Trebala je ovo biti gostujuća izložba, jer je prošle godine u Zagrebu kolega Mladen Tomorad u sklopu međunarodnoga kongresa egiptoologa Egypt and Austria XII u Muzeju Mimara otvorio izložbu o povijesti egiptologije u Hrvatskoj Egipat u Hrvatskoj - hrvatska fascinacija starim Egiptom. Većina legendi koji se do 16. studenoga može vidjeti i kod nas, bio je na izložbi u Zagrebu na čijoj je izradi sudjelovao i velik broj stručnjaka i znanstvenika iz brojnih instuitucija u Hrvatskoj što se može vidjeti i u impresumu izložbe i kataloga. Riječ je o velikom broju predmeta i arhivske i dokumentarne građe koje te legende pokrivaju - doznajemo od ponosne kustosice Arheološkoga muzej Osijek, dr. sc. Marine Kovač, koja suautorski potpisuje sjajnu izložbu Egipatsko blago u Osijeku - hrvatska fascinacija starim Egiptom.

No na toj je izložbi nedostajalo novca kako bi povukli predmete iz drugih muzeja pa su bili izloženi samo predmeti iz Mimare. Dr. Kovač smatrala je kako bi u Osijek trebalo bilo kako dovesti barem nekoliko predmeta iz drugih muzeja i pokazati ih Osječanima. Jer, kako kaže, malo je vjerojatno da će netko iz Osijeka potegnuti u Dubrovnik, Split ili samostan na otoku Košljunu kako bi pogledao egiptološku zbirku, a vjerojatno ne znaju niti da postoje. Kontaktirala je stoga osam muzeja za koje je znala da imaju zanimljivu građu (Arheološki muzej u Dubrovniku, Arheološki muzej u Splitu, Arheološki muzej Zadar, Arheološki muzej Istre, Gradski muzej Karlovac, Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Varaždin i Gradski muzej Požega), pazeći da bude zastupljen i nakit, i statuete i natpisi, papirusi... te tako popuniti rupe u osječkoj zbirci.


- Svi su rado pristali ustupiti nam predmete pa imamo 42 vanjska, gostujuća, što s naših 18 čini ukupno 60 koliko ih je na izložbi. Vjerujem da će biti zanimljiva onima koji ju dođu pogledati - nije u petak skidala osmijeh s lica Marina Kovač. Zadovoljni su bili i uistinu brojni posjetitelji.


Osim 16 predmeta osječke Egipatske zbirke, izložbi su dodana još dva artefakta AMO-a, jer se pretpostavlja da su zbog motiva i okolnosti nalaza vezani uz egipatske kultove. Unazad 30 godina uvijek se povezuju s Egiptom u Hrvatskoj pa je autorica smatrala da je ovo izvrsna prilika da i njih prikažu, a gema će biti i dio stalnog postava Antike, na kojem upravo rade i koji će biti otvoren iduće godine. Krunište nadgrobne stele spremljeno je u depou u DV Mak te su i njega izložili na ovoj izložbi.


Na pitanje koji je najstariji predmet na izložbi, od dr. sc. Marine Kovač doznajemo da je to čaša Badari kulture, 4.400 – 4.000 g. pr. Kr.


- Gradski muzej Varaždin nam je posudio čitavu zbirku, koja broji sedam predmeta, ali je zbirka fenomenalna i u hrvatskim razmjerima vrlo bitna jer sadrži najstariji egipatski predmet u Hrvatskoj. Fenomenalne su četiri alabasterne kanope, urne koje ikonografski prikazuju četiri Horusova sina, i sve pripadaju istoj osobi - Ketjenu. U kanopi s prikazom božanstva Imseta (prikazan s ljudskom glavom) čuvala se jetra pokojnika, u kanopi s prikazom božanstva Hapija (babunova glava) čuvala su se pluća, u kanopi s prikazom božanstva Duamutefa (šakal) čuvao se želudac, a u kanopi s prikazom božanstva Kebhsenufa (sokol) čuvala su se crijeva pokojnika. Prilagale su se uz mumiju u grobnicu, uz sve priloge, uz ušabtije... - pojašnjava nam Marina Kovač.


Mnoge je na izložbi privukao uistinu fascinanatan dnevnički zapis jednog puškara.


- Pisao ga je Jaroslav Šašel, bio je puškar u Karlovcu i polovinom 19. st. je putovao u Egipat. Dnevnik je ispisivao nevjerojatno lijepim krasopisom. Zapisivao je sve što mu se na putu događalo, gdje je bio i sve to rukom oslikavao. Njegov je u kožu uvezani i sjajno očuvani dnevik prepun oslikanih scena, poput borbe urođenika s krokodilima na Nilu, piramida, karavana... Kolege iz Karlovca su nam ustupili original, no ne možemo dopustiti da ga svi listaju pa na projektoru prikazujemo oslikane stranice. Ovaj je predmet oduševio i kolege iz drugih muzeja i gradova Europe na kongresu egiptologa - dodaje dr. sc. Kovač.

S obzirom na tematiku, izložba će biti posebice zanimljiva za učenike, jednako za osnovnoškolce i srednjoškolce. Upravo stoga su otvorenje i tempirali pred početak školske godine.

- Mogla bih im sat vremena pričati samo o ova tri božanstva na steli, pa još sat vremena o dolasku stele u Muzej... Priče o ovim artefaktima su jako zanimljive. Poput privjeska, figurice boga Šua koji je pridržavao Nebesa, svoju kći. To je prvi predmet iz Egipatske zbirke koji je doniran davne 1892. i zapravo je osnovao istu. Jedini je to artefakt u Hrvatskoj s prikazom boga Šua. Mislim da će teme biti zanimljive svim profilima posjetitelja. To se može vidjeti na legendama na izložbi, ali i katalogu. Kao urednica kataloga odabrala sam teme za koje mislim da su bitne. Kolega Tomorad već nekoliko godina po arhivima istražuje zapise o prvim putnicima u Egipat. Putnika je sigurno bilo i ranije, ali je prvi pronađen zapis onaj Jurja Husa Rasinjanina koji je 1532. bio u Egiptu. Fenomenalni su i oni dr. Frana Gundruma Oriovčanina s početka 20. st., koji na žalost nije objavljen. Tema hrvatskih putnika istraživača bila mi je jako zanimljiva. Zanimljivo je da su različiti profili ljudi koji su putovali i bilježili svoja putovanja tako da osim putnika namjernika tu nalazimo i Ivana Meštrovića, Ružu Meštrović, Vladimira Nazora, Grgu Novaka… Riječ je i o početcima kolekcionarstva egipatskih zbirki u Hrvatskoj, ljudima koji su muzejima donirali zbirke i predmete, poput Franza Kollera, mihaela Barića, obitelji Carrara... - zaključila je dr. sc. Kovač.