Mirovine koje bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine, novi je projekt u koji su krenuli vladajući, a nositelj je Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Uža radna skupina, kojoj je nositelj to ministarstvo, već neko vrijeme priprema analize za uvođenje takve nacionalne mirovine, a ministar Josip Aladrović najavljuje da će tu radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice.

Uvođenje takve mirovine značit će ujedno realizaciju jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih izbora, a slično su obećavali, ali ne i ostvarili, i mnogi drugi. Prema ministrovim riječima, koje prenosi Večernji list, utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine bit će glavni zadatak radne skupine. Tijekom 2020. tako bi se pripremio zakonodavni okvir, a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti koliko će novca za to biti nužno osigurati u proračunu, jer prve procjene govore kako bi ih primalo između 40.000 i čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć. Jedno od najvažnijih pitanja pritom jest koji bi se kriteriji, temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu, tu uveli. I bar dvoje od troje naših sugovornika sudjelovat će u radu te skupine, pa i Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.


- To je važna mjera koju smo uspjeli ubaciti u Strategiju socijalne skrbi za starije osobe. Nacionalnu mirovinu, naravno, neće svi dobiti, jer neki imaju prihode izvana, neki pak od turizma ili poljoprivrede, međutim realno je očekivati da će biti i do 200.000 kandidata za primatelja te mirovine. Treba vidjeti tko od njih prima socijalnu pomoć, u kojem su prihodnom ili dohodovnom statusu, no realno je očekivati da će ih biti više od broja kojim se baratalo u tim prvim nagađanjima. A iznosom bi to trebalo biti između zajamčene socijalne pomoći za starije (920 kuna) i 1019 kuna, koliko iznosi najniža mirovina za one koji imaju 15 godina staža - kaže Jasna Petrović.


Dodaje kako Hrvatska, uz Španjolsku, u EU-u ima najmanju pokrivenost populacije starijih od 65 mirovinama, a kakve oni prihode imaju, to je, kaže, stvar analize. Smatra da će se radna skupina svakako morati voditi kriterijem hoće li biti moguće preživljavati od tog iznosa. "No sredstva se moraju pronaći. Sigurno je da će se broj onih koji će ostvariti to pravo pokušati smanjiti uvođenjem oštrih kriterija, no koliko god će se pokušati rezati to pitanje osnovne, početne ili nacionalne mirovine, koja je neka vrsta socijalne naknade i ne ide iz mirovinskih sredstava, nego iz državnog proračuna, ono se mora riješiti", zaključuje Petrović.


Predrag Bejaković, znanstveni istraživač Instituta za javne financije, kaže kako je to jako dobro, jer je za očekivati da su u Hrvatskoj vjerojatno najugroženije osobe koje ne ostvaruju mirovinska prava, s tim što danas ne znamo točno koliko je takvih osoba. "Cilj je pomoći najugroženijima i tu sve treba dobro odvagnuti. Jer da biste danas ostvarili mirovinska prava, morate raditi 15 godina. Sada bi se moglo dogoditi da ljudi koji uopće nisu imali staža, ili su ga imali malo, ostvare neka mirovinska prava. I slijedom toga, uvjetno rečeno, došlo bi do nekih novih nepravdi. Jer ako ste vi radili 15 godina, a ja nisam radio ni dana, nije u redu da imamo tek sto kuna razliku u mirovinama", upozorava Bejaković.


Danijel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da još nema detaljnije informacije, jer su neka od ključnih pitanja tu još otvorena. Jedno je tko će sve moći ostvariti to pravo. "Pretpostavljam da će se provjeravati imate li neku imovinu i prihode, a može se postaviti i pitanje dužine boravka u RH, posljednjih pet, deset ili petnaest godina, jer bi se u suprotnom moglo dogoditi da netko dođe samo po mirovinu ili se prijavi fiktivno. Još se ne može procijeniti financijski efekt toga, ali Hrvatska ima problem siromaštva u starijoj životnoj dobi. I to treba rješavati. Ako kažemo da je problem siromaštvo u starijoj dobi, onda će trebati odrediti neku granicu i napraviti provjere prihoda i imovine. U svakom slučaju, nacionalna mrovina nije spretan izraz, vjerojatno će se naći neki bolji, socijalna ili nešto slično. No bitno je da se zbog financijske odgovornosti proračunska sredstva daju onima kojima su ona doista nužna", ističe Nestić.