osječke psihijatrice, nastupa "najrizičnija i najluđa faza adolescencije", pa se kroz buntovništvo, odvajanje od roditelja i identifikaciju s vršnjacima počinje "koketirati" s drogama, alkoholom i seksualnosti, iz čega ponovno proizlaze smetnje u ponašanju. Često su takvi maloljetnici svjesni da ne mogu osobno i izravno odgovarati pred zakonom sve do svoje šesnaeste godine, pa se upuštaju u kaznena djela poput pljački, što dokazuje i izvješće DZS-a, jer je čak 55,3 posto zločina maloljetnika počinjeno "protiv imovine".
- Danas djeca sve manje poštuju druge i njihovu imovinu, a kroz krađe i razbojstva ponekad mogu iskazati i određeni bunt protiv roditelja, škole, okoline. Često ovdje nije riječ o smetnjama socijalne i psihološke kategorije, nego odgojno-pedagoškoj zapuštenosti na koju moramo odmah reagirati - zaključuje Katarina Dodig Ćurković.
Marko Mandić
PRISTAJU NA MNOGO TOGA NA INTERNETU
Iako tri pokušaja ubojstva, tri slučaja mučenja i ubijanja životinja te 29 prijava nasilnog ponašanja ukazuju na manjak empatije i višak agresije kod maloljetnika, možda najviše zabrinjava podatak o kaznenim prekršajima seksualne prirode. Naime, prošle godine prijavljeno je šest prekršaja protiv spolne slobode, među kojima su dva silovanja i dvije bludne radnje, dok je bilo 46 spolnih zlostavljanja, od čega je čak 37 maloljetnika prijavljeno u kontekstu iskorištavanja djece za snimanje, distribuciju i prodaju pornografije te upoznavanje s istom. “Na dnevnoj bazi imamo uvijek slučajeva vezanih uz seksualno, spolno iskorištavanje djece. To su različiti perfidni oblici, teško prepoznatljivi, gdje ljudi često uopće ne misle da je riječ o spolnom iskorištavanju. Iako na takve slučajeve uvelike utječe veća digitalizacija, često i loša ekonomska situacija dovodi do toga da maloljetnici pristaju na mnogo toga na internetu”, otkriva Katarina Dodig Ćurković.
Broj samoozljeđivanja, vršnjačkog nasilja, pa i pokušaja suicida, u porastu je kod djevojaka